“Radio sam malo istraživanje i nadam se prvim rezultatima analize ovaj tjedan. Hoće li se krenuti s trećom dozom za starije, ovisi o rezultatima i o tome kako će po pitanju treće doze postupiti druge zemlje”, rekao je u ponedjeljak za Večernji list epidemiolog dr. Branko Kolarić, voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

Dr. Kolarić je krenuo s istraživanjem uzoraka antitijela korisnika iz zagrebačkog doma za starije nakon što se tamo ponovno pojavila zaraza. U domu na Trešnjevci, naime, zarazila su se 22 od ukupno 600 korisnika. Šestero je završilo u bolnici, dvoje od njih nije cijepljeno.

“Petero korisnika je hospitalizirano, dok je dvanaest s blagim simptomima ili bez simptoma, dobre kliničke slike. Od nove pojave zaraze preminulo je dvoje korisnika”, kazala je jučer Romana Galić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

“U 11 domova za starije osobe koji su u nadležnosti Grada Zagreba unatoč visokoj procijepljenosti korisnika (91%) i djelatnika (66%) došlo je do pojave zaraze COVID-19 jedino u Domu za starije osobe Trešnjevka na lokaciji Trg Slavoljuba Penkale 1”, dodala je R. Galić.

Upravo je u tom domu, ali u objektu na drugoj lokaciji, cijepljena prva osoba, umirovljenica Branka Aničić koja nije među oboljelima.

Imunološki odgovor

Imunološki odgovor slabi s biološkim starenjem i slučajevi neuspjeha cijepljenja događaju se češće upravo kod starijih osoba te kod osoba oslabljene imunosti. Kako nam je objasnio imunolog prof. Zlatko Trobonjača, koncentracija antitijela postupno se gubi, u prosjeku desetak mjeseci nakon preboljenja biva prepolovljena, a nakon cijepljenja također se postupno smanjuje, iako ne tako brzo.

“Kako postupno gubite antitijela, a izloženi ste većoj koncentraciji virusa, može se dogoditi da smanjena količina antitijela više nije dovoljna da spriječi infekciju i da se čovjek reinficira, ako je prebolio, ili inficira iako je cijepljen”, opisao je prof. Trobonjača razvoj postojanosti antitijela koji upućuje na treću dozu cjepiva, ali prvenstveno što se tiče imunokompromitiranih osoba. Kod zdrave bi populacije trebalo pričekati cjepivo za delta-soj i primijeniti ga ako se epidemija nastavi širiti.

A virus se širi, štoviše, zbog golemog broja necijepljenih ima prostora za mutiranje pa se već govori i o delta-plus varijanti. Premda je Svjetska zdravstvena organizacija stava kako se s trećom dozom ne bi trebalo ići dok se cijepljenjem ne obuhvati veći dio svjetske populacije – trenutačno je na svijetu potpuno cijepljeno 24,4% populacije, sve više zemalja uvodi i treću dozu, mahom za starije i imunokompromitirane osobe. Već su krenuli u Izraelu, Srbiji, kreću i u SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj, u kanadskom Ontariju, Velikoj Britaniji i UAE-u.