Alfa Romeo Giulia Sprint GT (1963. – 1977.), nasljednik jednako slavnog coupea Giulietta Sprint (1954. – 1963.) bio je ‘auto zvan čežnja’, kojeg je dizajnirao Giugiaro

Autor: Željko Marušić

… na mehanici modela Alfa Romeo Giulia iz 1962., s izvrsnim motorom Bialbero, od 1290 ccm/87 KS do 1962 ccm/133 KS. Bila su to vremena kad se Alfa Romeo izgovaralo sa strahopoštovanjem. Dobro se podsjetiti da je Giuseppe ‘Nino’ Farina 1950. osvojio prvo svjetsko prvenstvo Formule 1, za volanom bolida Alfa Romeo GP Tipo 158 Alfetta.

Sportsku tehnologiju i slavu uspješno su s pista prebacili na ceste, a ‘sjeme uspjeha’ zasađeno je 1954., predstavljanjem modela Alfa Romeo Giulietta (prve generacije), koji se od 1954. do 1965. proizvodio kao limuzina, karavan, spider i 2+2 coupe. Ovaj posljednji prethodnik je spektakularnog coupea predstavljenog 9. rujna 1963.

Uspjeh te i kasnijih serija, najuspješnijih tržišnih modela Alfa Romeo, temeljio se na motoru Alfa Romeo Twin Cam, koji je najčešće oslovljavan izvornom talijanskom sintagmom Bialbero (dva vratila). Bio je podjednako uzbudljiv performansama i zvukom…

‘Tehnološki biser’, koncepcijski desetljećima ispred konkurencije, uveden je 1954. s 1290 ccm. Sljedećih je godina dobio ekstenzije s 1570 ccm, 1779 ccm i 1962 ccm, a u drugom dijelu vijeka (proizvodio se do 1994.) 1357 ccm, 1749 ccm i 1773 ccm.

Koristio je ‘izbrušenu’ naprednu tehnologiju, koju je Alfa Romeo za utrke razvio još početkom 1930-ih. Klasična koncepcija s motorom uzdužno sprijeda, u nastavku 5-stupanjskim šaltungom i pogonom straga preko diferencijala u unaprijeđenom (vođenom) krutom mostu bila je tada ‘zakon’ za sportske automobile
Bitne značajke:

– aluminijski blok s ‘mokrim’ košuljicama od sivog lijeva
– aluminijsku glavu s hemisferičnim komorama za izgaranje
– radilicu od kovanog čelika, s pet temeljnih ležajeva
– dva bregasta vratila pokretana s dva slijedna ‘duplex’ lanca, preko središnjeg lančanog reduktora, u svrhu smanjenja veličine lančanika na bregastim vratilima, time i visine motora
– izravni čašasti podizači ventila
– usisni i ispušni ventili pod kutem od 80⁰, u hemisferičnoj komori, omogućili su povećanje njihovog promjera i bržu izmjenu radnog medija
– aluminijsko uljno korito s ravnim i narebrenim dnom poboljšalo je hlađenje ulja i povećalo udaljenosti od tla

Bialbero je, u modelu Alfa Romeo Giulietta, startao 1954. s 1290 ccm i 53 KS, pa povišenjem kompresijskog omjera sa 7,5 na 8,5 i dvogrlim rasplinjačem pojačan na 62 KS, 65 KS, 74 KS i 80 KS. Potom je 1957., povišenjem stupnja kompresijskog omjera na 9,1 i s dva dvogrla rasplinjača pojačan na 89 KS pri 6500/min (Alfa Romeo Giulietta Sprint Veloce), a 1957., povišenjem kompresijskog omjera na 9,7, tvornički je tuniran na 100 KS pri 6500/min (Alfa Romeo Giulietta Sprint Speciale).

Uvod u uspjeh modela Alfa Romeo Giulia Sprint GT, predstavljenog 9. rujna 1963., bila je 1962. prezentacija kultnog modela Alfa Romeo Giulia. Iz klasične sportske limuzine nastao je prekrasan, nevjerojatno skladan coupe, interne oznake Tipo 105. ‘Skrojio’ ga je 25-godišnji Giorgetto Giugiaro, glavni dizajner kuće Bertone. Već je ranije, na modelima Gordon-Keeble GT, BMW 3200 CS i Alfa Romeo 2000/2600 Sprint, definirao osnovne proporcije, koje će potom dovesti do vrhunca u ovom, kultnom,manjem automobilu.

Giugiaro je imao težak zadatak napraviti model koji je u Alfinoj paleti mijenjao voljenu Giuliettu Sprint, remek-djelo Franco Scaglione. Nasljednik je bio nešto veći i praktičniji, na stražnjim su se sjedalima sada mogli voziti i ‘giovanotti’ (mlađe, dakle manje odrasle osobe), a ne samo ‘bambini’ (djeca), no zadržao je, a u mnogo čemu i nadmašio vizualni šarm prethodnika.

Touring se pobrinuo za podjednako lijepu, no nažalost kratko proizvođenu ‘obiteljsku’ inačicu. Atraktivan coupe dimenzija 4080 x 1580 x 1315 mm imao je razmjerno kratak međuosni razmak od 2350 mm, koji mu je osigurao okretnost. Na 15-colnim ‘felgama’ bile su ‘radijalke’ visokog profila i širine 155 mm.

Slavni Bialbero je iz 1570 ccm razvijao 106 KS pri 6000/mi, što je s pomoću 5-stupanjskog mjenjača osiguravalo tada wow-performanse, ubrzanje do stotke za 10,7 s i najveću brzinu od 180 km/h. Za tu je brzinu zaslužna i, tada, vrlo dobra aerodinamika, manje koeficijentom otpora zraka od 0,42 (u to doba OK), a više malom čeonom površinom. Prosječna je potrošnja deklarirana s 11,5 litara. Bila su to vremena…

Alfa Romeo je u mirnoj vožnji mogla proći s deset, ali u ‘ozbiljnijoj’ je vožnji ‘gutala’ i 14-15. Kad netko danas prigovara što na 10.000 km treba uliti pola litre ulja, kod Alfinih motora, ako se vozila ‘muški’, normalno je bilo da potroši litru ulja na tisuću kilometara.

Alfa Romeo Giulia Sprint GT je, u sportskim verzijama, ‘žario i palio’ europskim GT klasama, a u bivšoj državi tim su se modelom proslavili Sead Alihodžić i Drago Regvart. Podsjetnik: Veco Holjevac i Đani Šverko bili su zvijezde u nižim klasama u Fiatima 850 i 1000 Abarth, Jovica Paliković bio je ‘kralj’ vozeći Renaultu 8 Gordini, a Goran Štrok –  BMW 2002 Alpina.

Talijanski je coupe bio pojam sportskog modela, ali, Alfisti su tražili više, pa je 1969 stigao Alfa Romeo 1750 GTV, s 1779 ccm i 113 KS za još ozbiljnije performanse (9 s, 190 km/h), a kako je bilo onih koji su tražili još, 1971. stigao je Alfa Romeo 2000 GTV s 1962 ccm i 131 KS, za 8,7 s do stotke i ‘špicu’ od 198 km/h. Bio je to, tada, vihor…

No, već 1965., kako bi ovaj tražen, ali skup model upao u nižu fiskalnu kategoriju, uveden je Alfa Romeo GT 1300 Junior, koji je bio i tržišno najuspješniji. Od 1965. do 1977. prodano ih je 91.165. I on je imao dovoljno ‘špirita’, jer je iz 1290 ccm istiskivao 87 KS pri 6000/min. To mu je omogućavalo brzinu od 168 km/h i ubrzanje do stotke za 12,6 s. Po narudžbi, bio je dostupan i sa 103 KS. O njegovom uspjehu svjedoči činjenica da je, manje uspješan, nasljednik Alfa Romeo GTV stigao 1972.

No, kako su kupci nastavili još žešće tražiti modele Alfa Romeo GT 1300 Junior i Alfa Romeo GT 1600 Junior (dva preostala modela), oni su se nastavili proizvoditi do 1977., odnosno 1976. Uspjehu ovog modela doprinijela je i popularnost njegove verzije Spider. Dok je većina modela toga doba imala brzinomjer graviran do 140 ili 160, ovome je skala išla do 220, imao je serijski okretomjer do 80 (8000/min), uljni tlakomjer… Uz školjkasta sjedala sportski dojam pojačavao je ‘brzi’ 5-stupanjski ručni mjenjač.

Sprint GT (1963. – 1966.) …………………… 21.542
Sprint GTC (1964. – 1966.) …………………..  1000
Sprint GTV (1965. – 1968.) ……………….. 14.240
1750 GTV (1968. – 1973.) …………………. 44.269
2000 GTV (1971. – 1976.) …………………. 37.459
GT 1300 Junior (1965. – 1977.) ………. 91.195
GT 1600 Junior (1972. – 1976.) ………. 14.299

Foto: Stellantis