Najbolji hrvatski klimatolog Branko Grisogono komentirao je hoće li ove godine još biti snijega i zime te jesu li u Hrvatskoj moguće katastrofalne lavine.

O promjeni klima na planinama, Grisogono kaže da je nekoliko razloga za to. “Topli zrak se lakše diže i kada je u nižim krajevima počelo zagorijevanje ono je napredovalo u planine. Počinje se topiti led, pogotovo ledenjaci te je sve manje svijetle podloge, a a onda odbija toplinu”, objasnio je u razgovoru za N1.

“Snježni pokrivač se smanjuje, to nije u jednom danu ili godini, ali to je činjenica. U Hrvatskoj će najviše snijega biti izgubljeno na visinama ispod 1500 metara. To je očito za Gorski kotar i utječe na smanjenje zimskog turizma. Taj snijeg je prekratko prisutan”, dodao je.

Navodi da je u toplijoj klimi snijeg sve vlažniji i teži, dok suhi snijeg ima puno više zraka i lakši je. “Kada se stvori lavina, ona može dalje napredovati zbog mehanike. Snijeg kada je vlažniji ima drugačije vrste nestabilnosti. Bit će manje snijega pa je za očekivati da će se lavine rjeđe pojavljivati, ali kada se dogode bit će puno žešće i grublje”, objasnio je Grisogono.

Kaže da je jedna od ključnih stvari kada je nestajanje snijega u pitanju, gubitak pitke vode. “Stotine milijuna ljudi na Zemlji ovise o ledenjacima i o pitkoj vodi. te prenagle promjene su toliko žestoke i nisu bile u povijesti mjerenja. I prije je bilo toplije, ali ubrzanje promjena nije bilo toliko pa su se biljke i životinje lakše prilagođavale. Zato dolazi do ekstinkcije nekih bića”.

Napominje da na lavinu može utjecati i vjetar. “Srećom, mi nemamo planine na 3000-4000 metara, no nemamo dovoljno mjerenja. Vjetar može donijeti topao zrak na planinu pa doprinijeti rušenju lavine. Bit će progresivno manje vjetara niz padinu jer je padina tamnija i ima manje hlađenja. Dogodi se dobra strmina i onda stanje tog snijega, debljina i konzistencija, utječu. Naše prognoze tu nisu dovoljno dobre, no to je jako teško izvesti”,, rekao je.

O promjenama vremena u Hrvatskoj kaže da se treba vratiti par mjeseci unatrag. “Od rujna do prosinca jugo je bio tjednima, po tri tjedna s kratkim prekidima. Zima u prosjeku nam nestaje, ali ekstremi se pojačavaju. Ovo je jako neobično jer imamo jako dugo anticiklonu jer je oslabjela mlazna ciklona jer se tropi manje zagrijavaju nego polarni dijelovi. Kada se smanji ta razlika onda se i struja uspori”, objasnio je.

“Aljaska i sjever Amerika su imali jako hladne dane s ogromnim snježnim nanosima, a nas je zahvatio topao val, Zavižan ima jako malo snijega. Sada će biti suho i natprosječno toplo”, dodao je.