Domorodački poglavica iz brazilske Amazone, Raoni Metuktire potaknut će šefove država regije koji se sastaju tijekom ovog tjedna, da pojačaju svoje napore za očuvanje prašume koja je ključna za opstanak njegovog naroda, kao i globalnu klimu.

“Tražit ću od predsjednika da se obvežu na jamčenje očuvanja šume“, izjavio je Metuktire.

Kazao je da su se prijetnje prašumi smanjile otkako je Luiz Inacio Lula da Silva u siječnju ove godine preuzeo dužnost brazilskog predsjednika, ali opasnost za starosjedilačke narode sada predstavlja brazilski Kongres u kojem poljoprivredni lobi traži zakon kojim bi se okončalo daljnje priznavanje zemlje njegovih predaka.

Raoni je poglavica naroda Kayapo, domorodačke skupine koja živi uz rijeku Xingu na području gdje se ravnice savane susreću s amazonskom prašumom.

Nacionalni park Xingu, rezervat naroda Kayapo, s vremenom su okružile sve veće plantaže soje i farme za uzgoj stoke, zbog čega dolazi do isušivanja rijeke koju zagađuju ilegalni rudari zlata.

“Krčenje amazonskih šuma nije dobro za domorodačke narode, a bijeli čovjek mora razmisliti i sačuvati ono što je ostalo od Amazone”, upozorio je.

Osam zemalja Organizacije za ugovor o suradnji u Amazoniji (ACTO) sastat će se u utorak i srijedu u Belemu, gradu na ušću Amazone, kako bi pokušale surađivati u borbi protiv krčenja šuma, pri zaštiti autohtonih naroda te poticanju održivog razvoja s obzirom na klimatske promjene.

Na sastanku će sudjelovati i visoki dužnosnici iz SAD-a i Francuske.

Raoni je rekao da njegovi ljudi osjećaju utjecaj klimatskih promjena.

“Mnoge rijeke presušuju. Osjećamo veliku vrućinu i temperatura u selima je vrlo visoka, a kiše ima malo”, upozorio je.

Raoni, za kojeg se vjeruje da ima 91 godinu, kazao je kako su njegovi preci vjerovali da će jednog dana prestati kiše, nakon čega će veliki požar progutati ljudsku rasu na Zemlji.

“Ovaj mit je poruka za vas bijele ljude. Morate shvatiti da ćemo, ne sačuvate li šumu – svi imati problema, svi”, zaključio je u razgovoru za Reuters.

U prvih sedam mjeseci ove godine deforestacija je kumulativno pala za 42,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2022., pokazuju preliminarni podaci INPE-a.

Uzastopni padovi u lipnju i srpnju posebno su obećavajući jer se u tim mjesecima ranije bilježila najveća deforestacija pošto se radi o sušem razdoblju.

“Vidimo preokret u krivulji rasta krčenja šuma”, rekao je tajnik ministarstva okoliša Joao Paulo Capobianco novinarima u Brasiliji.

Lula: “Stat ćemo na kraj deforestaciji”

Ti podaci stižu uoči sastanka brazilskog predsjednika Luiza Inacija Lule da Silve s čelnicima amazonskih zemalja na skupu u sjevernom Brazilu, na temu zaštite najveće svjetske prašume.

Lula je u srijedu rekao da će se na skupu po prvi put pokušati usuglasiti zajednički pristup zaštiti te regije, što će uključivati pitanja sigurnosti na granicama i zahtjev privatnim tvrtkama da sudjeluju u pošumljavanju 30 milijuna hektara.

Lijevi predsjednik ponovno je preuzeo vodstvo Brazila u siječnju obećanjima da će stati na kraj deforestaciji do 2030., nakon ubrzanja krčenja pod prethodnim predsjednikom Jairom Bolsonarom, koji je otklanjao regulacije o zaštiti okoliša.

Stručnjaci su pozdravili usporavanje deforestacije pod Lulinom vladom, no i pozvali na daljnji oprez u nadolazećim mjesecima kad je sezona najvećih požara.

“To je veoma značajan pad za suši mjesec”, rekla je direktorica ekološke organizacije WWF za Brazil Mariana Napolitano, govoreći o podacima za srpanj.

Ona je kazala kako to pokazuje da poduzete izvanredne mjere donose rezultata, no i upozorila da deforestacija Amazonije i dalje ostaje na visokim razinama te da će biti potrebno daljnje djelovanje kako bi ona stala do 2030. godine.

Opasno trovanje tla i rijeka

Krčenje šuma u Amazoniji je u porastu zbog ilegalne sječe, rudarskih aktivnosti i napora poljoprivrednika da prošire svoje velike površine zemlje.

Tvrtke koje posluju u Amazoniji optužene su za uništavanje staništa lokalnih zajednica trovanjem tla i rijeka.

Najveća prašuma na svijetu, Amazonija, vitalno je skladište ugljika koji usporava tempo globalnog zagrijavanja. U šumi se nalazi oko tri milijuna vrsta biljaka i životinja.

Šumski požari u Brazilu često izbijaju tijekom sezone suša, ali se i namjerno pale kako bi se nelegalno krčila šuma i dobio prostor za uzgoj stoke.

Brazil: Preminuo zadnji domorodac koji je živio potpuno usamljen u Amazoniji