Hrvatska je zemlja Europske unije u kojoj stanovnici najmanje vjeruju svojoj vladi, što pokazuje kako je Hrvatska neuspješno društvo, smatraju analitičari s kojima je Hina razgovarala ovaj tjedan u Bruxellesu.

Hrvatskoj vladi ne vjeruje 76 posto građana a vjeruje joj njih samo 20 posto, pokazuje anketa belgijske konzultantske kuće Kantar izrađena za Europski odbor regija.

“Anketa jasno pokazuje kako su Hrvati razočarani onime što im se u njihovoj zemlji predstavlja kao demokracija. Trebalo bi dodatno proučiti zašto je Hrvatska na samom vrhu EU-a kada je riječ o povjerenju u vladu, no očito su među razlozima percepcija korupcije, udaljavanje vlade od naroda te percepcija netransparentnog vođenja države”, kaže Nicolas Becuwe, direktor Kantara.

Nakon Hrvatske visoko nepovjerenje u nacionalne vlade prisutno je na Cipru (72 posto građana), Bugarskoj (71 posto), Rumunjskoj (59 posto), Sloveniji (58 posto) i Slovačkoj (57 posto).

“Hrvatska potvrđuje kako je nepovjerenje izraženo u zemljama jugoistočne Europe dok se na drugom kraju spektra nalaze sjeverne zemlje gdje stanovnici vjeruju svojim institucijama smatrajući ih transparentnima”, dodaje Becuwe čija je kompanija provela anketu početkom rujna.

U Finskoj samo 25 posto stanovnika ne vjeruje svojoj vladi, a slijede Njemačka (28 posto), Luksemburg (30 posto) i Danska (31 posto).

“Zemlje s povjerenjem u institucije smatraju se uspješnim društvima, a one gdje nema povjerenja neuspješnima”, kaže politolog Anđelko Milardović, autor više knjiga o Europi i političkim sustavima.

“U Hrvatskoj stanovnici osjećaju kako su im institucije zatvorene, udaljene od njih. Institucije kao da su privatizirali određeni krugovi ljudi”, dodaje.

Policija je u utorak ograničila kretanje stanovnika ispred zgrade vlade i hrvatskog parlamenta u centru Zagreba nakon što je u ponedjeljak 22-godišnji mladić pucao prema zgradi vlade ranivši policajca. Političari od tada govore o potrebi “blindiranja” institucija te njihovog premještanja na “sigurniju” lokaciju.

“No ne govori se o anatomiji ono ga što se dogodilo, o uzroku problema”, napominje Milardović. “Ovdje se radi o ekstremnim frustracijama pa cijelu priču treba psihologizirati i metodom individualne i političke psihologije pokušati shvatiti o čemu se radi. Treba ići do korijena. Frustracija je uvijek odgovor na neka neispunjena očekivanja”.

Policija je priopćila kako istražuje motive napada mladića koji nije bio kažnjavan niti evidentiran u policiji.

Nepovjerenje mladih posebno izraženo

Nepovjerenje mladih u vladu posebno je izraženo, a mnogi posljednjih godina napuštaju Hrvatsku. Poziv političara na premještanje vladine i drugih zgrada vide kao dodatno udaljavanje političke elite od naroda. U razvijenim zemljama s niskom korupcijom i visokom transparentnošću vlade nemaju potrebu bježati od svog naroda, smatraju analitičari.

Novinarka Tea Mihanović, prošlogodišnja dobitnica europske nagrade “Megalizzi-Niedzielski”, kaže kako se nepovjerenje osjeća i među mladim novinarima.

“Kolegica iz Bugarske, jako dobra prijateljica, uvijek ima najnegativniju sliku prema politici. Njeni izvještaji su uvijek o nečem negativnom, o korupciji. Tako je, nažalost, i u Hrvatskoj”, napominje 22-godišnja Mihanović koja je prošli tjedan sudjelovala u Bruxellesu na susretu novinara iz EU-a.

“S druge strane kolegica iz Francuske uvijek ima optimistične vijesti, govori o novinarstvu kao odličnom poslu. Njene teme pršte optimizmom”, dodaje.

Pesimizam hrvatskih i bugarskih novinara ne ovisi o naravi tih osoba nego o stanju u društvu iz kojeg dolaze.

“Djevojka iz Bugarske je otvorena, vedra i optimistična osoba a djevojka iz Francuske jako zatvorena. No slike iz njihovih izvještaja su upravo suprotne njihovoj naravi. To pokazuje što muči njihova društva, s kakvim problemima se ondje suočavaju”, objašnjava Mihanović koja sudjeluje kao koordinatorica studenata novinara kroz projekte EU-a za mlade.

Afere političara stvorile klimu antagonizma prema njima

Aktualna korupcijska afera povezana s hrvatskom javnom kompanijom za distribucije nafte JANAF dodatno pojačava nezadovoljstvo vladajućim političarima ispremreženima s privatnim interesima i poduzetnicima.

“Stvorila se klima antagonizma prema političarima, prema bilo kakvoj vlasti. Niz afera koje stvaraju političari od lokalne do nacionalne vlasti utječe na mišljenje naših ljudi”, kaže Bruno Hranić, načelnik općine Vidovec pored Varaždina “Svojim primjerom to moramo promijeniti, svi mi lokalni i regionalni čelnici. Trebamo kod ljudi stvoriti povjerenje u vlast”, dodaje taj član vladajućeg HDZ-a.

Hranić je član Europskog odbora regija, tijela koje predstavlja regije i gradove u EU, a koje je objavilo anketu prema kojoj u Hrvatskoj 76 posto građana ne vjeruje središnjoj vlasti. Istovremeno, u EU svojim nacionalnim vladama ne vjeruje u prosjeku 50 posto stanovnika.

“Najbolji način stjecanja povjerenja je pokazati ljudima kako se troše njihovi novci pa i ovi novci iz kohezijskog programa EU. Da uravnotežimo razvoj svih regija u EU. Na nama političarima je da steknemo povjerenje ljudi jer imamo primjere visokorazvijenih demokracija gdje to jako lijepo funkcionira, no u Hrvatskoj nažalost imamo primjera koji nam ruše ugled”, kaže Hranić koji je jedini od devetero hrvatskih članova sudjelovao prošli tjedan na Europskom tjednu regija i gradova u Bruxellesu.

Stanovnici u Hrvatskoj ne vjeruju ni svojim regionalnim i lokalnim vlastima budući da ih se 74 posto negativno izrazilo o njima u anketi u kojoj je sudjelovalo 1040 ispitanika. U Hrvatskoj 58 posto anketiranih osoba nema povjerenja niti u EU.

“Što se tiče situacije u Hrvatskoj, ljudima zbog svega puca film”, napominje politolog Milardović. “Vrijeme je da se država uredi i da politika počne brinuti o tome da građani ove zemlje ne budu frustrirani”, dodaje.

Hranić, koji upravlja općinom od 5.500 stanovnika, od čega su mnogi poljoprivrednici, navodi nekoliko stvari nužnih da bi u budućnost percepcija bila drugačija.

“Transparentno trošenje novca, odgovornost prema javnom novcu, dostupnost svim građanima. Ne stvarati političku elitu nego voditi se samo time da smo mi predstavnici građana”, kaže.

Hrvatska je 2013. godine ušla u EU, kao posljednja zemlja kluba od 27 država.

“Vlada premijera Plenkovića je odrješita što se tiče borbe protiv korupcije. Mislim da ćemo u idućih nekoliko godina postići puno veći napredak”, tvrdi Hranić.

Hrvatska je prema percepciji korupcije zauzela lani 68. mjesto među 198 zemalja svijeta, podatak je organizacije Transparency International. S obzirom da je pala za tri mjesta u odnosu na prethodnu godinu, čini se da su hrvatski građani uvjereni kako korupcija raste.