ALIMENTACIJA Ravnatelj: 'Neplatiše su i profesori, liječnici, keramičari... Svi će na javni rad'. Sutkinja: 'Najteže je s onima koji izađu iz zatvora'

Donošenje novog Zakona o privremenom uzdržavanju ima za cilj pojednostaviti proceduru isplate privremenog uzdržavanja i povećanje iznosa. Krajem godine, podsjetimo, očekuje se donošenje zakona o privremenom uzdržavanju, kojim se osniva alimentacijski fond, jer najmanje 10 tisuća građana u Hrvatskoj ne plaća alimentaciju.

Hoće li se oni koji ne podmiruju svoje obveze izvući ili će se država od njih ipak uspjeti naplatiti?

O tome su u HRT-ovoj emisiji ‘U mreži prvog’ govorili ravnatelj Agencije za osiguravanje radničkih tražbina Ivan Madunić, sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Peto Kujundžić i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.

“Roditelj s kojim dijete stanuje će donijeti ovršnu ispravu u agenciju i podnijeti zahtjev da agencija isplati minimum koji treba isplatiti umjesto roditelja koji ne plaća uzdržavanje”, pojašnjava Madunić.

Prvo blokada, pa javni rad

Roditelj se, kaže dalje Madunić, za tu mjeru može odlučiti čim se za prvi mjesec ne uplati iznos alimentacije ili zakonski minimum, on je u prosjeku 200 eura. Rekao je kako će prvi korak biti blokada obveznika uzdržavanja na Fini po njihovim tekućim računima, a ukoliko se ne uspiju naplatiti, tada kreće postupak rada za opće dobro i javnog rada.

Sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Peto Kujundžić rekla je kako se u Hrvatskoj tek na trećem mjestu kao kazneno djelo na štetu djece nalazi kazneno djelo neplaćanja i uzdržavanja.

“Nekada je neplaćanje i uzdržavanje bilo na prvom mjestu kao kazneno djelo na štetu djece“, poručila je.

‘Ukoliko svi ne budu surađivali, ništa od zakona’

Rekla je kako određene podatke o roditeljima koje na sudu traže – ne dobiju.

“Porezna nam ne kaže da on ima neku poreznu obvezu, ne dobijemo podatke da on ima određene imovine i onda se, nažalost, snalazimo na načine da promatramo svoje optuženike kolika su njihova sredstva, kako dolazi pred nas na sud, da ga ispitujemo na taj način. On ne mora biti zaposlen. On može imati imovine iz koje će crpiti neke svoja sredstva”, kazala je Peto Kujundžić.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević rekla je kako je više od 25 godina bila državni odvjetnik i na pitanje kako se osjeća pravosuđe kada ima preko puta takvog optuženika, priznaje – frustrirajuće.

“Vrlo često sam se osobno osjetila frustrirajuće. Imamo sada jedan novi propis, iskorake koji su pozitivni i koje pozdravljam. Te novine se odnose i na duljinu trajanja i na veći obuhvat korisnika i na olakšanje procedure”, rekla je Pirnat Dragičević.

Dodala je da ukoliko ne bude umreženosti različitih državnih institucija, suradnje između poreznih tijela i ostalih poslodavaca koji trebaju biti svjesni o važnosti davanja podataka o takvim osobama i njihovim primanjima – zakon neće zaživjeti.

Ponavljači se uvijek vraćaju u zatvor

Zbog povrede dužnosti uzdržavanja lani je prijavljeno više od 547 neodgovornih roditelja. Koliko su kazne predviđene za njih?

Peto Kujundžić kaže kako je maksimalna kazna tri godine.

Osobu koja ne plaća uzdržavanje želimo kazniti tako da je obvežemo da počne plaćati”, istaknula je Peto Kujundžić.

Priznala je kako su česti slučajevi da osoba koja je izašla iz zatvora – i dalje ne plaća alimentaciju.

“Imala sam vrlo često slučajeve da kad bih stavila nekoga u zatvor, da bi mi se ponovno pojavio kao počinitelj kaznenog djela i samo bih ponavljala zatvor za zatvor”, rekla je Peto Kujundžić.

Uvođenje javnog rada

U slučaju da se ovrhe ne mogu izvršiti, novost je uvođenje javnog rada.

Madunić kaže kako je prvi cilj ovog zakona bio poboljšati status djeteta, a drugi je, kaže, želja da se ta sredstva vrate u državni proračun.

“Jedan od načina je i javni rad. Struktura obveznika neplaćanja je različita. To su i profesori i liječnici i keramičari, dakle ljudi različitih zanimanja i raznih profesija. Agencija za osiguranje radničkih tražbina će upravo s tim institucijama, bilo da se radi o domovima zdravlja, umirovljenika, školama, obrtničkim školama i slično sklopiti sporazume i na temelju tih sporazuma ponudit će se svakom obvezniku da on na takav način doprinese uzdržavanju svog djeteta”, rekao je Madunić.

Kaže kako se često pravdaju da nemaju mogućnost zaposlenja.

“Govore da nemaju gdje raditi, a žele pomoći uzdržavanju djeteta. Mi im želimo da na takav način, javnim radom, da pokažu tu svoju volju, a ujedno i da vrate dug državi”, zaključio je Madunić za HRT.