Rusija i njezin predsjednik Vladimir Putin mogu očekivati stroge sankcije zbog kibernetičkih napada tijekom američkih predsjedničkih izbora, rekao je u srijedu u Rigi američki senator iz redova republikanaca Lindsey Graham.

Republikanski i demokratski senatori su ranije ovog mjeseca pozvali na osnivanje dvostranačkog odbora koji će istražiti navodne kibernetičke napade stranih država na SAD, s naglaskom na navodne ruske pokušaje utjecaja na rezultate američkih izbora.

“Pripremaju se dvostranačke sankcije koje će teško pogoditi Rusiju, pogotovo Putina kao pojedinca”, najavio je Graham u latvijskoj prijestolnici.

Latvija, Estonija i Litva, članice NATO-a kojima je u vrijeme Sovjetskog saveza upravljala Moskva, zabrinute su zbog ruske aneksije Krima iz 2014., te podrške proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini. Ti potezi su potaknuli zabrinutost baltičkih država da Moskva želi ponovno uspostaviti kontrolu nad cijelom regijom.

“Vrijeme je da Rusija shvati – što je previše, previše je”, dodao je Graham ne pojasnivši što će biti uključeno u nove sankcije.

Rusija je reagirajući obećala odmazdu protiv Washingtona u slučaju novih gospodarskih sankcija.

“Iskreno, umorni smo od laži o ‘ruskim hakerima’ koja dolazi u Sjedinjenim Državama sa samog vrha”, rekla je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

Američke obavještajne agencije su zaključile da je Rusija pokušala utjecati na izbore održane 8. studenog tako što je hakirala pojedince i institucije, uključujući tijela Demokratske stranke. Ruski dužnosnici su odbacili te optužbe.

“U 2017. od SAD-a možete očekivati dvostranačku inicijativu u Kongresu kao odgovor na ruski utjecaj na naše izbore”, istaknuo je Graham tijekom svog trodnevnog posjeta Baltiku na kojem je s kolegom republikancem, senatorom Johnom McCainom. Analitičari tvrde kako je taj posjet dio pokušaja da se smiri zabrinutost europskih država oko buduće politike novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.

Estonski ministar obrane je u odvojenoj izjavi naglasio kako njegova država pojačava svoju obranu od kibernetičkih napada nakon što ih je NATO prepoznao kao jednog od elemenata ratovanja.

Poziv za buđenje estonskih službenika bio je hakerski napad na privatne i vladine internetske stranice iz 2007., kada su blokirani mnogi državni portali i adrese internetskog bankarstva.

Litva je prošlog tjedna objavila da je Kremlj odgovoran za kibernetičke napade kojima su tijekom protekle dvije godine pogođena vladina računala. Putinov glasnogovornik je odbacio te optužbe. Litavske obavještajne službe su u svom godišnjem izvještaju istaknule kako su se kibernetički napadi preselili iz financijskog kriminala u špijuniranje državnih institucija.

“Uskoro ćemo dovršiti prijedlog vladi da osnuje kibernetičko zapovjedništvo koje bi trebalo započeti s radom unutar dvije godine”, rekao je estonski ministar obrane Margus Tsahkna.

Čelnici NATO-a su se ranije ove godine dogovorili da će po prvi puta razmjestiti vojne snage na Baltiku i u istočnoj Poljskoj, te da će osnažiti zračne i morske ophodnje kako bi osigurali svoje saveznike na istočnoj granici.

Estonija će iduće godine ugostiti tisuću britanskih, francuskih i danskih vojnika.