Tvrtka Allianz je predstavila sedmo izdanje Izvješća o globalnom bogatstvu (Global Wealth Report) koje analizira stanje imovine i dugova kućanstava u više od 50 zemalja.

Kako pokazuju rezultati Izvješća, čini se da su dobre godine stvar prošlosti: globalna financijska imovina 2015. godine porasla je za 4.9 posto, nešto malo iznad stope rasta gospodarske djelatnosti. U protekle je tri godine financijska imovina rasla dvostruko većom brzinom, uz prosječnu stopu od 9 posto.

“Rast financijske imovine dostigao je kritičnu točku. Ekstremne mjere monetarne politike očito gube svoj utjecaj čak i na cijene imovine. Posljedica toga je da više nema ključnog pokretača rasta imovine. Istodobno kamatne stope nastavljaju padati u minus pa izgledi za štediše nisu blistavi”, rekao je Michael Heise, glavni ekonomist Allianza.

U Republici Hrvatskoj je lani rast imovine znatno usporio sa 7.2 posto koliko je iznosio 2014. godine na 1.1 posto. Dok je imovina u mirovinskim fondovima i osiguranjima snažno rasla za gotovo 10 posto, vrijednosni papiri značajno su pali – za čak 12.6 posto. Međutim, s nešto manje od 16 posto udjela u portfelju, dužnički vrijednosni papiri, dionice i udjeli investicijskih fondova još uvijek nemaju veliku ulogu u štednji hrvatskih kućanstava. Više od polovice njihove financijske imovine čine depoziti po viđenju (avista depozita), oročeni depoziti i štedni depoziti koji su 2015. godine porasli za samo 2.2 posto.

Nakon dvoznamenkastih stopa rasta u godinama prije financijske krize, privatne obveze u Hrvatskoj smanjile su se četvrtu godinu zaredom za dodatnih 1.7 posto. Ipak, usprkos smanjivanju obveze od 4 120 eura po stanovniku veće su od prosjeka istočnoeuropskih država članica EU-a (3 630 eura). Štoviše, s omjerom duga (obveze kao postotak BDP-a) od 40 posto Hrvatska je druga u regiji, odmah iza Estonije s 45 posto.

Prema Allianzovom Izvješću o globalnom bogatstvu Hrvatska u globalnom poretku zauzima 33. mjesto.

Allianz logo