Politički odnosi između Slovenije i Hrvatske su trenutačno na niskoj razini, te obilježeni diplomatskim provokacijama, a  dvije  susjedne države koje su članice EU-a i NATO saveza nažalost više ne predstavljaju uzor za cijelu regiju kao nekada, ocjenjuje u subotu u komentaru mariborski list “Večer”, pozivajući se pri tome na mišljenja više političkih analitičara i blogera.

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane (IFIMES) Zijad Bećirović kaže da je time razočaran, posebno događajima u proteklom tjednu.
“Svi, pa i najmoćnije države svijeta, očekivali su da će doći do konstruktivnijeg rješavanja sporova Ljubljane i Zagreba u smislu modela za sve sljednice bivše SFRJ, no to se nije dogodilo”, kazao je Bećirović.
“Nažalost, Slovenija i Hrvatska više nikome nisu uzor, a u isto vrijeme bi obje željele veći utjecaj”, dodao je, uz ocjenu da to primjećuje i međunarodna zajednica i da će najviše pažnje biti posvećeno presudi arbitražnog vijeća o rješenju graničnog spora jer o tome ovisi mir na Balkanu.
“Večer” navodi i analize nekoliko političkih analitičara, među njima međunarodnog političkog konzultanta, nekadašnjeg slovenskog veleposlanika u Beogradu, Boruta Šukljea, ali i ono publicista Dejana Steinbucha. Oni navodne “diplomatske provokacije” koje su obilježile nedavno razdoblje analiziraju s različitih stajališta.

Šuklje kao argument svojoj tezi da  Hrvatska pokazuje netaktičnost i aroganciju prema Sloveniji navodi javno nepotvrđeni slučaj s početkom proteklog tjedna prigodom boravka slovenskih članova mješovitog povjerenstva za malogranični promet SOPS u Zagrebu.
Šuklje, ali i neki dobro upućeni izvori, objavili su da se Hrvatska u tom slučaju nije držala ustaljene procedure određene protokolom, te da je ponizila slovensku delegaciju. Navodno su pred sastanak slovenska veleposlanica i članovi izaslanstva bili legitimirani prilikom ulaska u zgradu ministarstva vanjskih i europskih poslova, gdje su morali ostaviti dokumente, a nije im dana niti prilika da nakon sastanka održe konferenciju za novinare.
Šuklje smatra da je provokativni čin i bio i potez kojim su slovenski službenici ministarstva vanjskih poslova u Ljubljani prije toga bili darovani bombonijerama “Josipa Kraša” sa zemljovidom u kojemu je  ucrtana granica sredine u Piranskom zaljevu, zbog čega su bombonijere vratili, te uz svoje dobre želje članovima hrvatskog veleposlanstva kao odgovor priložili i tekst arbitražnog sporazuma na engleskom koji Ljubljana smatra pravno važećim, dok Hrvatska drži da je on stvar prošlosti.

Nakon bonbonijera, kranjska i teran

Da su odnosi sa Zagrebom u lošoj fazi ocjenjuje i publicist Dejan Steinbuch koji u svom blogu navodi da je krivac za to i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec kojemu pripisuje iznimnu “netaktičnost radi unutarpolitičkih potreba”.
Erjavec je, navodi Steinbuch, prigodom nedavnog prvog nastupnog posjeta hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Davora Ive Stiera Ljubljani sasvim mimo dobrih diplomatskih običaja tu priliku iskoristio da zaoštri odnose i eksponira osjetljiva bilateralna pitanja koja se prilikom “susreta upoznavanja” ne postavljaju na stol.

Izrazita je provokacija, ocjenjuje Steinbuch. bila i to što je hrvatskom kolegi za ručak servirao “kranjske kobasice i teran”.

Stručnjak za diplomatski protokol Boštjan Udovič kazao je naprotiv za “Večer” da je takav Erjavčev odgovor na “hrvatsku slatku provokaciju” bio primjerena i diplomatski odgovarajuća reakcija.
“Odnos Slovenije i Hrvatske bio je najbolji u vrijeme sklapanja arbitražnog sporazuma 2009., u doba tzv. osobne diplomacije kada su vlade vodili Jadranka Kosor i Borut Pahor, a nakon toga su odnosi počeli nazadovati”, kazao je Udovič za “Večer”.