U osoba koje se jave na odjel hitne pomoći zbog bolesti ili stanja povezanih s alkoholom uočena je veća vjerojatnost da će ondje ponovno završiti iz istih razloga i umrijeti u sljedećih 20 godina u odnosu na pacijente koji na ‘hitnu’ stignu iz drugih razloga, pokazalo je novo istraživanje. Za mnoge to znači da bi mogli umrijeti u svojim četrdesetima ili pedesetima, piše Medical Xpress.

Rezultate istraživanja iznio je na Europskom kongresu hitne medicine u Barceloni profesor hitne medicine Drew Richardson s Australskoga nacionalnog sveučilišta u Canberri koji je u suradnji s kolegama pratio pacijente tijekom 20 godina.

Radilo se o 194 pacijenta s dijagnozama povezanim s alkoholom koje su liječnici usporedili s kontrolnom skupinom od 194 pacijenta s ostalim dijagnozama koje nisu bile povezane s alkoholom i alkoholiziranjem.

“Uočeno je da je grupa pacijenata s dijagnozom povezanom uz alkoholiziranje obavila 44 posto više posjeta odjelu hitne pomoći u idućih deset godina, a njihova stopa smrtnosti u narednih 20 godina bila je 138 posto viša u odnosu na kontrolnu skupinu”, rekao je Richardson, dodavši da bi “stvarna stopa smrtnosti mogla biti i veća jer su u razdoblju praćenja neki pacijenti umrli.”

Pacijenti su se na hitni prijem javljali iz brojnih razloga, poput simptoma odvikavanja od alkohola, ozljeda povezanih s alkoholizmom ili zbog akutnog trovanja alkoholom.

Studiju je pokrenula australska studentica medicine, Regan Lim, koja je imala obiteljsko iskustvo s negativnim učincima alkohola i željela ih je bolje istražiti.

Potreba za ciljanom potporom, edukacijom i smanjenjem stigme

Sudionici kongresa su, među ostalim zaključili da bi osobe koje završe na hitnoj pomoći zbog problema povezanih s alkoholom trebale dobiti ciljanu potporu.

“Kad bi se takvim pacijentima mogli posvetiti obučeni stručnjaci dok su još na odjelu hitne pomoći i kad bi ih educirali o posljedicama konzumiranja alkohola možda bismo uspjeli smanjiti znatno opterećenje koje oni predstavljaju za zdravstveni sustav, osobito za odjele hitne pomoći.”

“Kronična i prekomjerna konzumacija alkohola dugogodišnji je problem u našem društvu. Odjeli hitne pomoći prva su točka kontakta za brojne posljedice štetnog konzumiranja alkohola. Slučajevi povezani s alkoholom čine 9,5 posto do 15,2 posto posla na odjelima hitne pomoći, zbog kojih popunjenost odjela hitne pomoći u Australiji iznosi između 8,3 posto i 17,9 posto”, rekao je Richardson.

Australski su liječnici analizirali pacijente koji su došli na odjel hitne pomoći između 1998.-2002. (razdoblje prije početka studije), od 2003. do 2012. i od 2013. do 2022.

Pacijenti s dijagnozom vezanom uz alkohol javili su se hitnoj službi 522 puta prije početka studije, u usporedbi s 389 pacijenata u kontrolnoj skupini.

Nešto više od polovice ili 56 posto pacijenata u skupini koja je konzumirala alkohol bili su muškarci srednje prosječne dobi od 28 godina i obično su bili svrstani u trijažnu kategoriju 3, što znači da im je život bio ugrožen i da im je bila potrebna liječnička intervencija unutar 30 minuta. Većina, njih 64 posto hitnoj službi se javila u kasnim večernjim satima i tijekom noći, između 20:00 i 06:00 sati.

Situacija je slična i drugdje u svijetu. Brojke grupe Alcohol Change pokazuju da je u Engleskoj u 2019. i 2020. bilo gotovo milijun prijema u bolnicu zbog konzumacije alkohola, kazao je Andrew Misell, ravnatelj Alcohol Change UK.

Radi se o nekim od najranjivijih pojedinaca koji će se, kako ova studija pokazuje, vjerojatno češće razbolijevati i ranije umrijeti.

“No uz potporu i dobru edukaciju stručnjaci bi mogli ranije prepoznati zamršenu ulogu koju ima alkohol u njihovim životima. Istodobno bi trebalo smanjiti stigmu koja prati osobe suočene s problemima s alkoholom jer je to golema prepreka za sve on koji traže potporu”, kazao je Misell.

“Ova studija ukazuje na obrazac koji je poznat mnogima od nas s odjela hitne pomoći širom svijeta: zloupotreba alkohola odgovorna je za velik udio pacijenata koji se javljaju na odjele hitne pomoći. Sljedeći logičan korak je dugoročno donošenje programa djelovanja kada su posrijedi pacijenti s problemima s alkoholom na odjelima hitne pomoći”, rekao je profesor Youri Yordanov s hitnog odjela pariške bolnice St. Antoine, koji nije sudjelovao u istraživanju.