Rušenje mosta u luci u Baltimoreu ne može zaustaviti uobičajen promet LNG tankera koji ukapljeni plin prevoze i do Hrvatske

Iako je dio inozemnih i domaćih medija prošloga tjedna špekulirao da će rušenje mosta Francis Scott Key u Baltimoreu, u američkoj saveznoj državi Maryland, onemogućiti izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz SAD-a prema Europi, ta se informacija pokazala netočnom. Naime, u neposrednoj blizini luke Baltimore nalazi se Cove Point, jedan od najvećih američkih izvoznih terminala za LNG koji ukapljeni plin tankerima šalje u Europu i ostatak svijeta.

Cove Point LNG terminal nalazi se 64 milje (oko 102 kilometra) južno od Baltimorea prema ulazu zaljeva Chesapeake u Atlantski ocean i nema nikakve dodirne točke s lukom Baltimore, pa rušenje mosta ne može ni na koji način naštetiti njegovu poslovanju, odnosno ne može zaustaviti uobičajen promet LNG tankera na terminalu. Budući da je LNG terminal na Krku jedan od terminala koji također prihvaća američki LNG, posljedično neće biti nikakvih poremećaja u dolasku tankera za prijevoz LNG-ja prema terminalu na Krku ako taj plin dolazi iz Baltimorea.

Iz tvrtke LNG Hrvatska koja operativno vodi terminal na Krku za Nacional su potvrdili da oni ne kupuju LNG, već to rade zakupci kapaciteta terminala, pa ne vide razlog da eventualni problemi s isporukom LNG-ja iz Baltimorea na bilo koji način utječu na poslovanje hrvatskog terminala. „Trenutno oko 75 posto svih količina LNG-ja koji dolaze na naš terminal dolazi iz SAD-a. Iz Baltimorea, odnosno s terminala Cove Point, prema našim podacima, nije stigao niti jedan teret“, stoji u odgovoru koji smo dobili iz tvrtke LNG Hrvatska kojoj je na čelu direktor Ivan Fugaš.

Američka energetska tvrtka Berkshire Hathaway Energy, operater terminala Cove Point, samo dan nakon rušenja mosta objavila je da taj događaj neće negativno utjecati na njihovo poslovanje i da oni nastavljaju s uobičajenim radom. Terminal ima vlastitu luku za preuzimanje i isporuku LNG-ja i nema nikakve konkretne veze s lukom Baltimore jer tankeri za transport LNG-ja svoj teret preuzimaju južnije od baltimorske luke.

“Nema operativnih utjecaja na Cove Point. Nastavljamo blisko surađivati s Obalnom stražom Sjedinjenih Država kako bismo osigurali da naše postrojenje funkcionira sigurno”, objavili su iz tvrtke BHE odgovarajući na upite Reutersa.

Luka Baltimore, gdje je srušen most, nema dodirne točke s Cove Point LNG terminalom, pa i ministar gospodarstva Damir Habijan može biti miran. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

LNG terminalom upravlja tvrtka Berkshire Hathaway Energy (BHE GT&S), čiji je osnivač, vlasnik i izvršni direktor američki biznismen, investitor i filantrop Warren Buffet, prema Forbesovoj listi treći najbogatiji čovjek na svijetu. Tvrtka BHE GT&S posjeduje 75 posto udjela u terminalu, a preostalih 25 posto u rukama je kanadske tvrtke Brookfield Infrastructure Partners.

Terminal, prvotno projektiran kao terminal za uvoz LNG-ja, pušten je u rad 1972. godine, no naknadno je preuređen za izvoz LNG-ja nakon što je SAD počeo s proizvodnjom velikih količina LNG-ja spornom metodom frakturiranja koja je u Europskoj uniji zabranjena zbog negativnog utjecaja na okoliš. Komercijalne isporuke LNG-ja iz Cove Pointa počele su u travnju 2018., a danas terminal mjesečno u prosjeku izveze 500.000 metričkih tona LNG-ja.

SAD je 2023. postao vodeći izvoznik LNG-ja u svijetu, prestigavši dugogodišnje lidere u toj energetskoj grani – Katar i Australiju. Američka Uprava za energetske informacije (EIA) u rujnu prošle godine je objavila da je SAD sredinom 2023. isporučio više LNG-ja nego bilo koji drugi svjetski proizvođač. Uzrok naglom rastu izvoza LNG-ja iz SAD-a, i to uglavnom prema Europi, treba tražiti u procesu intenzivnog odmicanja zemalja članica Europske unije od korištenja ruskog plina.

Trend ubrzanog napuštanja uvoza ruskog plina započeo je u prvoj polovini 2022., odmah nakon ruskog napada na Ukrajinu, a nastavio se 2022. i 2023. nakon što je Europski parlament nizom paketa sankcija pokušao obeshrabriti Rusiju u nastavku ratnih operacija u Ukrajini. Iako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao uvjeriti svijet i predstavnike EU-a da sankcije nisu nanijele dugoročniju štetu ruskom gospodarstvu, ipak su donijele i nešto dobroga: zemlje članice EU-a u kratkom su roku drastično smanjile dotadašnju značajnu ovisnost vlastitih ekonomija o ruskom plinu i okrenule se uvozu plina iz drugih opskrbnih pravaca, a među njima je jedan od najsigurnijih upravo uvoz LNG-ja iz SAD-a.