Ana Ješovnik, voditeljica projekta Cro Buzz Klima, govori o važnosti povećanja broja divljih oprašivača koji su bitni za opstanak 85 posto svih biljnih vrsta i 75 posto poljoprivrednih usjeva

Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nedavno je postavio informativne table u parku Ribnjaku u Zagrebu. Table su postavljene u sklopu projekta Cro Buzz Klima – Divlji oprašivači Hrvatske i prilagodba klimatskim promjenama.

Tako će se zahvaljujući ovom projektu, u parkovima Ribnjak, Maksimir i Rokov perivoj započeti s prilagođenom košnjom kako bi se omogućila cvatnja biljaka koje su važan izvor hrane za divlje oprašivače Zagreba.

Iz Ministarstva su priopćili kako su istraživanja pokazala da je smanjeni režim košnje u gradovima ekološki i ekonomski isplativ, da dovodi do povećanja raznolikosti životinjskih i biljnih vrsta, do smanjenja emisija stakleničkih plinova i do financijske uštede. Aktivnosti testiranja upravljanja za oprašivače provode se u suradnji s Javnom ustanovom Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba, podružnicom Zrinjevac i Hrvatskim prirodoslovnim muzejom te uz potporu Grada Zagreba i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Više o projektu Zagreb News je razgovarao s Anom Ješovnik, voditeljicom projekta Cro Buzz Klima. “Već dugi niz godina postoje znanstvena istraživanja koja se provode u gradovima Europske unije i Sjedinjenim Američkim Državama koja su pokazala da intenzivan režim košnje, svaka dva tjedna ili jednom mjesečno, isušuje i zagrijava tlo te da se smanjuje biomasa i raznolikost biljaka i životinja. Košnja negativno utječe i na povećavanje emisije stakleničkih plinova, a i ekonomski je neisplativa. To sve danas je dobro poznato, ali je novost da smo postali svjesni nužnosti održanja biljne i životinjske raznolikost zbog sve više zabrinjavajućih klimatskih promjena”, rekla je Ana Ješovnik.

Istaknula je i kako su divlji oprašivači bitni jer oprašuju 85 posto svih biljnih vrsta. Što znači da oprašuju više od 300.000 divljih biljnih vrsta i 75 posto poljoprivrednih usjeva na našem planetu. “Dakle, naša sigurnost hrane direktno ovisi o njima kao i stabilnost kopnenih eko sustava. U medijima se često u posljednje vrijeme piše o nestajanju kukaca, nakon što su to pokazale brojne studije. Za njih je zabrinuta i Europska komisija i stoga je objavila politiku 2018. i inicijativu Europske unije za oprašivače 2020. u kojoj je donesena strategija za bioraznolikost. U toj inicijativi se kao jedan od ključnih obveza za obnovu prirode navodi da države članice moraju potaknuti rast populacije oprašivača. Kukci su zapravo ušli u politiku. Zbog toga što ih veliki broj nestaje, shvatili smo da se trebamo više brinuti za njih”, ispričala je Ana Ješovnik.

Dodala je kako su u Zagrebu najbitnije divlje pčele i jedna skupina muha koje se nazivaju muhe lebdjelice. Spomenula je da imamo oko 725 raznih vrsta divljih pčela te da u njih spadaju sve one solitarne pčele, bumbari i sl. U njih se ne ubrajaju pčele koje proizvode med i uzgajaju se u košnicama, jer one, tvrdi, ne mogu zamijeniti sve divlje kukce oprašivače.

Ana Ješovnik je objasnila i kako će sada u parkovima Ribnjak, Maksimir i Rokovu perivoju izgledati spomenuta prilagođena košnja: “Odredili smo plohe u parkovima i u njima će se kositi samo jednom godišnje, to će biti tzv. livada dugog cvata, a na drugima četiri puta godišnje, što je opet manje nego uobičajeno. Dakle kosit ćemo rjeđe, a želimo postići da u svakom trenutku u nekom dijelu parka postoji površina na kojoj su biljke u cvatu jer košnjom uništavamo hranu za oprašivače”.

Ispričala je i kako je projekt dobio podršku Grada kroz suradnju sa Zrinjevcem i Javnom ustanovom Park Maksimir. “Sada ćemo testirati kako će izgledati kad će se rjeđe kositi. Kad vidimo kako će to funkcionirati, pokušat ćemo to proširiti i na druge zelene površine u gradu. Probat ćemo sve ovo dići i na nacionalnu razinu. Inače, slični projekti uspješno se provode u mnogim europskim gradovima i mi sada samo kopiramo njihovu dobru praksu”, ispričala je Ana Ješovnik.

Dodala je i kako smatra da stanje po pitanju kukaca oprašivača u Zagrebu nije zabrinjavajuće jer su istraživanja pokazala da su gradovi relativno povoljna mjesta za oprašivače jer u njima nema snažnog utjecaja poljoprivrede i uporabe pesticida. Naglasila je i kako s novim režimom košnje očekuju porast broja oprašivača i njihovu raznolikost.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo je u travnju 2021. pilot projekt Cro Buzz Klima – Divlji oprašivači Hrvatske i prilagodba klimatskim promjenama. Projekt se financira iz ETS sredstava (sredstva dobivena trgovanjem emisijskim jedinicama stakleničkih plinova), a njegova procijenjena vrijednost je 1,1 milijun kuna.

Jedan od glavnih ciljeva projekta je prikupiti prve sustavne podatke o divljim oprašivačima Hrvatske i testirati metodologiju njihovog praćenja. Projekt uključuje terenska istraživanja na pet područja u tri biogeografske regije: Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje, Nacionalni park Risnjak, Nacionalni park Plitvička jezera, područje ekološke mreže Otok Krk te Grad Zagreb.

Iz Ministarstva su poručili i kako su divlji oprašivači raznolika skupina životinja, u koju uz kukce spadaju i ptice i šišmiši. Ipak, najznačajniji oprašivači u našem podneblju su dvije skupine kukaca: divlje pčele i muhe lebdjelice. U Europi je za sada poznato više od 2000 vrsta pčela i oko 1000 vrsta muha lebdjelica. Oprašivanje životinjama je neophodno za opstanak 78-94 posto biljnih vrsta, kao i više od dvije trećine poljoprivrednih usjeva. Vrijednost usluga ekosustava koje oprašivači osiguravaju poljoprivrednicima u Europskoj uniji je procijenjena na 15 milijardi eura godišnje.

Ana Ješovnik je komentirala i mogućnost da se zbog rjeđe košnje pojavi i više neželjenih kukaca i kako bi građani mogli na to reagirati. “Većina tih kukaca su solitarni, znači da žive samostalno. To su mali kukci koje ljudi i ne primjećuju. Oni ne idu na ljude, nisu kao komarci. Oni idu na cvijeće, njihov je interes skupiti nektar i pelud. Ljudi ih ne zanimaju, većina ih nema žalac ili imaju jako mali žalac i ne napadaju ljude. Režim košnje u Zagrebu definirali smo prema programu provedenom u Irskoj. Tamo su bili iznenađeni pozitivnim reakcijama građana jer ih je većina shvatila važnost očuvanja biljnog i životinjskog svijeta, vjerujem da će i Zagrepčani to shvatiti”, zaključila je Ana Ješovnik.