Amnesty International je optužio peruanske vlasti da su djelovale s “izraženom rasističkom pristranošću” u gušenju prosvjeda koji su potresli zemlju od prosinca, rekavši da su na meti “populacije koje su povijesno bile diskriminirane”, navodi se u izvješću objavljenom u četvrtak.

Oslanjajući se na podatke peruanskog ureda pučkog pravobranitelja, Amnesty kaže da je “utvrdio da je broj mogućih proizvoljnih smrti zbog državne represije” “nerazmjerno koncentriran u regijama s većinskim domorodačkim stanovništvom”.

Amnesty također kaže da je u područjima s većinskim autohtonim stanovništvom koncentrirana većina smrtnih slučajeva od početka prosvjeda. “Iako regije s većinskim domorodačkim stanovništvom predstavljaju samo 13% ukupne populacije Perua, one čine 80% ukupnih smrtnih slučajeva registriranih od početka krize”, napisao je Amnesty.

Ministarstvo obrane odbilo je komentirati izvješće, rekavši za CNN da je u tijeku istraga koju provodi državno odvjetništvo s kojim oni surađuju.

“Ne samo da smo dostavili sve tražene podatke, već smo podržali premještaj (državnog odvjetništva) osoblja (vještaka i tužitelja) na to područje kako bi mogli obavljati svoj posao. Ministarstvo obrane čeka rezultate istrage”, dodao je glasnogovornik ministarstva.

Višetjedni prosvjedni pokret u andskoj zemlji, koji traži potpuno resetiranje vlade, potaknut je opozivom i uhićenjem bivšeg predsjednika Pedra Castilla u prosincu i potaknut dubokim nezadovoljstvom zbog životnih uvjeta i nejednakosti u zemlji.

Dok su se prosvjedi odvijali u cijeloj zemlji, najgore nasilje bilo je u ruralnom i domorodačkom jugu, koji je Castillovo svrgavanje vidio kao još jedan pokušaj peruanske obalne elite da ih zanemari.

„U kontekstu velike političke neizvjesnosti, prvi izrazi društvenih nemira pojavili su se u nekoliko najmarginaliziranijih regija Perua, kao što su Apurímac, Ayacucho i Puno, čije je većinom domorodačko stanovništvo kroz povijest patilo od diskriminacije, nejednakog pristupa političkom sudjelovanju i kontinuiranog boriti se za pristup osnovnim pravima na zdravlje, stanovanje i obrazovanje”, napisao je Amnesty.

Prosvjedi su se proširili na druge dijelove zemlje, a bijes prosvjednika također je porastao s povećanjem broja mrtvih: od utorka je najmanje 60 ljudi umrlo u nasilju, prema Uredu pravobranitelja Perua, uključujući jednog policajca.

Castillova nasljednica, predsjednica Dina Boluarte, dosad je odbijala podnijeti ostavku, dok je Kongres Perua odbacio prijedloge za prijevremene izbore ove godine – jedan od glavnih zahtjeva prosvjednika.