Ana Horvat Vuković s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu analizirala je u N1 Newsroomu analizirala je posljedice odluke Visokog upravnog suda da se i istospolni parovi mogu prijaviti u registar posvojitelja.

“Ovakve odluke nikada ne dolaze dovoljno brzo, osobito ako uzmemo u obzir da je prošlo šest godina otkad je ovaj konkretni par pokrenuo postupak i iskazao namjeru da pruže nekom djetetu dom. Šest godina je puno, ali s druge strane u posljednjih deset godina su učinjeni epohalni pomaci na području prava LGBT zajednice”, kazala je Horvat Vuković.

Pojašnjava da ova presuda samo daje životnim partnerima da budu na jednak način uključeni u registar posvojitelja.

“To ne znači još uvijek da će konkretan par ostvariti pravo na roditeljstvo. S druge strane, imamo rok od šest mjeseci da vidimo hoće li DORH iskoristiti izvanredni pravni lijek na koji ima pravo, a to je zahtjev za izvanrednim preispitivanjem ove pravomoćne presude koji može zahtijevati od Vrhovnog suda da bude konačni arbitar o tome je li odluka Visokog upravnog suda bila ispravna ili ne”, kazala je Horvat Vuković.

Negira tvrdnje da je ova odluka protivna referendumu iz 2013. godine.

“Jedina posljedica tog referenduma je da je riječ brak rezervirana isključivo za heteroseksualnu zajednicu. Uopće ne postoji poveznica između te dvije stvari”, kazala je Horvat Vuković.

Kao ključni veliki korak napravljen u posljednje vrijeme na području prava LGBT zajednice, Horvat Vuković je navela odluku Ustavnog suda iz 2020. godine.

“Svakako 2020. godinu kada je Ustavni sud RH ocijenjivao ustavnost Zakona o udomiteljstvu, u kojem su bili prešućeni životni partneri kao potencijalni udomitelji, što je sud ocijenio kao diskriminatoran zakon”, rekla je.