Zastave na polja koplja vijore se u nedjelju na Bijeloj kući i američkom Kongresu, u znak počasti za preminulog Johna McCaina, vijetnamskog ratnog heroja i predsjedničkog kandidata znanog po umjerenosti, koji je zbog osobne hrabrosti i tretiranja političkih neprijatelja zaradio opće poštovanje.

McCain, više od tri desetljeća senator iz Arizone, umro je u subotu, nakon godine dana borbe protiv agresivnog tumora mozga. Iza njega ostala je supruga Cindy i sedmero djece, troje iz ranijeg braka.

Njegova je obitelj u petak objavila kako je prekinuto liječenje tumora.

“Senator John Sidney McCain III preminuo je u 16,28 sati 25. kolovoza 2018. S njim su do kraja bili njegova supruga Cindy i njihova obitelj. U trenutku kad je umro iza sebe je imao 60 godina odanog služenja Sjedinjenim Američkim Državama”, navodi se u priopćenju.

Njegovo tijelo bit će izloženo u američkom Kongresu, što je počast koja se daje samo najuglednijim Amerikancima, među kojima su bili John F. Kennedy i Ronald Reagan, te u kongresu Arizone, američke savezne države koju je predstavljao 35 godina.

Pogreb će biti održan u nacionalnoj katedrali u Washingtonu a bit će pokopan po vlastitoj želji u Pomorskoj akademiji u Annapolisu.

Bivši predsjednici, republikanac George W. Bush i demokrat Barack Obama – njegovi uspješniji suparnici 2000. i  2008. – trebali bi govoriti na pogrebu, piše New York Times.

Mediji su ranije objavili da je senator jasno zatražio da se ne pozove predsjednik Donald Trump. Očekuje se pak dolazak potpredsjednika Mikea Pencea.

Dok izrazi sućuti dolaze i iz SAD-a i iz inozemstva, Trump je kratko na Twitteru napisao: “moje najdublje suosjećanje i poštovanje obitelji senatora Johna McCaina.”

Rijetki republikanac koji je bio Trumpov kritičar, McCain je optužio predsjednika za naivnost, egoizam i simpatije prema autokratima, posebno nakon Trumpovog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Helsinkiju ovog ljeta.

McCain je napao Trumpa zbog njegova summita s Putinom nazivajući zajedničku konferenciju za novinare s Putinom u Helsinkiju “jednim od najnedostojnijih nastupa nekog američkog predsjednika”. Kazao je kako Trump ne samo da se nije bio u stanju usprotiviti se Putinu nego to nije ni želio.

McCain je bio i ključan glas koji je prevagnuo prošle godine kada republikanci zbog njega nisu uspjeli  ukinuti tzv. “Obamacare”.

U jednom od najdramatičnijih trenutaka u Kongresu tijekom Trumpova mandata teško je bolestan stigao na glasanje u Senatu u srpnju 2017. na kojemu je pokopan Trumpov pokušaj da opozove zakon o zdravstvenoj zaštiti iz doba njegova prethodnika Obame a kojim bi se povećao broj Amerikanaca bez zdravstvenog osiguranja.

Trump mu to nikada nije oprostio.

Ipak, McCain je bio i Obamin kritičar, te je za njega tvrdio da je na polju vanjske politike bio preslab na pitanjima Libije, Iraka i Sirije.

Obama je kazao da je senator “dijelio, bez obzira na sve naše različitosti, odanost nečem višem –  idealima za koje su se naraštaji Amerikanaca borili, marširali i žrtvovali”.

Bush je kazao da je McCain “čovjek dubokih uvjerenja i domoljub najviše klase”.

McCain je proveo više od tri desetljeća u Senatu, sudjelujući uvelike u raspravama o ratovima i miru i moralno usmjeravajući naciju. Na čelu senatskog Odbora za oružane snage bio je snažan zagovornik prava ratnih veterana.

Izrazi sućuti iz Njemačke, Kanade, Britanije, Francuske..

Jedan od najcjenjenijih političara u novijoj američkoj povijesti, uporni kritičar autoritarnih lidera, te česti putnik zaradio je poštivanje širom svijeta.

Njemačka kancelarka Angela Merkel nazvala je McCaina “jednim od najvećih političara našeg vremena koji se neumorno borio za snažni transatlantski savez”.

Kanadski premijer Justin Trudeau rekao je da je bio “inspiracija milijunima”, britanska premijerka Theresa May naglasila je da je  “utjelovio ideju službe iznad sebe samog”, dok je francuski šef države Emmanuel Macron pozdravio “pravog američkog heroja”. Preko Pacifika, u Kini je nazvan “gorostasom američke politike”.

Šef demokrata u Senatu Chuck Schumer rekao je da će tražiti da senatska zgrada nosi njegovo ime.

Ratni veteran i zatočenik, dvaput poražen u borbi za predsjednika

McCain je u javnom političkom životu Amerike od 1960-ih kada je kako vojni pilot srušen u Vijetnamu i mučen tijekom 5 i pol godina zarobljeništva.

U 2000. izgubio je borbu za republikansku predsjedničku nominaciju od Georgea W. Busha no osam godina kasnije postao je predsjednički kandidat svoje stranke ali ga je porazio demokrat Obama koji je postao prvi crni američki predsjednik.

McCain, predsjednik senatskog odbora za oružane snage imao je istaknutu ulogu i tijekom proteklih predsjedničkih izbora i kao česti kritičar i meta sadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa.

McCain, jastreb na polju vanjske politike s tradicionalnim republikanskim stajalištima o svjetskim zbivanjima bio je cijenjen u obje stranke zbog promicanja pristojnosti i kompromisa u eri strančarenja na američkoj političkoj sceni.

No bio je poznat i po temperamentu i rijetko se libio sukoba.

McCain je osudio Trumpovu predizbornu retoriku, neprijateljsku prema imigrantima, a Trump je odgovorio kako McCain nije nikakav heroj dodajući da su mu “dragi ljudi koji nisu zarobljeni”.

Nakon izbora za predsjednika McCain ga je napadao zbog potkopavanja slobode medija i vladavine prava te nacionalizma.

McCain je bio sin i unuk američkih generala i izabran je u zastupnički dom Arizone 1982. nakon više od dva desetljeća služenja u mornarici. Ozljede koje je zadobio tijekom zarobljeništva u zloglasnom zatvoru “Hanoj Hilton” i drugima uništile su njegovu pilotsku karijeru.

Četiri godine kasnije izabran je u američki Senat 1986.

U predsjedničkoj utrci 2008. McCain je pokušao naslijediti nepopularnog Busha u tandemu s tadašnjom guvernerkom Aljaske Sarah Palin no tada 72-godišnji političar izgubio je od 25 godina mlađeg Obame i njegove snažne poruke: “Da, mi to možemo”.

U memoarima je izrazio žaljenje što se nije odlučio za tadašnjeg senatora Joea Liebermana, demokrata koji je postao neovisni senator, kao potpredsjedničkog kandidata.