Nakon što je Vlada raspisala lokalne izbore, u Malom Lošinju, najvećem gradu na hrvatskim otocima, za sada su kandidaturu službeno najavila 4 gradonačelnička kandidata. To su neovisni Mario Franković kojeg podržava SDP, dosadašnji nezavisni vijećnik Dubravko Devčić, Rudolf Ivković iz HSLS-a i dosadašnja gradonačelnica Ana Kučić iz redova HDZ-a koja je po mišljenju mnogih apsolutni favorit.

Ekonomistica po struci, Ana Kučić postala je članicom gradskog poglavarstva 2008. godine, a godinu dana kasnije na lokalnim izborima izabrana je za zamjenicu gradonačelnika te zamjenicu predsjednika Turističke zajednice Grada Malog Lošinja. Te je dužnosti obavljala sve do 2016., kada je nakon imenovanja Garija Cappellija na mjesto ministra turizma, postala obnašateljica dužnosti gradonačelnika. Na lokalnim izborima 2017. u prvom krugu osvojila je mandat gradonačelnice, a sada se sprema u utrku za svoj drugi mandat. Uoči predavanja izbornih lista, tjednik Nacional razgovarao je s Anom Kučić o njenim planovima za novi gradonačelnički mandat i poboljšanje kvalitete života u Malom Lošinju čemu je, po mišljenju mnogih, već do sada dala veliki doprinos.

NACIONAL: Lokalni mediji, pa čak i oni koji vas kritiziraju, priznaju da nemate konkurencije na ovim izborima. Ipak, bit će protukandidata.

Naravno da će ih biti, a konkurencija i kritika su zdrave jer svakoga potiču da bude još bolji i kvalitetniji. Za sada su službeno objavila kandidaturu 4 kandidata, a hoće li ih biti još, vidjet ćemo kada se predaju liste s potpisima. Do tada brojimo sitno, ali onda će stvari biti puno jasnije.

NACIONAL: HDZ baš nije popularan u ovom kraju, vi ste očito popularniji od svoje stranke. Zanimljivo kako ste upravo vi po mišljenju većine u gradu Malom Lošinju favorit jer se nalazite usred tradicionalno ‘’crvene’’ županije.

Tako kažu, no na lokalnoj razini ne gleda se na politiku na takav način. Lokalna politika je više komunalna politika koja je orijentirana na kvalitetu života. Ljudi su zasićeni vječno istim raspravama na nacionalnoj razini i traže konkretna rješenja – što u zdravstvu, obrazovanju, stanovanju, čime se mi kao otočna zajednica uglavnom i bavimo. U tom smislu tu ima puno manje ideologije i podjele na crvene, plave, žute ili zelene, a puno više igra osoba, neovisno o stranačkoj pripadnosti. Dakle, ime i prezime iza kojeg stoje i konkretni rezultati. O čovjeku puno više od stranačke pripadnosti govore njegova djela. Sumnjam da bih imala podršku građana da nisam ispunila ono što sam obećala. Osobnost je po meni ključna i zato se u malim sredinama stranačke granice brišu.

NACIONAL: No u vašem slučaju se može reći da ste atipični.

Prije bih rekla da nisam klasična političarka. Ja sam se na ovoj poziciji našla prvenstveno iz želje da dam svoj aktivni doprinos zajednici u kojoj živim. Htjela sam dokazati što konkretno mogu učiniti, umjesto da stojim sa strane i kritiziram. I zapravo ta želja i emocija je ono što me potiče i dalje, a rezultati koje smo moj tim i ja uspjeli postići u posljednje četiri godine materijalizirali su tu želju. Na ovu sam poziciju prije četiri godine došla kao zamjenica gradonačelnika Garija Cappellija u dva mandata. Poznavala sam sustav iznutra i način funkcioniranja grada i gradskih službi, pa ipak nije isto kada postanete prvi čovjek grada i nosite svu tu odgovornost na sebi.

NACIONAL: Vi ste se mladi uključili u politiku. Što vas je ponukalo da uđete u HDZ u jednoj županiji u kojoj SDP dominira?

Ja sam svoju dužnost zamjenice gradonačelnika obnašala kao nezavisna. Tek sam na lokalnim izborima 2013. dobila podršku HDZ-a i ušla u stranku koja je bliska mome svjetonazoru. Kao i većina mladih koji odu na studij, mislila sam da se nikada neću vratiti na Lošinj. No jedno ljeto iz obiteljskih razloga morala sam ostati nekoliko mjeseci duže od planiranog i nisam više otišla.

NACIONAL: Gari Cappelli dugo je bio uspješan gradonačelnik, je li on vidio da imate potencijal?

Apsolutno. Ne samo on, već i krug njegovih uskih suradnika koji su tražili mlade ljude s našeg područja da se uključe u lokalnu politiku i rad gradske uprave. Ja sam bila jedna od njih uz nekolicinu mojih kolega i kolegica. Nastavila sam kao zamjenica gradonačelnika i to mi je odgovaralo, jer sam ja zapravo operativac. Volim rad na terenu i rad s ljudima i to mi je omogućilo da naučim mnogo o funkcioniranju javne uprave, ali i da s Cappellijem razvijem veliki broj projekata.

NACIONAL: Na koje ste projekte posebno ponosni?

Svaka otočna zajednica prije svega se bori protiv odlaska mladih ljudi i depopulacije, osobito ruralnih dijelova. Dakako, prioritet za ostanak su krov nad glavom i radna mjesta. Bez toga svi poticaji su uzaludni. Sva naša nastojanja bila su usmjerena upravo na oživljavanje ruralnih područja i zato smo posljednji mandat i nazvali „mandat malih mjesta“. Željeli smo stvoriti pretpostavke da netko u današnje vrijeme digitalnih nomada, kojima je svejedno odakle rade, dođe tamo živjeti. Ponosna sam na svakog stanovnika Lošinja koji je odabrao ostati na otoku umjesto da svoj život gradi negdje drugdje.

NACIONAL: Ima li posla izvan turizma?

Naravno da smo mi prvenstveno orijentirani na turizam, ostalo je nešto brodogradnje, ali i ona je orijentirana na nautički turizam. No definitivno nas je ova korona usmjerila na proizvodne djelatnosti. I zato kroz poticaje i ulaganja u poljoprivrednu infrastrukturu pomažemo razvoju proizvodnje maslinova ulja, vina, aromatičnog ljekovitog bilja, citrusa. Dajemo gradsko poljoprivredno zemljište u najam za jednu lipu, ne bi li zainteresirali proizvođače da ostanu na zemlji. Želimo ih potaknuti i na čišćenje i održavanje staza i puteva u kojem sudjeluju i naša komunalna poduzeća, a za to je vezan i projekt naših off road biciklističkih staza. Na žalost, postoje velika zapuštena područja na kojima su nekada živjeli ljudi, a sada je tamo divljina. Slično je i sa zemljištima u vlasništvu RH za koje postoji veliki interes.

NACIONAL: Kad smo kod izgradnje stanova za mlade, uz to je vezana afera koja je punila medije. Naime, država je subvencionirala gradnju 20 stanova za mlade obitelji, a onda se otkrilo da je u samo jednoj zgradi 6 od 10 tih stanova pretvoreno u apartmane. Je li taj slučaj riješen?

Svima nam je bilo u interesu da se to riješi. Tim više što smo mi kao Grad platili i razliku u cijeni izgradnje stanova, s obzirom na to da sredstva koja je namijenio APN nisu bila dostatna jer su ponude izvođača za izgradnju na otoku bile više od toga. Tako da smo mi u tome na kraju sudjelovali s dodatnih 2 milijuna kuna naših sredstava. Problem je bio da tada zakonom nije bilo zabranjeno iznajmljivanje tih stanova i zato me veseli da je zakonodavac to konačno riješio. Sada tamo žive mlade obitelji i nama je plan i dalje nastaviti graditi stanove prema tom, ali i drugim modelima. A što se tiče mladih obitelji, ponosni smo i na određeni nadstandard i u vrtićima i u osnovnoj školi. Nastojimo u suradnji sa Županijom i nadležnim institucijama maksimalno olakšati roditeljima brigu o djeci, uz smanjene cijena vrtića i određene dotacije te zapošljavanje stručnog kadra kao što su radni terapeuti, logopedi, defektolozi, kako bismo djeci s teškoćama u razvoju osigurali što bolje uvjete i kako zbog toga ne bi morali odlaziti u Rijeku.

NACIONAL: HDZ-ov kandidat za župana Gari Cappelli u svom programu prioritet daje zdravstvu i dostupnosti zdravstvenih usluga na otocima.

Točno, i u skladu s tim je i naš zdravstveni paket koji uključuje i izgradnju novog Doma zdravlja. Taj se projekt nametnuo sam po sebi, s obzirom na dotrajalo stanje u kojem se sadašnji nalazi. Trenutačno stvaramo preduvjete za izgradnju i mijenjamo prostorno-plansku dokumentaciju kako bismo pronašli najbolje rješenje. To nam je važno ne samo zbog infrastrukture, već i medicinskih kadrova kojih kronično nedostaje. Iako je Županija osnivač domova zdravlja, u interesu nam je da ciljana populacija, naši sugrađani ne moraju putovati na specijalističke preglede u Rijeku, već da liječnici specijalisti dolaze nekoliko puta mjesečno kod nas. Proteklih nekoliko godina intenzivno radimo na privlačenju liječnika, medicinskih sestara, ali i djelatnika hitne medicinske pomoći. Dajemo im u najam gradske stanove i nastojimo im osigurati dobre uvjete za život. Plan nam je u suradnji sa Županijom i ostalim partnerima izgraditi novi Dom zdravlja koji neće zadovoljavati potrebe samo našeg stanovništva, već i zdravstvenog turizma koji nastojimo razvijati u suradnji s lječilištem i ostalim zdravstvenim institucijama. Tu ima puno razvojnih mogućnosti koje se mogu nadograditi na paket naše primarne zdravstvene zaštite.

NACIONAL: U kakvim ste odnosima s pomalo tajanstvenim vlasnicima hotelskog poduzeća Jadranka? Neke banke našle su se na udaru HNB-a zbog manjkavo provedenih procedura provjere porijekla njihova kapitala, što ne znači da je on sporan, a zbog njihove suzdržanosti neki od njih čak se spominju umalo kao gubernatori otoka. Kako to komentirate? Na koji to način utječe na suradnju s gradom?

To su ljudi koje poznamo imenom i prezimenom i koji su nam se došli predstaviti u gradsku upravu, a predstavili su se i našim vijećnicima. Suvlasnik hotelskog poduzeća Jadranka bio je i EBRD koji je uložio u obnovu nekoliko hotela – hotel Aurora i hotel Vespera. Novi investitori podigli su kvalitetu ostalih hotela na razinu o kojoj bismo mogli samo sanjati, a među njima svakako prednjače Bellevue i Alhambra. Ulagali su puno i u urbanu opremu, uredili su i okoliš, šetnicu, plažu, infrastrukturne potrebe svojih objekata, ali i u cijelu uvalu Čikat koja je otvorena svim posjetiteljima Lošinja – suprotno svim pričama da će te plaže biti zatvorene za javnost. Od toga imamo koristi svi mi, pa i naši iznajmljivači i ponosni smo na to kako ta uvala danas izgleda. Sve što znam o tome, znam iz medija. Kako god da se on zvao i otkud god da došao, ako poštuje hrvatske zakone, lokalne propise i planove, a ulaže i u okolnu infrastrukturu je u svakom slučaju pozitivno. Ono što je za nas važno je da sada, na primjer, u hotelu Bellevue ima 200 radnih mjesta, a nekad ih je bilo 80. Važno nam je da očuvamo ljepotu te naše obale i da što veći broj domaćih ljudi bude zaposlen. Smatram da je Lošinj od tih investicija samo profitirao jer su nas podigle u turističkom smislu na razinu koju prije nismo imali. Na tom tragu trudimo se održavati dobru komunikaciju s Jadrankom, kao i sa svim poslodavcima na otoku.

NACIONAL: Upravo za uvalu Čikat kaže se da je ruska oaza na Jadranu i da su je zauzeli bogati Rusi. Je li to točno?

Točno je to da dolaze gosti iz cijelog svijeta, ima tu i bogatih Nijemaca, Talijana ili Austrijanaca, pa i Hrvata koji ovdje ljetuju. Ta fama koja se stvorila oko ulaganja u uvalu Čikat u početku je sigurno izazvala određenu sumnjičavost kod lokalnog stanovništva, no te investicije su izvedene prema prostornom planu i konkretni rezultati su vidljivi– nitko nije odnio ni šetnicu ni plažu, ni obnovljene vile, sve to ostaje Malom Lošinju. Da smo mi kao grad to radili, bilo bi sigurno puno skromnije, a austrougarske vile ostale bi zapuštene. Ono što je nama važno jest da stvaramo preduvjete za sve investitore koji na Lošinju žele poslovati, ali prvenstveno zapošljavati, tako da svakom investitoru ukazujemo na važnost očuvanja radnih mjesta koja su preduvjet za ostanak na otoku. Gubitkom posla otočni je čovjek prisiljen na odlazak.

NACIONAL: Jeste li ljuti na lockdown koji je sada na samom početku sezone uveo županijski stožer civilne zaštite Primorsko-goranske županije. Jesu li trebali prije misliti jer je situacija u ovom dijelu Hrvatske doista alarmantna?

Nema tu nikakve ljutnje. S obzirom na sve nepoznanice vezane uz ovu pandemiju teško je procijeniti što je trebalo učiniti prije, a što kasnije. Očekivali smo porast zaraženih otvaranjem škola i terasa kafića, a i novi sojevi se brže šire. Uvijek s nestrpljenjem očekujemo Uskrs i 1. svibnja, kada se sezona počinje zahuktavati i otvaraju se hoteli, kampovi i privatni smještaj, a sada smo bez toga ostali. Tu su i Slovenci, Talijani i Austrijanci koji imaju svoje nekretnine u Lošinju i do njih otežano dolaze. Definitivno da ugostiteljima, ni obrtnicima koji imaju male dućane nije lako, no u razgovoru s njima zajednički smo zaključili da je dobro što se to dogodilo sada, kako bismo mogli imati kvalitetniju ljetnu sezonu. Ljudi su već potrošili svoje zalihe koje su možda imali od prošle sezone.

NACIONAL: Koliko vas je korona-kriza pogodila i što očekujete od ove sezone?

Direktan utjecaj pandemije osjeća se na gradskom proračunu pa smo tome prilagodili i našu rashodovnu stranu i odobrili brojne olakšice za ugostitelje i poduzetnike, pored svih onih olakšica koje je donijela i Vlada. Lani smo bili na 70% turističkog prometa, što je svakako bolje od predviđanja, a ljudi su bili sretni da su uopće radili. No što se tiče ovogodišnje sezone, teško je reći što možemo očekivati jer koja god odluka da se donese danas, moglo bi se sutra uspostaviti da je bila pogrešna. Ulijeva nadu cijepljenje i građana i turista, kao i najave cijepljenja turističkih djelatnika. Želimo biti optimisti, ali puno ovisimo o odlukama susjednih zemalja – tzv. autodestinacija. Ipak, naši najbolji gosti su lani bili turisti iz RH.

NACIONAL: Kako je do sada izgledala suradnja sa Županijom i što ako Zlatko Komadina ostane župan?

S njima smo njegovali dobru suradnju niz godina, što se vidi i po ostvarenim zajedničkim projektima poput Muzeja Apoksiomena i broda Loger Nerezinac, što je inicirala Županija kroz Projekt „Mala barka 2’’, kao i kroz investicijski ciklus županijskih lučkih uprava. Tu se radi o europskim sredstvima koja idu preko Ministarstva mora, a za nas su to iznimno značajne investicije za koje smo stvorili preduvjete na lokalnoj razini, kroz projekte koje smo pripremili. To što pripadamo različitim strankama nije ni na koji način utjecalo na našu suradnju, jer nam je zajednički cilj boljitak građana i provedba projekata koji će im koristiti.

NACIONAL: Koliko je Apoksiomen promijenio Lošinj i može li i dalje putovati na izložbe po svijetu?

Promijenio je sve. Taj šutljivi ambasador hrvatske kulture smjestio nas je na sasvim drugačiji način na kulturnu kartu svijeta. Muzej Apoksiomena plijeni pozornost ne samo statuom, već i arhitektonskim izričajem autora Idisa Turata i Saše Randića, koji je polučio niz nagrada. Upravo zbog Muzeja Apoksiomena došao je veliki broj turista, osobito prvih godina, dok ih je sada korona usmjerila na društvene mreže. Tako da i preko društvenih mreža ima preko milijun posjetitelja u posljednjoj godini dana. Doći na Lošinj, a ne vidjeti Apoksiomena, više uopće ne dolazi u obzir.

NACIONAL: Koliko je Muzej utjecao na produljenje sezone jer je Lošinj bio odavno poznat i kao zimovalište i lječilište?

Taj Muzej svakako daje doprinos i produljenju sezone, s ostalim predsezonskim i postsezonskim kulturnim i sportskim sadržajima u prirodi i na otvorenom, kao i zdravstvenim turizmom koji razvijamo. Već sada smo rastegnuli sezonu od Uskrsa do listopada, a posljednjih godina i advent je privlačio sve više gostiju za vrijeme zimskih praznika.

NACIONAL: Neki vam prognoziraju pobjedu u prvom krugu. S kim ćete surađivati u gradskom vijeću? Hoće li vaša lista imati većinu ili ćete morati s nekim u koaliciju?

Kada se radilo o važnim projektima za Lošinj, u gradskom vijeću sam u prijašnjem sazivu surađivala sa svim gradskim vijećnicima, i iz SDP-a i nezavisnim i iz ostalih stranaka. Meni je to znak da svi načelno podržavaju generalni smjer kojim se Lošinj razvija. No za sada je teško prognozirati sastav budućeg gradskog vijeća.