Tri i pol godine mandata varaždinskog župana Anđelka Stričaka obilježile su žestoke borbe, medijski ratovi i razmjena optužbi s aktualnim gradonačelnikom Varaždina, SDP-ovcem Nevenom Bosiljem. Unatoč tome Stričak tvrdi da s gradonačelnikom ima dobru suradnju, a županija tijekom njegova mandata bilježi brojne uspjehe. Najnovija potvrda došla je prošloga tjedna kada je Varaždinska županija dobila priznanje za najbolji europski projekt u kategoriji „Doprinos prekograničnoj suradnji“ koji zajednički dodjeljuju Hrvatska zajednica županija, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i portal Župan.hr uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Jutarnjeg lista. Priznanje je dodijeljeno za uspostavu Posjetiteljskog centra s nizom vizualnih efekata i holograma u podrumu povijesne Županijske palače u Varaždinu, točnije, za projekt „Aktivni turizam susreće naprednu tehnologiju u pograničnom području“ koji su zajednički realizirali Varaždinska županija i TZ Varaždinske županije i mađarski partneri Grad Csurgó i Sveučilište Pannon, kampus Nagykanizsa. Osim o nespornim uspjesima koje Varaždinska županija bilježi u njegovu mandatu, Stričak je u razgovoru za Nacional govorio i o aktualnoj političkoj situaciji u zemlji, pogotovo nakon što se njegov HDZ nedavno iznova našao u središtu nekoliko afera koje su odjeknule hrvatskim medijskim prostorom.

NACIONAL: Kako komentirate nedavne izjave ministra Anušića i njegove kritike europske politike, ali i upozorenja o navodnoj opasnosti mađarske politike za Hrvatsku? Bili ste potpredsjednik saborskog Odbora za obranu, ali i član Odbora za međuparlamentarnu suradnju, a imate i značajan braniteljski staž. Kako u tom svjetlu ocjenjujete njegove tvrdnje da EU više nema lidera i da vodi „ružičastu“ politiku? Slažete li se s njime?

Kolegu Anušića iznimno cijenim i kao ratnika i kao bivšeg župana, ali i sada kao ministra obrane, između ostalog, mi smo i ratni kolege i poznamo se prilično dugo. Njegove izjave nisam doživio kao kritiku, nego kao apel da svi moramo voditi brigu o sigurnosti. Podsjećam da je njemački ministar obrane prije nekoliko mjeseci izjavio da se Europa mora pripremiti za rat, a šef njemačke tajne službe dao je procjenu da bi do početka rata, ako do njega doista dođe, mogle proći samo tri godine. Norveška, Švedska i Finska svojim građanima dijele priručnike o ponašanju u slučaju rata. Estonski načelnik glavnog stožera dao je sličnu izjavu u kojoj je najavio da će, u slučaju da ih Rusi napadnu i da se ne mogu obraniti, krenuti u povlačenje prema Finskoj ostavljajući iza sebe spaljenu zemlju. Sve te izjave vodećih dužnosnika Europske unije upozoravaju da i mi moramo mnogo više promišljati o sigurnosti.

NACIONAL: Mislite li da su takve ministrove izjave nanijele štetu vanjskoj politici Hrvatske i njenom ugledu u Bruxellesu, posebno ona o opasnosti mađarske politike prema Hrvatskoj?

S takvim izjavama ili pretenzijama mađarskih dužnosnika, ako ih je bilo, doista nisam upoznat i to ne bih mogao komentirati. To pitanje trebalo bi uputiti ministru Anušiću.

NACIONAL: Kako gledate na slučaj bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša? Varaždinska županija posljednjih godina ulaže u obnovu i modernizaciju lječilišta u Varaždinskim Toplicama, ali i u bolnicu u Varaždinu, u planu je izgradnja nove zgrade Zavoda za javno zdravstvo. Svi ti projekti traže značajna sredstva koja nije lako namaknuti. U isto vrijeme javni novac namijenjen zdravstvu curi na sve strane i odlijeva se u privatne džepove zahvaljujući kriminalu koji je, ako je suditi po dosadašnjoj istrazi USKOK-a i EPPO-a, odobravao ministar i korupciji u kojoj je i sam sudjelovao. Kako to komentirate?

Najkraće rečeno: užas! Točno je da u ovom mandatu Varaždinska županija posvećuje puno pažnje izgradnji i modernizaciji zdravstvenih ustanova i njihovu opremanju najmodernijim dijagnostičkim medicinskim uređajima. Pritom u suradnji s upravama svih bolnica i lječilišta nastojimo osigurati i dovoljan broj liječnika specijalista te posebnim županijskim planom potičemo otvaranje novih 256 mjesta za specijalizacije za mlade liječnike. Stoga, kad na razini Županije uložite mnogo truda u osiguravanje unaprjeđenja zdravstvene usluge za svoje građane, a onda se dogodi ovako nešto, onda me posebno boli što u fokus javnosti dolazi ta afera, a sve dobro što je odrađeno potisnuto je u drugi plan.

NACIONAL: Možete li procijeniti kakvu će štetu taj slučaj nanijeti HDZ-u pred skore predsjedničke, a onda i lokalne izbore koji nas očekuju sredinom 2025.?

Iako je riječ o (ne)djelu pojedinca, svaka takva afera zasigurno nosi određene štete. U mandatima svih dosadašnjih vlada nismo imali bolje gospodarske pokazatelje, odnosno, veći rast BDP-a, bolji kreditni rejting, nikad manju nezaposlenost, a veću zaposlenost, nikad toliko osiguranih sredstava iz fondova Europske unije i visok standard kao sada u mandatu Vlade predsjednika Plenkovića. Svako djelo i nedjelo imaju svoje ime i prezime te upravo po tome treba vrednovati svakoga ponaosob.

NACIONAL: Namjeravate li se na lokalnim izborima 2025. ponovo kandidirati za župana?

Svakako. Tim koji sam okupio daje rezultate, a o tome nam najbolje govore brojke. Samo županijski projekti koje smo realizirali ili pripremili u ovom mandatu iznose više od 300 milijuna eura, isto toliko investicije državnih tvrtki i fondova, a isto tako svjedočimo nikad većem investicijskom ciklusu privatnog kapitala. Stoga s ponosom ističem da je područje Varaždinske županije doslovno jedno veliko gradilište, nema te općine i grada gdje se nešto ne gradi ili dograđuje.

04.12.2024., Andjelko Stricak, Zupan Varazdinske zupanije.
Photo Sasa ZinajaNFoto

NACIONAL: Kako danas, nakon tri i pol godine, gledate na svoj mandat? Jeste li realizirali sve što ste obećavali u predizbornoj kampanji i što je ostalo nerealizirano?

Ako pogledamo sve te investicije koje smo realizirali, a na koje su naši građani čekali 15, 20 ili čak 30 godina, smatram da smo odradili zaista dobar posao. Između ostalog, izgrađen je i otvoren objedinjeni hitni bolnički prijem, a traje izgradnja centralnog operacijskog bloka Opće bolnice u Varaždinu. Ti objekti planirali su se 20-ak godina. Prošle godine u sklopu Specijalne bolnice Varaždinske Toplice otvoren je Nacionalni rehabilitacijski centar za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine, koji se također planirao nekoliko desetljeća. Specijalnoj bolnici osnivač je Županija, a varaždinskoj Općoj bolnici od ove godine država, a uz europska sredstva ulažemo i vlastita sredstva za realizaciju tih projekata. Prošle godine također je dovršena i otvorena istočna obilaznica Novog Marofa kojoj su investitor bile Hrvatske ceste, a koju su građani toga grada čekali gotovo 40 godina jer je priča o toj cesti krenula još tamo negdje 1980. godine. Uglavnom, sve one investicije koje su bitne za naše građane, sve ono što se čekalo niz godina, sada je realizirano. Rekao bih stoga da je mandat bio uspješan, ali moram naglasiti da je to prije svega zahvaljujući mojim suradnicima, pročelnicima, ravnateljima uprava i zaposlenicima koji su dali sve od sebe da se ti projekti ostvare. Primjerice, ove godine izglasali smo do sada najveći proračun i u njemu predvidjeli najviše europskih sredstava, a sva ta sredstva uglavnom su već ugovorena. Nikad nismo imali toliki rast izvornog županijskog proračuna, odnosno, poreznih prihoda. Evo, za 2025. godinu proračun iznosi 256,5 milijuna eura dok je, recimo, 2021. godine, na početku mog mandata, bio planiran u iznosu od 140 milijuna eura. Jednako tako u 2025. godini planiramo iz europskih fondova povući 41 milijun eura za razne projekte, dok je taj iznos u 2021. godini bio tek 22 milijuna eura. Od poreza smo 2021. uprihodili 16,9 milijuna eura, a za 2025. godinu iz tog se izvora planira prihodovati 28 milijuna eura. Dakle, samo u jednom mandatu sve smo proračunske prihode uspjeli udvostručiti.

NACIONAL: No iz dokumenata o županijskim proračunima vidljivo je da je Varaždinska županija nedavno usvojila godišnji proračun za 2025. godinu prema kojem planirate prihode od gotovo 240 milijuna eura, a rashodi su planirani u visini od 255 milijuna eura. Kako je nastala takva razlika u proračunskim rashodima i prihodima?

Možda je najbolje da tu razliku objasnim kroz primjer jedne investicije. Županija kao osnivač Specijalne bolnice Varaždinske Toplice planira unutarnje uređenje hotela Minerva u sastavu te bolnice. Za taj smo projekt osigurali iznos od 17,2 milijuna eura bespovratnih sredstava iz europskih fondova. Investicija će na kraju koštati oko 22 milijuna eura pa smo na zadnjoj sjednici županijske Skupštine odobrili bolnici da se zaduži kako bi namaknula tu razliku od pet milijuna eura. Naime, proces odobrenja zahtjeva za refundaciju bespovratnih sredstava traje određeno vrijeme, a mi proračunske troškove planiramo vrlo oprezno i realno pa tijekom planiranja proračuna uzimamo u obzir i vjerojatnost da nećemo uspjeti refundirati sredstva koja smo u istoj proračunskoj godini potrošili za realizaciju određenog projekta, već će troškovi biti refundirani u idućoj proračunskoj godini. Pritom valja naglasiti da tu govorimo o procjeni zbroja rezultata poslovanja za 57 korisnika županijskog proračuna i same Županije. Varaždinska županija unatrag nekoliko godina ne bilježi manjak u proračunu. Posve suprotno, od 2021. kontinuirano imamo akumulirani višak prihoda. Trenutni nam je višak 8,6 milijuna eura koje raspoređujemo za pokriće rezultata tekućeg poslovanja, a prema sadašnjim pokazateljima, u 2024. godini ostvarit ćemo proračunski višak od minimalno 600 tisuća eura. Unatrag nekoliko godina proračunske prihode smo u nekoliko navrata rebalansom podizali, a sve zahvaljujući angažmanu svojih zaposlenika čijim smo trudom na brojnim natječajima uspjeli prihodovati dodatna značajna sredstva iz europskog i državnog proračuna. Konkretno, rebalansom proračuna za ovu godinu povećani su prihodi od sredstava EU-a 122 posto.

NACIONAL: Projekcije proračunskih prihoda za 2026. (213,4 mil. eura) i 2027. godinu (206,9 mil. eura) osjetno su manje u odnosu na 2025. godinu, ali su manji i rashodi. Što je utjecalo na takvu razliku u prihodima, ali i rashodima u proračunu Županije?

U proračunu i projekcijama predvidjeli smo isključivo projekte koje smo već započeli, odnosno, za koje imamo ugovorena bespovratna sredstva. Budući da značajan dio naših proračunskih prihoda dolazi iz fondova EU-a, a otvaranje natječaja za odabir projekata koji će biti financirani iz europskih fondova tijekom 2026. i 2027. godine tek se očekuje, nismo mogli planirati te prihode jer tek trebamo vidjeti na kojim ćemo natječajima proći. Županija već ima pripremljene projekte koje namjeravamo prijaviti za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a. Osnovali smo javnu ustanovu Centar za upravljanje kulturnom baštinom Varaždinske županije, popularno nazvanu CUKUR, koja će voditi brigu o desetak posjetiteljskih centara koje planiramo izgraditi ili obnoviti kako bismo prezentirali nacionalno i svjetski vrijedne povijesne lokalitete unutar županije. Primjerice, već imamo gotovu projektno-tehničku dokumentaciju za izgradnju Posjetiteljskog centra Gaveznica na lokaciji jedinog hrvatskog ugaslog vulkana. Izdvaja se i špilja Vindija, jedan od najvažnijih prapovijesnih lokaliteta na svijetu uz koji planiramo Interpretacijski centar. Imamo još niz projekata koje ćemo prijaviti na javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava EU-a. Time će se značajno promijeniti i projekcija naših proračunskih prihoda u 2026. i 2027. godini.

NACIONAL: Koji su akutni problemi Županije koji traže hitno rješavanje? Namjeravate li im se posvetiti u 2025. godini i kako ćete financirati rješavanje tih problema?

Ne mogu reći da Županija ima neke akutne probleme jer na svima njima već radimo ili smo ih riješili. Krenuli smo u investicije dogradnje škola kako bismo konačno u školskoj godini 2025./2026. ostvarili plan da sva djeca pohađaju nastavu u jutarnjoj smjeni. No osim brojnih investicija u obrazovanje i zdravstveni sektor te prezentaciju kulturne baštine, koje sam već naveo, imamo još niz planova i projekata. Ulažemo u brigu za djecu i mlade i u nadstandarde na području obrazovanja, što nam je kontinuirani cilj. Jedan od naših prioritetnih ciljeva jest i briga za osobe starije životne dobi i umirovljenike. Prvi smo u Hrvatskoj pokrenuli projekt “Varaždinska županija – prijatelj zlatne dobi” u okviru kojega planiramo prikupiti informacije o aktualnom stanju umirovljeničke populacije kako bismo se prilagodili njihovim potrebama. Formirali smo i Koordinacijski odbor za pripremu projekata, a u tijeku je i izrada Socijalnog plana, dokumenta koji bi nam trebao dati odgovor na pitanje koje su stvarne potrebe umirovljenika, odnosno, je li to veći broj smještajnih jedinica za osobe treće životne dobi ili bi primjereniji bili objekti dnevne skrbi za starije. Uz to Varaždinska županija, i općine i gradovi, sufinancira uslugu pomoći u kući za osobe starije životne dobi koju pruža Crveni križ.

NACIONAL: Što je sa sanacijom privremenog odlagališta baliranog otpada koje već godinama stoji na ulazu u Varaždin? Je li taj problem u nadležnosti Županije i kako ga namjeravate riješiti?

Odlagalište baliranog otpada je akutni problem koji je Grad Varaždin vukao već gotovo 20 godina i uvijek je nedostajalo novca za rješavanje. To je bio problem Grada i ne spada pod našu ingerenciju. No podsjetit ću da je hrvatska vlada u studenome 2023. prihvatila odluku o sanaciji tog odlagališta na lokaciji Brezje na južnom ulazu u Varaždin. Prema toj odluci Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prihvatio je obavezu osigurati 29,2 milijuna eura za sanaciju odlagališta u kompletnom iznosu, čime su osigurana potrebna sredstva da se problem konačno riješi. Ugovor o sanaciji Grad i Fond potpisali su početkom veljače ove godine, a već tjedan dana kasnije počeo je odvoz baliranog otpada i ta sanacija traje i danas.

NACIONAL: Kad već spominjete Grad Varaždin, kako surađujete s gradskom upravom i gradonačelnikom Bosiljem, s obzirom na to da je tamo na vlasti SDP? Imate li problema u komunikaciji ili ste zadovoljni suradnjom?

Što se nas tiče, suradnja je dobra. Vjerujem da se vodstvo Grada ne može potužiti na nas jer su za svaku investiciju, projekt ili program koji su u tijeku ili su već provedeni, dobili našu podršku. No oni očito imaju neki drugi pristup u rješavanju pojedinih problema i pitanja. Za razliku od nas koji nastojimo što prije naći najbolji način da se problem riješi, vodstvo Grada Varaždina prvo cmizdri pa onda traži način da riješi problem koji ih muči.

NACIONAL: Je li i kako Varaždinska županija zanimljiva domaćim i stranim investitorima i koliko je takvih investitora pokrenulo konkretne projekte ili poslove?

Svakako da jesmo. Usudio bih se reći da smo među najpopularnijim županijama za investicije u Hrvatskoj. Na području županije samo u mojem mandatu, od 2021. godine, uloženo je ili se upravo pokreću projekti u iznosu većem od 300 milijuna eura. Jedna od najvećih investicija je dogradnja pogona Knauf Isolation u Novom Marofu vrijedna 120 milijuna eura. Metalska industrija Varaždin ulaže u izgradnju novog pogona od 60 milijuna eura, a u poduzetničkoj zoni Kneginec započeto je šest investicijskih projekata vrijednih preko 60 milijuna eura. Sve su to investicije privatnog kapitala, a najveći udio tih investicija dolazi od inozemnih ulagača. Nikada nismo imali tolike investicije u županiji i to je svojevrsni rekord.

NACIONAL: Što je s Varteksom? Jeste li i kako vi i Županija stali iza Varteksa i vjerujete li u opstanak tvrtke?

Varteks je privatna kompanija. U kojem smjeru će dalje ići, ovisi isključivo o vlasnicima. Mi ne znamo što oni namjeravaju i kakvu su sudbinu namijenili Varteksu, no Uprava će našu podršku uvijek imati, pogotovo ako se pronađe mogućnost da se proizvodnja održi i da kompanija opstane. Jer Varteks je ipak jedan od simbola Varaždina i Varaždinske županije.

NACIONAL: Varaždinska županija poznata je po centrima izvrsnosti koji se bave nadarenim i talentiranim učenicima. Koliko je takvih centara, u kojim sve djelatnostima funkcioniraju i kakve konkretne benefite donose vašoj sredini?

Naša županija poznata je i prepoznata i izvan granica Hrvatske upravo po tome što posebnu pažnju posvećuje darovitim i visokomotiviranim učenicima. Od početka svojeg mandata zalažem se za stvaranje sustava jednakih mogućnosti za svu djecu i iz županijskog proračuna izdvajamo oko 20 milijuna eura za financiranje raznih projekata socijalne ravnopravnosti i za postizanje nadstandarda u obrazovanju. Županija je u proteklih 17 godina osnovala ukupno 14 centara izvrsnosti u STEM-u, ali i društvenim, umjetničkim pa i sportskim područjima, u kojima se sustavno radi s učenicima osnovnih i srednjih škola. A rad svih tih centara objedinit ćemo u dvorcu Šaulovec, jednom od najljepših dvoraca koji preuređujemo u sjedište Europskog centra za darovite. U tim centrima učenici kroz rad s vrhunskim mentorima i u moderno opremljenim kabinetima i laboratorijima poput Hololaba za izradu holograma ili Zvjezdarnice, stječu dodatna znanja i vještine, istražuju, razvijaju i usavršavaju svoje talente kojima će kasnije doprinijeti napretku naše zajednice. U fokusu nam je i strukovno obrazovanje pa smo formirali još pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te kontinuirano ulažemo i u opremu njihovih praktikuma i radionica. Ti centri su zamišljeni kao mjesto gdje spajamo srednjoškolsko obrazovanje s akademskom zajednicom i s realnim sektorom. Upravo zbog takvog uspješnog spajanja obrazovanja, realnog sektora i akademske zajednice, u našoj županiji nema suficitarnih zanimanja i nema dugog čekanja na posao, a učenici puno lakše odlučuju hoće li nastaviti sa školovanjem ili će tražiti posao ili pak pokrenuti vlastiti biznis. Varaždinska županija danas ima svega 2000 nezaposlenih.