Ana Klobučar, voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u NZJZ-u „Dr. Andrija Štampar“, govori o puštanju stotine tisuća sterilnih tigrastih komaraca u zagrebačko Cvjetno naselje

Grad Zagreb nedavno je u pilot-projektu pustio sto tisuća sterilnih muških tigrastih komaraca u zagrebačko Cvjetno naselje. Radi se o biološkoj SIT metodi, od engleskog sterile insect technique, kojoj je cilj da se sterilni komarci pare sa ženkama koje će kasnije položiti jaja iz kojih neće nastati potomstvo. Projekt u potpunosti financira Grad Zagreb, a nabava sterilnih komaraca iz Bologne u Italiji je koštala 2800 eura. Voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u NZJZ-u „Dr. Andrija Štampar“, Ana Klobučar, kaže da ta metoda ima veliki potencijal.

„Sterilni komarci su se posljednjih godina u mnogim pilot-istraživanjima pokazali kao dobra biološka metoda suzbijanja komaraca koja bi mogla biti dopuna drugim ekološkim metodama suzbijanja. Pokušavamo smanjiti korištenje pesticida u svim segmentima našeg života. SIT koristi veliki broj laboratorijski uzgojenih, a zatim steriliziranih mužjaka komaraca. Mužjaci ne bodu i ne sišu krv. Radi se o metodi koja koristi istu vrstu komaraca na nekom području.“

Ana Klobučar kaže da je SIT metoda dobra za ograničeno područje jer jedinke tigrastog komarca nemaju veliki dnevni domet leta. “Njihov domet iznosi oko 100 metara dnevno. Zadržavaju se na području na kojem su se razvili ako su životni uvjeti pogodni. Puštamo označene sterilne mužjake na nekom području na kojem će se zadržati i pariti s divljim ženkama. S obzirom na to da ih puštamo u velikom broju, vjerojatnost da će se divlja ženka pariti sa sterilnim mužjakom je velika. Ženka će zatim polagati jaja iz kojih se neće razviti nove jedinke, što bi za posljedicu trebalo imati smanjenje populacije.“

Prvi pilot-projekt SIT metode s komarcima u Hrvatskoj proveden je prošle godine u Istri u Premanturi. Rezultati su bili dobri, stoga je ove godine projekt u Istri nastavljen. Klobučar je zadovoljna trenutnim rezultatima u Zagrebu. „Naš ovogodišnji pilot-projekt je relativno kratak, traje svega nekoliko tjedana. Istog dana nakon što komarce preuzmemo i dovezemo, predvečer ih puštamo. Cilj nam je utvrditi koliko dugo žive u prirodnim uvjetima na našem području i koliko će daleko odletjeti. S obzirom na to da smo ih puštali u Cvjetnom naselju, bilo nam je zanimljivo utvrditi hoće li preletjeti Slavonsku aveniju kao vrlo široku prometnicu. Uzorkovanjem smo potvrdili da jesu. Otkrili smo i da 14 dana nakon puštanja i dalje imamo žive jedinke sterilnih komaraca. Naši su rezultati za sad jako dobri. To znači da im uvjeti transporta nisu naškodili i da su zaista aktivni na ovom području.“

Drugi dio uspješnosti projekta znat će se nakon analize jaja koja su ženke položile u danima nakon puštanja sterilnih mužjaka.

„Na području Cvjetnog naselja imamo dvadeset klopki u koje ženke polažu jaja. Klopke nakon tjedan dana izloženosti podižemo, jaja iz klopki zatim razvijamo u kontroliranim uvjetima i određujemo postotak jaja iz kojih se nisu razvile ličinke komaraca. Te rezultate još nemamo, prerano je, no s obzirom na aktivnost mužjaka koju smo zabilježili, vjerujemo da će biti dobri“, kaže Ana Klobučar.

U Zagrebu su do sada pronađene 32 vrste komaraca, no tigrasti komarac izaziva posebnu veliku neugodnost građanima. Radi se o invazivnoj, tropskoj i vrlo prilagodljivoj vrsti. Ana Klobučar objašnjava na kojim područjima obitava i kako je došao u Europu i Hrvatsku.

„Tigrasti komarac je najveći napasnik u ljetnim mjesecima. Aktivan je tijekom cijelog dana. Prenesen je nenamjerno iz Azije u druge dijelove svijeta, pa tako i u Europu, gdje se proširio tijekom posljednja tri desetljeća. Primarni način širenja je putem rabljenih guma u koje ženka polaže jaja. Gume osiguravaju toplinu, a često se drže nenatkrivene i u njih pada kiša. Upravo smo prve tigraste komarce u Zagrebu pronašli u tvrtkama koje su uvozile rabljene gume iz Italije. Dolaskom u umjereni klimatski pojas, tigrasti komarac je razvio prilagodbu prezimljavanja u stadiju jaja. Ženka tijekom jeseni stvara jaja s većim sadržajem masnoća kako bi lakše podnijela zimu. Ova vrsta je rasprostranjena na području cijelog Zagreba, a razvija se u našem neposrednom okolišu, u dvorištima i vrtovima. Ličinke možemo pronaći u bačvama s vodom kojom zalijevamo vrtove, u slivnicima na ulicama, u zapuštenim bazenima te drugim mjestima u kojima se zadržava voda tijekom ljetnih mjeseci.“

Ana Klobučar napominje da nema velikog straha od prijenosa bolesti putem tigrastog komarca.

„On može prenijeti neke viruse uzročnike bolesti, ali ti virusi nisu prisutni u našoj populaciji. Glavni je vektor dengue, chikungunya i Zika virusa. Ako neka osoba posjeti područje gdje su ti virusi prisutni, tamo se zarazi i doputuje ovdje, tigrasti komarac, ako ubode tu osobu, virus može prenijeti na drugu osobu. Kod nas je prisutan virus Zapadnog Nila i virus Usutu. Njihovi rezervoari su ptice. Komarac koji prenosi ove viruse s ptica na ljude je domaći komarac Culex pipens. No ti virusi se ne mogu prenijeti s osobe na osobu putem komaraca.“

Puštanje sterilnih komaraca neće ukloniti cijelu populaciju. Ana Klobučar poziva građane da poduzimaju mjere sprječavanja razvoja novih jedinki u svojem neposrednom okolišu te daje savjete kako se zaštiti od komaraca.

„Na tržištu postoje repelenti na bazi sintetskih kemijskih tvari, ali i oni prirodnog podrijetla koje možemo nabaviti u trgovinama s prirodnim proizvodima. Preporučujemo nositi širu odjeću svijetlih boja, dugih rukava i nogavica. Komarci ne trpe vjetar. Dok sjedite u dvorištu možete u blizini upaliti ventilator i tako otjerati komarce. Komarnici su najbolja zaštita za prostor, a za dvorište su dobri repelenti lavanda, ružmarin, matičnjak i citrusne biljke. Kad je riječ o sprječavanju razvoja komaraca, ključno  je ukloniti predmete koji zadržavaju vodu, kao i druge nakupine vode koje mogu postati legla komaraca. Bačvu s vodom za zalijevanje vrtova trebalo bi poklopiti ili potpuno isprazniti svakih pet dana, koliko je ljeti potrebno za razvojni ciklus komaraca.“