Udar na pravosuđe i medije u Poljskoj, koji sliči na akumuliranje moći premijera Viktora Orbana u Mađarskoj, u Europskoj uniji potaknuo je strahove o novoj autokratskoj osi u Srednjoj Europi, temeljenoj na Višegradskoj skupini.

No diplomati ukazuju na činjenicu da Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka, osim povremenog združenog napora u blokiranju neke nepopularne političke mjere Europske unije, imaju premalo toga zajedničkog da bi tvorile jedinstven blok koji bi se odupro dubljoj europskoj integraciji ili uzdrmao sustav liberalnih vrijednosti.

One se međusobno razlikuju i oko tako važnih pitanja kao što su odnosi s Rusijom – njihovim zajedničkim bivšim komunističkim gospodarom – ili veza s Njemačkom, a nejednak im je odnos i prema euru i položaju Crkve unutar društva.

Gotovo 12 godina nakon ulaska u EU, četirima državama nije u interesu da ih ulagači promatraju kao čudnu zajednicu bivših komunističkih zemalja.

“Višegrad je prenapuhan”, tvrdi jedan slovački diplomat. “Za svaku od naših zemalja bilateralni odnosi s Njemačkom su mnogo važniji nego interesi koje dijelimo u sklopu te skupine”.

Svaka od četiriju zemalja postala je sastavnim dijelom proširene proizvodne linije njemačkog gospodarstva, a Slovačka je jedina od svih uvela euro, dok su ostale zadržale nacinalne valute.

Poljska je zauzela najčvršće stajalište protiv Rusije nakon aneksije Krima 2014. i potpore pobunjenicima u istočnoj Ukraijini, dok je istodobno Mađarska produbila energetske i političke veze s Moskvom, a Češka i Slovačka zagovarale oprez glede sankcija režimu predsjednika Vladimira Putina.

Četiri zemlje ujedinile su se prošle godine u odluci da odbiju obvezne prihvatne kvote migranata iz Afrike i s Bliskog istoka koji preplavljuju Europu, što je pojačalo dojam o porastu populističkog vala nacionalizma u Srednjoj Europi, a na to se nadovezala izborna pobjeda poljskih konzervativaca u listopadu, koji su svojim euroskeptičnim izjavama i političkim mjerama kojima su zadrli u slobodu djelovanja tamošnjih medija i ustavnog suda izazvali pravu malu uzbunu u Bruxellesu i Berlinu.

Europska komisija u srijedu će raspravljati o novim poljskim zakonima o medijima i ustavnom sudu, a jedan europski diplomat ustvrdio je da već i sama rasprava Komisije o tim pitanjima znači kaznu za Poljsku, iako konkretnih mjera zasad nema.

“Višegradska skupina je učinkovita kad smo svi međusobno suglasni o nečemu, ali – za razliku od francusko-njemačkog partnerstva – ne postoji pritisak za pronalaženjem zajedničkog nazivnika u trenucima kad nam se mišljenja razlikuju”, potvrđuje češki diplomat činjenicu da se ta skupina doima važnijom nego što doista jest.

Činjenica je da su članice skupine imale neke zamisli kako bi ojačale svoj utjecaj unutar EU, u čemu je prednjačila Poljska, koja je izgubila na glasačkoj važnosti nakon reforme postupka donošenja odluka u EU 2009. kojom se dala veća važnost velikim narodima.

Sa stanovništvom koje u svim četirima zemljama iznosi ukupno 63 milijuna, Višegradska skupina ima manje stanovnika od Velike Britanije ili Francuske, da se o Njemačkoj ni ne govori.

Ni oko aktualnih napetosti između Poljske i EU Višegradska skupina nije jedinstvena. Dok je vođa vladajuće poljske stranke Pravo i pravda Jaroslaw Kaczynski u nedjelju rekao da “Poljska ni pod kakvim pritiskom neće skrenuti sa svojeg puta” glede zakonskih mjera koje uvodi, a Orban već prije naglasio da “EU ne bi trebala razmatrati primjenu ikakvih sankcija protiv Poljske… jer to Mađarska nikad neće poduprijeti”, češki ministar vanjskih poslova Lubomir Zaoralek u ponedjeljak je, nakon sastanka s poljskim kolegom u Pragu, rekao da bi češka diplomacija “Poljacima trebala pomoći da pronađu načine za suradnju s Bruxellesom”.

Uz to, ni slovački premijer Robert Fico, ni češki Bohuslav Sobotka nisu ni pomislili obračunati se s medijima, neovisnošću sudstva ili udrugama civilnog društva kao što su to napravile vlasti u Poljskoj i Mađarskoj.