Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) na neobičan je način početkom ovoga tjedna odlučila umiješati se u hrvatski porezni sustav docirajući ministru financija Marku Primorcu koje sve poteze hrvatska Vlada treba poduzeti u cilju smanjenja poreznog opterećenja.

AmCham je na konferenciji “Održivi porezni sustav: politika, praksa i perspektive” održanoj u utorak u Zagrebu u organizaciji AmChama  ministru predstavio vlastiti prijedlog daljnje porezne reforme i poreznih rasterećenja, kojem je cilj nastavak rasta plaća i primitaka građana.

AmCham Ministarstvu financija sugerira podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 50.000 eura, povećanje osobnog odbitka na 840 eura (umjesto najavljenih 600), te smanjenje stopa poreza na dohodak (niže na 10 posto, a više na 20 posto),  te povećanje praga za primjenu te više stope poreza na dohodak s trenutnih 4.200 na 5.000 eura mjesečno.

Izvršna direktorica AmCham Hrvatska Andrea Doko Jelušić pritom je kazala da AmCham iz godine u godinu primjećuje bitno porezno rasterećenje rada, no kaže kako vjeruju da još ima prostora za nastavak tog rasterećenja, pa su i njihovi prijedlozi i sugestije kreirani u tom smjeru.

Ovaj diplomatski vrlo neuobičajen potez jedne inozemne gospodarske komore, koji bi pojedini zlonamjernici mogli protumačiti kao izravno miješanje u suverenitet jedne države – a porezni sustav to svakako jest – u svojoj pozadini vrlo vjerojatno ima pokušaje američke komore da stvori povoljniju bazu za ulaganje američkih investitora u Hrvatsku.

Je li uobičajeno da se gospodarska komora druge zemlje na ovakav način miješa u poreznu politiku Hrvatske i temeljem kojih argumenata AmCham sebi daje za pravo poticati promjene u poreznom sustavu Hrvatske prema vlastitim procjenama i inicijativama? Ovo smo pitanje postavili uglednom ekonomistu i bivšem ministru gospodarstva u Vladi Ivice Račana Ljubi Jurčiću.

Jurčić: Ovo nije korektan diplomatski potez

“Ne, to nije uobičajeno, a u korektnoj diplomaciji ovo nije korektan potez. Čak i Amerikanci moraju poštivati porezni suverenitet svake države, pa i Hrvatske. Podsjećam, iako su zemlje članice Europske unije brojne zakone i pravila morale uskladiti sa zakonima, uredbama i direktivama Unije, porezna politika je ostala isključivo u nadležnosti svake zemlje članice. Hrvatski porezni principi ne smiju biti u suprotnosti sa zajedničkim ciljevima i principima Unije, no poreznu politiku mi vodimo sami”, potvrdio nam je Jurčić  kojega smo zamolili da prokomentira potez AmChama, ali i najave koje je na konferenciji izrekao ministar Primorac.

On vjeruje da iza ovakvog poteza AmChama stoje pojedine interesne grupacije i lobisti koji na ovaj način, preko AmChama, nastoje utjecati na poreznu politiku u Hrvatskoj kako bi se ona kreirala u skladu sa njihovim interesima.

Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

A kada je riječ o najavama ministra Primorca iznesenima na spomenutoj konferenciji, obrtnici i mali poduzetnici teško da će biti zadovoljni Vladinom najavom o podizanju praga za ulazak u sustav PDV-a sa sadašnjih 40.000 eura na 50.000 eura, jer je taj iznos još uvijek značajno manji od ranijih zahtjeva koji su se mogli čuti iz Hrvatske obrtničke komore i udruge Glas poduzetnika, a koji su tražili povećanje na minimalno 70.000 eura, tvrdeći da većina zemalja članica EU ima pragove koji se vrte oko tog iznosa ili su čak i veći.

Ministar je također najavio i mogućnost povećanja osnovnog osobnog odbitka sa sadašnjih 560 eura na 600 eura, te podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 50.000 eura.

Te bi se mjere, rekao je, trebale donijeti u sklopu nastavka poreznog rasterećenja, no niti jedna od dvije spomenute mjere još nije prihvaćena. O njoj se, kazao je ministar, tek raspravlja.

A što o spomenutim mjerama kaže Ljubo Jurčić? Pitali smo ga jesu li te mjere dovoljne, zbog čega Ministarstvo financija nije prihvatilo zahtjeve obrtnika i malih poduzetnika, te zbog čega ministar kalkulira iznosima manjima od traženih.

Ministarstvo financija nije stvarno olakšalo poslovanje poduzetnicima, samo je prag uskladilo s inflacijom

“Poduzetnici i obrtnici žele što veći cenzus za ulazak u sustav PDV-a, jer im činjenica da su u sustavu stvara više računovodstvenih problema i veće troškove u poslovanju jer na svakoj fakturi moraju obračunavati PDV. A vrlo često ga ne mogu kompenzirati kao predporez. Tako da su njihovi zahtjevi za većim cenzusom posve razumljivi“, objasnio je Jurčić.

No on smatra da u osnovi odluke Ministarstva financija o podizanju cenzusa na 50.000 eura nisu glasnih zahtjevi poduzetnika i obrtnika, već isključivo namjera da se taj prag uskladi sa inflacijom koja je podigla cijene i troškove poslovanja.

“Tako da je odluka o podizanju limita sa 40.000 eura na 50.000 zapravo samo usklađivanje limita sa realnim vrijednostima, a nikako želja da se doista olakša poslovanje obrtnicima i malim poduzetnicima”, kaže Jurčić.

Prema njegovim riječima, ministar Primorac ne želi se odreći naplate PDV-a kao osnovnog izvora novca za punjenje državnog proračuna.

“To je važan porezni prihod. Kad poduzetnik, koji je u sustavu PDV-a, plati PDV on ga plaća unaprijed, bez obzira hoće li ga on kasnije kompenzirati kroz naplatu isporučene robe ili usluge. Drugim riječima, država će naplatiti svoj porez bez obzira je li poduzetnik uspio naplatiti svoju uslugu ili robu. I toga se država ne želi odreći”, objasnio je Jurčić, dodajući da značajnije podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a umanjuje porezni prihod države.

O je podsjetio na ranija pravila naplate poreza na promet, koji se, za razliku od PDV-a, naplaćivao tek po realiziranom poslu. „Ranije je, kroz porez na promet, država kreditirala poduzetnika. A danas kroz PDV poduzetnik kreditira državu“, jednostavnim je riječima objasnio Jurčić prirodu PDV-a i zaključio da je upravo zbog toga svakom malom poduzetniku ili obrtniku u interesu da je prag za ulazak u sustav PDV-a što viši.

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin na press konferenciji održanoj u utorak zatražio je da se taj prag podigne na minimalno 60.000 eura. Zanimalo nas je bi li razlika od 10.000 eura činila bitnu razliku malim poduzetnicima?

“Ma to ništa bitno ne bi promijenilo. To su političke priče i igre i sa jedne i sa druge strane. Ministar Primorac najavom o podizanju praga za ulazak u sustav PDV-a nije napravio nikakvu radikalnu promjenu u poreznom rasterećenju kako to tvrdi. Ponavljam, to je tek usklađenje sa inflacijom. Zapravo je zadržana ista realna vrijednost novca na koju se ne mora obračunavati PDV. Pa onda ni podizanje praga na 60.000 ne bi donijelo neke veće promjene”, objasnio je i dodao da se posve istim argumentima može protumačiti i najava o vjerojatnom povećanju osnovnog osobnog odbitka sa sadašnjih 560 eura na 600 eura.

“Smanjenje stope PDV-a neće riješiti problem. Treba nam povećanje domaće proizvodnje”

Ministar Primorac je u istom nastupu na skupu u organizaciji AmChama izjavio da je hrvatski porezni sustav, kada je riječ o oporezivanju dobiti i dohotka, konkurentan onome drugih zemalja, pa je naveo podatak da je Hrvatska u 2021. imala implicitnu poreznu stopu na rad od 26,9 posto, što je 10,9 postotnih bodova niže od prosjeka EU-a.

No njemački medij Deutsche Welle (DW)  nedavno je objavio analizu u kojoj navodi posve suprotne stavove. DW tvrdi da je hrvatska porezna politika regresivna i kreirana da ide na korist klase imućnijih koji su pošteđeni većih fiskalnih opterećenja, a na štetu najširih slojeva koji na svojim leđima iznose najveće porezno opterećenje.

Photo: Marko Picek/PIXSELL

DW tvrdi i da je hrvatski porezni sustav „nerazvijen, ciljano i namjerno zapušten“, da se temelji na oporezivanju potrošnje kojim se pun i proračun, a u isto vrijeme jaki lobiji godinama vrlo uspješno koče uvođenje poreza na imovinu, te sugerira što prije snižavanje stope PDV-a.

Jurčić kategorički tvrdi da je hrvatski porezni sustav posve u redu. „Problem Hrvatske nisu porezi, već slaba proizvodnja. Imamo porezni sustav koji financira javna dobra i trošak države. U isto vrijeme imamo standard koji je ispod standarda EU-a. Uz naš dohodak trošak države se ne može isfinancirati poreznom stopom ispod 20 posto, već moramo PDV držati na razini 25 posto kako bismo pokrili sve troškove izdavanja iz proračuna“, tumači Jurčić.

“Nije problem sniziti stopu PDV-a.Takva se odluka uvijek može donijeti. No prije toga treba povećati domaću proizvodnju kako bi ona punila proračun. Povećanjem domaće proizvodnje za 10 posto povećat će se porezna baza i u tom trenutku možemo razgovarati o snižavanju stope PDV-a. Učinimo li to prije nego što smo povećali proizvodnju, u kratkom ćemo vremenu dobiti deficit proračuna, a to znači seriju štrajkova i pune ulice nezadovoljnih učitelja, liječnika, komunalaca, profesora, cestara i svih onih koji plaće dobivaju iz proračuna”, kratko je objasnio Jurčić.

“Političarima odgovara da se bavimo porezima, jer onda ne pričamo o povećanju proizvodnje”

Političarima jako odgovara da se u javnosti priča i razglaba o cijenama i porezima, a da se ne poteže pitanje povećanja domaće proizvodnje koja je temelj stabilnog proračuna, objasnio je.

“Temelj ekonomije nije i ne može biti turizam. Temelj zdrave ekonomije su industrija i poljoprivreda. A mi u obje te grane bilježimo pad. Tek kad preokrenemo negativan trend i kad te grane krenu rasti, onda možemo razgovarati o sniženju stope PDV-a uz jednaku razinu financiranja javne usluge i troška države”, kaže naš sugovornik i dodaje da u ovom trenutku kapitalna ulaganja Hrvatska ne financira vlastitim novcem nego novcem koji povlačimo iz EU fondova, a sve stvara privid uspješne ekonomije koja u stvarnosti ne stoji na stabilnim nogama.

Komentirajući analizu DW-a, Jurčić kaže da priča o prevelikom poreznom opterećenju već godinama dolazi od poslodavaca koji glasno viču tražeći smanjenje poreza, jer će ta razlika u porezu u stvarnosti ostati njima kao direktna dobit.

“Podsjećam na ne tako davne odluke o smanjenju PDV-a na neke kategorije proizvoda i usluga koje nisu dovele do značajnijeg smanjenja maloprodajnih cijena. Razlika je ostala poslodavcima. To je zapravo vječita igra između poslodavaca, države i radnika“, tumači Jurčić.

S druge pak strane, inozemni ulagači vječito su nezadovoljni porezima, stalno traže njihovo smanjenje jer im je u interesu da ovdje ne plaćaju ni poreze ni doprinose kako bi ostvarili što veći profit. Svako smanjenje poreza njima donosi direktnu dobit, pa je posve prirodno da su glasni, kaže, a u tim svojim nastojanjima koriste i medije i diplomaciju i lobiste i revizore i znanstvenike i sve raspoložive “alate” kako bi ostvarili taj interes.

“Tvrditi da je naš porezni sustav zastario i primitivan je smiješna. Naš je porezni sustav kopija njemačkog i europskog poreznog sustava. Zakon o trgovačkim društvima zapravo je, uz poneke izmjene i prilagodbe, prepisan iz njemačkog pravnog sustava. Oni koji kritiziraju naš porezni sustav rade to isključivo iz vlastitog interesa. Nema tu nikakve ideologije. Ideologija se prodaje narodu”, zaključio je Jurčić.

NIJE TAKO… Američka gospodarska komora u Hrvatskoj reagirala na članak nacional.hr-a, evo što kažu