Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti gostovao je u programu N1 televizije. Komentirao je nadolazeće europske izbore, napominjući da imaju status drugorazrednih izbora.

Osvrnuo se na dosadašanja predviđanja pa poručio da se na kraju možda ipak mogu dogoditi neke razlike. WSjećamo se zadnjih europskih izbora kad je HDZ doživio tog crnog labuda“, rekao je.

Što se tiče izlaznosti na europskim izborima, Čular naglašava kako na svakim sljedećim izborima izlazi više glasača.

“Naš saldo je pozitivan, na svakim sljedećim europskim izborima imamo po oko 5 posto veću izlaznost. Po tome bi trebali biti na 35 posto ovaj put, ali vidjet ćemo hoće li se to ostvariti”, komentirao je.

Navodi da na europske izbore izlaze oni građani koji su više zainteresirani i uključeni u politiku.

Očekivanja od pojedinih stranaka

Čular je komentirao i što bi bio uspjeh za Možemo!.

“Uspjeh za Možemo! bi bio da osvoje dva mandata, jako su dobro prošli na parlamentarnim izborima. Oni su stranka koja je najviše u relativnom smislu povećala svoje biračko tijelo u odnosu na 2020. Hoće li se taj trend nastaviti, to ćemo vidjeti. Ni jedan mandat neće biti loš rez za Možemo, a dva mandata bi bio velik uspjeh.”

Osvrnuo se i na Domovinski pokret (DP) koji je nakon parlamentarnih izbora koalirao s HDZ-om.

“Moguće je da će se rezultati DP-a na europskim izborima moći možda interpretirati u tom smislu, da je to bio neki test njihove postizborne koalicijske politike, ulazak sa strankom koju su jako napadali i govorili da je nemoguće da budu s njom u koaliciji.”

Čular se potom osvrnuo i na Most.

“Odlaskom para Raspudić čini se da je Most izgubio nešto na tempu, to i ankete snimaju”.

Slučaj Bartulica

Nakon što je u javnost izašla vijest o kreditu i nekretnini saborskog zastupnika Stjepe Bartulice, niže se sve više reakcija o njegovom slučaju. No, hoće li se to odraziti i na europske izbore?

“Kampanja je dosta blaga i neprimjetna pa pojedini slučajevi, kao njegovi, jako strše u svemu tome. Koliko će to naštetiti stranci, a koliko kandidatu, to je drugo pitanje. Bartulica je ušao preferencijskim glasovima, tako da ima potencijal privlačenja birača pa ćemo vidjeti hoće li se to preliti na stranku”, kazao je Čular.

Izborni kompas

Uoči parlamentarnih izbora koji su održani u travnju, predstavljena je aplikacija Izborni kompas koja je biračima pomagala da utvrde kojoj su stranci najbliži.

“Temeljni cilj kompasa je da bude na usluzi biračima, jednostavna je aplikacija i naši građani su je tijekom kampanje za parlamentarne izbore jako koristili. Dobili smo preko 200.000 ispunjavanja, kad se to pročisti (ovi koji nisu većinu odgovorili itd.), sad ima oko nekih 140.000. To je najveća baza u nas tog tipa”, navodi Čular.

“Jedan od podataka koje smo već mogli izvući jest da oko 1/4 birača daje 0 posto šanse da glasa za stranku koju je kompas dao kao najbližu tom biraču”, otkrio je. Navodi i da je neke birače rezultat možda iznenadio, dok je drugima potvrdio stavove.

Pitanje oko kojeg se hrvatski birači slažu

“Pitanje koje ima veliki konsenzus među Hrvatima, najveće slaganje je: Obiteljsko nasilje treba strože biti kažnjavano. Ogromna većina građana se slaže ili potpuno slaže, bez obzira na stranke za koje glasaju. Jedan veliki konsenzus je i za pitanje da policija ima pravo ilegalnim migrantima zabranjivati ulazak na bilo koji način – veliki broj građana se slaže da bi policija trebala sprječavati ulazak ilegalnih migranata u Hrvatsku”, navodi Čular.

Polarizirana pitanja

Otkrio je i oko kojih je pitanja bilo najveće neslaganje. “Vjeronauk u školama ili crkvama – tu su građani jako podijeljeni na dva kraja s malo onih koji nemaju jasan stav, zatim pravo istospolnih parova da posvajaju djecu, užasno podijeljeno, i pitanje zabrane pobačaja s tim da je tu većina ipak protiv, ali imao i jedan dobar manji dio koji daje tu polarizaciju.”

Čular se na kraju osvrnuo i na koaliciju između HDZ-a i DP-a.

“To je suradnja u kojoj će često dolaziti do točaka oko kojih će se dizati. Hoće li DP krenuti da u pitanje dovede koaliciju, e to je već drugo pitanje u koje nisam siguran, ali da će se opetovano ponavljati ovakvi problemi koje već imamo, mislim da da.”

EUROPSKI IZBORI Stigla nova projekcija: Evo tko ide u EU parlament