“Čini se da su obećanja oko mirovina vezana, ili slijede općeniti tok obećanja. Otvorila se situacija u kojoj se čini da je proračun u dobroj situaciji, plaće se povećavaju, inflacija se smanjuje i odgovor političara je povećati mirovine. Zanimljivo je da su ta obećanja ili ponude obrnuto proporcionalna šansi da formiraju novu vladu. Primjerice, HDZ vrlo pažljivo i zatvoreno pristupa tom pitanju, a kod SDP-a i partnera obećanja su veća i labavija jer nije sigurno što će se povećavati i za koliko”, kazao je Nestić i dodao: “Jedna je zajednička crta svim tim novim obećanjima ili prijedlozima. Praktički cijeli teret povećanja se prebacuje na proračun. Nema naznaka da će se išta u sustavu promijeniti, naprosto se sve prebacuje na proračun.”

Na pitanje što to znači za funkcioniranje mirovinskog sustava, navodi: “Izdaci koje proračun trenutno nudi, otprilike četiri posto pokriva se za mirovine, a oko šest posto kroz doprinose. Oni nisu ni približno dovoljni da pokriju sve mirovine. Ako želimo samoodrživ sustav mirovina, trebalo bi sve funkcionirati kao klasično osiguranje, što se uplati, može se povlačiti. No, ovo je javni sustav i čini se zgodno podijeliti primanja u obliku mirovina. Hrvatska jako puno troši, proračun ima limite i ako povećavate izdvajanja za mirovine, drugdje ih morate smanjiti.”

Najveći problem, naglasio je, jest dugoročno stanje. “Trošak u prvoj godini neće biti problematičan, ali rast svake godine ostavlja dojam da je obećanja nemoguće ispuniti.”

Već sad imamo situaciju da su u Hrvatskoj mirovini dramatično veće od onoga što je pojedini građanin uplaćivao tijekom radnog vijeka.

“U osnovnoj ideji naš javni mirovinski sustav ovisan je o plaćama. Vaša mirovina, uz neke sitnice, ovisi o dužini i plaći u odnosu na prosječnu hrvatsku. Međutim, događa se, zbog raznoraznih intervencija, da više od polovice umirovljenika ima narušen taj segment, mirovina im nije rezultat umnoška staža i uplaćenih doprinosa”, kazao je Nestić za N1 dok je objašnjavao kako do većih mirovina i stabilnijeg sustava.

Umirovljenici će u velikoj većini slučajeva reći da jedva preživljavaju s ovime što dobivaju. Ne samo oni koji nisu napunili 40 godina radnog staža…

“Mirovine su doista niske. Međutim, Hrvatska ima nekoliko velikih strukturnih problema, kao jako loša demografska situacija. Imate relativno malo zaposlenih, koji moraju financirati veliki broj umirovljenika. Imate situaciju da ljudi relativno rano idu u mirovinu. Prosjek je odlazak u nju s 30 ili 31 godinom staža.”

Možda je onda rješenje da država od prvog radnog dana građane potiče da uplaćuju mirovinsko. Odnosno, to se odnosi podosta na poslodavce.

“Sve te ugovore treba omogućiti na način da osiguraju uplatu mirovinskog. Kao i svaki drugi oblik rada, radilo se o dostavi ili honorarnom radu. Tad bi mirovine bile veće, a svaki rad bi bio legalan. Također, svaki od tih oblika rada donosio bi određena mirovinska prava”, zaključio je Danijel Nestić.