Naši svakodnevni obroci nerijetko se sastoje od žitarica kao što su pšenica i riža. No ne bi bilo loše u prehranu uključiti i ‘zaboravljene’ pseudožitarice poput heljde – jedne od top namirnica za zdravlje.

Konzumiramo veliku količinu pekarskih proizvoda, uglavnom od pšenice, kukuruza i raži. Prilično je omiljena i zob, osobito za doručak, dok je nakon krumpira i tjestenine riža jedan od najčešćih priloga na našim stolovima.

Manje je popularna žitarica proso, iako je bezglutenska i sadrži dobar udio proteina, vitamina i minerala. Na zadnjem su mjestu popularnosti vjerojatno psudožitarice poput heljde i kvinoje – i to sasvim nepravedno.

Žitarice koje to nisu

Među namirnicama koje su diljem svijeta postale pomalo zaboravljene (ali se polako vraćaju u naše kuhinje) su heljda, amarant i kvinoja – takozvane lažne ili pseudožitarice. Zrna ovih biljaka također se melju u brašno, baš kao što je to slučaj kod pšenice ili kukuruza, ali osim ove, pseudožitarice zapravo nemaju nikakve veze sa samim žitaricama.

Riječ je o biljkama širokih listova koji proizvode sjemenke. Ove sjemenke po strukturi, izgledom, ali i okusom donekle podsjećaju na prave žitarice. Najveća razlika je u tome što pseudožitarice ne sadrže gluten pa su idealan izbor za osobe osjetljive ili alergične na gluten.

Psudožitarice – super trio

Heljda

Bogata je proteinima, vlaknima, vitaminima B i E te antioksidansima koji pozitivno utječu na zdravlje krvožilnog sustava. Najčešće se priprema kao heljdina kaša. Može biti izvrstan dodatak juhama i varivima, može obogatiti vašu salatu, a poslužit će i kao dobra zamjena za rižu. Heljda je korisna i kod pripreme razne vrste deserta, od pudinga do kolača. Priprema se isto kao i riža, stavlja se u kipuću vodu i zatim se kuha na laganoj vatri u poklopljenom loncu, dok ne omekša.

Kvinoja

Stoljećima se uzgaja u regiji Anda, ali i u drugim dijelovima svijeta pa i u Europi. Nazivaju je supernamirnicom jer je odličan izvor vlakna, proteina, minerala i vitamina te sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina.

Osim toga sadrži vrijedne biljne spojeve koji imaju antiupalno i antikancerogeno djelovanje. Kod nas se najviše upotrebljava žuta kvinoja, kao zamjena za tjesteninu ili rižu, ali i zob. Kuha se u puno vode, u omjeru 1:5 jer upije velik dio tekućine i znatno poveća svoj volumen. Za kuhanje kvinoje trebat će vam oko pola sata.

Amarant

Ovo je prava nutritivna bomba. Izgledom podsjeća na proso, a posebno su ga cijenili stari narodi Inka i Asteka koji su ga smatrali svetom biljkom. Nakon kolonizacije kršćani su zabranili njegov uzgoj i to je trajalo nekoliko stoljeća. Srećom, danas se amarant ponovno vratio u upotrebu jer je odličan izbor za sve koji se žele hraniti zdravo.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by NC Thompson (@ncthompson91)

Obiluje esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima A, K, C i B6 te magnezijem, kalcijem i fosforom pa je posebno popularan među sportašima. Redovita konzumacija ovih čudesnih sjemenki pomoći će kod visokog tlaka, lošeg kolesterola, mršavljenja i anemije. Amarant se kuha kao kaša, u vodi oko 30 minuta, a može biti dio zdravog doručka ili se može dodati u salate i variva.

Ako pseudožitarice još nisu našle mjesto u vašoj kuhinji, svakako im trebate pružiti priliku. Kao prilog savršena su gluten-free zamjena za rižu i tjesteninu, a odlično se slažu i sa slatkim sastojcima u kašama i desertima.

Osim toga, ove multinamjenske sjemenke daju izvrsno brašno koje se koristi na jednak način kao brašno dobiveno mljevenjem žitarica. Na kraju, heljda, kvinoja i amarant vrlo su jednostavni za pripremu, a što je najvažnije – odlične su za zdravlje