Pobjeda Donalda Trumpa na izborima početkom studenoga ne samo da bi uvela novu ekonomsku politiku Bijele kuće, već se očekuje da bi mogla biti poprilično drugačija od Trumpove politike u njegovu prvom mandatu. S druge strane, pobjeda Kamale Harris donijela bi neke sitne promjene u odnosu na posljednje četiri godine

Iako je do američkih predsjedničkih izbora još ostalo dva i pol mjeseca, već sada je jasno da će doći do određenih pomaka u ekonomskoj politici jedne od najvećih svjetskih gospodarskih sila. Odustajanje aktualnog predsjednika Joea Bidena od drugog mandata znači da će SAD nakon četiri godine dobiti novog predsjednika, iako postoji izgledna šansa i da taj novi predsjednik bude stari. No pobjeda Donalda Trumpa na izborima početkom studenoga ne samo da bi donijela novu ekonomsku politiku Bijele kuće, već se očekuje da bi ta politika mogla biti poprilično drugačija od Trumpove politike u njegovu prvom mandatu. S druge strane, pobjeda Kamale Harris donijela bi neke sitne promjene u odnosu na posljednje četiri godine, što je već i najavila u svojim predizbornim nastupima.

Tako bi se po tim najavama gospodarski program demokratske predsjedničke kandidatkinje Kamale Harris trebao zasnivati na snižavanju troškova namirnica, stanovanja i zdravstvene zaštite kao i jačanje poreznih olakšica za djecu. Poseban fokus bi trebao biti na snižavanju troškova jer su potrošačke cijene važne američkim biračima koji će 5. studenoga glasati na predsjedničkim izborima. U korist Kamale Harris ide i podatak da je inflacija u SAD-u u srpnju prvi put u gotovo tri i pol godine pala ispod tri posto, priopćilo je prošlog tjedna Ministarstvo rada, no visoke cijene namirnica i robe široke potrošnje ostaju znatno iznad razine prije pandemije. Baš zato je i ekonomija i dalje glavna briga američkih birača, koji republikance općenito vide kao bolje gospodarstvenike.

Trumpovo planirano sveobuhvatno povećanje carina na svu robu, ograničilo bi konkurenciju i podiglo cijene u SAD-u

O planu Kamale Harris nešto se može zaključiti i iz njenog vremena kada je bila kalifornijska državna tužiteljica, senatorica i protekle tri i pol godine na funkciji potpredsjednice SAD-a. Kao državna tužiteljica suprotstavljala se prevelikom utjecaju naftnih kompanija i banaka. Kao potpredsjednica, podržala je Bidenove programe stimuliranja gospodarstva. To uključuje ekspanziju zelene energije, „Američki plan spašavanja” pokrenut nakon pandemije koronavirusa i „Zakon o smanjenju inflacije”. Također je podržala „Zakon o CHIPS-u i znanosti”, kojim se izdvajaju milijarde za domaću proizvodnju poluvodiča. Osim toga, Kamala Harris, kao i Biden, izjasnila se protiv paušalnog uvođenja carina, ali suštinski ne odbacuje posebne carine protiv Kine.

S druge strane, za poduzetnike i menadžere pitanje je u ovom trenutku koje bi aspekte Trumpove politike spriječila pobjeda Kamale Harris. Naime, jedan od najvećih Trumpovih ciljeva je obnavljanje njegove agende „Amerika na prvom mjestu”. Pored jačanja vanjskih granica i ograničavanja migracija, ta agenda uključuje i povećanje carina od deset posto na svu robu koja se uvozi u SAD. Trump je čak najavio i carinu od 60 posto na uvoz iz Kine. Nakon što je preuzeo dužnost 2021. godine, Biden je zadržao mnoge carine koje je uveo njegov prethodnik Trump te je čak i dodao nove trgovinske barijere. Međutim, one su ograničene na određene industrijske grane.

Jedan od glavnih Trumpovih ciljeva je obnavljanje vlastite agende ‘Amerika na prvom mjestu’. FOTO: JONATHAN DRAKE/REUTERS/PIXSELL

Trumpovo planirano sveobuhvatno povećanje carina na svu robu iz svih zemalja, s druge strane, ograničilo bi konkurenciju i podiglo cijene za američke građane. Rezultat bi bio nastavak inflacije i visokih kamatnih stopa. Ta perspektiva kao i strah od globalnog trgovinskog rata zabrinjava američke poslodavce, pa nominacija Kamale Harris djeluje umirujuće na menadžere, što bi moglo dati novi poticaj demokratima.

Međutim, to se ne odnosi na sve američke industrijske grane. Ima poslodavaca koji neće biti oduševljeni boljim izgledima demokrata za pobjedu. To uključuje tradicionalnu automobilsku industriju, energetski sektor i kriptovalute. A izborni program Donalda Trumpa fokusiran je na deregulaciju industrije fosilnih goriva i najavljuje „okončanje protuzakonitog i neameričkog udara demokrata na kriptovalute” i protivi se stvaranju digitalne valute centralne banke. To pokazuje da Donald Trump ima jasne ideje o vođenju ekonomije SAD-a u, ali ipak su se zbog njegovih izjava neki uplašili geopolitičkog kaosa i trgovinskih ratova. Druge pak veseli njegova politika usmjerena na vraćanje radnih mjesta u SAD.

Ako Kamala Harris uspije uvjeriti dovoljno birača da može smanjiti inflaciju i stvoriti nova radna mjesta, možda će imati šansu postati prva predsjednica. FOTO: ELIZABETH FRANTZ/REUTERS/PIXSELL

Uz sve navedeno Trump i republikanci žele trajno zadržati porezne olakšice iz 2017. i osloboditi napojnice za radnike u restoranima i ugostiteljstvu od poreza na dohodak. Sve porezne olakšice, s obećanim carinama i deportacijama, mogle bi pogoršati deficit, povećati plaće i dodatno doprinijeti inflaciji, tvrde mnogi stručnjaci.

Zanimljivi su i rezultati posljednjih anketa koje su ispitivale mišljenje birača o ekonomiji i programima predsjedničkih kandidata. Anketa objavljena prošlog tjedna pokazuje kako Amerikanci po pitanju američkog gospodarstva daju malenu prednost demokratskoj predsjedničkoj kandidatkinji, potpredsjednici Kamali Harris, nego Donaldu Trumpu. Time je poništena prednost koju je Trump imao ispred predsjednika Joea Bidena u istoj anketi provedenoj prije mjesec dana. Ipak, istraživanje sugerira kako javnost mnogo više vjeruje Trumpu da bi im poboljšao individualna financijska stanja. Oko 42 posto ispitanih kaže kako je Kamala Harris pouzdanija osoba za vođenje američkog gospodarstva, dok za Trumpa to kaže 41 posto ispitanika. To pokazuje anketa provedena za Financial Times.

Anketa objavljena prošloga tjedna pokazuje da je po pitanju gospodarstva Kamala Harris u malenoj prednosti

To je velika promjena u odnosu na prednost od 6 postotnih bodova koju je Trump u srpnju imao pred predsjednikom Bidenom, iako je malena prednost Kamale Harris još uvijek unutar statističke pogreške od 3,1 posto. Osim u anketama, vrlo je aktivno i na američkim burzama jer se kalkulira o političkim scenarijima i šansama za veću zaradu na dionicama. Međutim, do velikih političkih promjena će se čekati još mjesecima i trenutno se radi samo o nagađanjima. Ali burze su optimistične: dan nakon Bidenova povlačenja i burze u Europi kao i ona u Wall Street su zaključile svoj indeks u plusu.

Po svemu sudeći, položaj Kamale Harris je puno bolji nego što se to činilo u trenutku kada je Joe Biden odustao od kandidature. A ako Kamala Harris uspije uvjeriti dovoljan broj birača da može smanjiti inflaciju i stvoriti nova radna mjesta bez da ugrozi globalnu ekonomiju, možda će imati šansu postati prva žena predsjednica Sjedinjenih Američkih Država.