Alergija ili preosjetljivost (u prijevodu s grčkog= drugo, drukčije djelovanje) je prekomjerna i neuobičajena reakcija imunološkog sustava na različite, inače neškodljive tvari  iz okoliša ili sastojke hrane (alergeni). Među najčešće alergene ubrajaju se pelud, grinje kućne prašine, životinjska dlaka, spore plijesni, hrana, aditivi u hrani i pićima, konzervansi. 

Razne čestice prenosive zrakom uzročnici su respiratornih alergija i značajni uzročnici dišnih bolesti, osobito u razvijenim zemljama. Pelud je vrlo snažan prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava. Procjenjuje se da u svijetu oko 10 do 30% ljudi boluje od respiratornih alergija, dok je oko jedan do dva posto svjetske populacije zahvaćeno alergijom na hranu. U svjetskoj populaciji svaki četvrti stanovnik ima peludnu alergiju, a svaki osmi je alergičan na pelud ambrozije. U Hrvatskoj sedam do 10% stanovništva boluje od peludnih alergija.

Dodir s alergenima kod oboljelih od alergijskih bolesti uzrokuje stvaranje protutijela vrste IgE koja potiču otpuštanje upalnih tvari u tijelu, poput histamina i drugih tvari, što uzrokuje simptome.

Koji su simptomi peludne alergije?

Peludne alergije javljaju se periodično i sezonski, vezano uz vrijeme cvatnje određenih vrsta biljaka i njihovih peludi u zraku (trave, drveće i korovi). Većinom je to u proljeće, ljeto i jesen. Peludna hunjavica, poznata pod nazivom i sezonski alergijski rinitis je najčešći oblik alergije.

Kod alergija na pelud alergen (pelud) dolazi u tijelo putem kontakta s očima i dišnim sustavom. Simptomi su svrbež i pečenje očiju, svrbež vrška nosa i grla, suzenje i crvenilo očiju, kihanje, curenje vodenastog iscjetka iz nosa, neprohodnost i punoća nosa, otežano disanje, kašljanje.

Poznati primjer peludne alergije je alergija na ambroziju, čiji simptomi mogu varirati od peludne hunjavice sve do napada teške bronhalne astme. Jedna biljka sadrži oko 200 cvjetova i proizvodi do osam milijuna peludnih zrnaca (5,5 do 10 g peludnog praha), oprašuje se vjetrom i vrlo je dalekometna (pelud se širi oko 1 kilometar uokrug biljke, a može se prenositi na udaljenost i do 100 kilometara) te jako alergena (alergijske reakcije u osoba osjetljivih na tu pelud mogu se pojaviti već pri koncentraciji 20 do 30 peludnih zrnaca u kubičnom metru zraka).

Preporuke za liječenje, ublažavanje simptoma i prevenciju peludne alergije

1. Edukacija, informiranje (o alergiji i alergenim biljkama) te praćenje  kretanja peludnih alergena u zraku na određenom geografskom području (pratiti meteorološku prognozu, bioprognozu, peludni kalendar, alergijski semafor i peludnu prognozu)

2. Uzimati odgovarajuće lijekove redovito, pravilno i prema preporuci liječnika (medicinska terapija uključuje razne lijekove protiv alergija – raznih    vrsta i oblika (tablete, nosni sprejevi, kapi za oči), koji uklanjaju ili ublažavaju simptome alergije blokirajući ili umanjujući djelovanje upalnih tvari poput histamina (primjerice antihistaminici u obliku tableta, nosni sprejevi na bazi kortikosteroida ili drugih tvari koji smanjuju upalu, otečenost i začepljenost nosa, kapi za oči koji olakšavaju simptome sekrecije iz očiju).

3. Određenim mjerama i prilagodbom aktivnosti izbjegavati kontakt vanjskih sluznica (oči, nos) s alergenom (zrncima peludi). Kako se pelud prenosi zrakom, dosta teško ju je izbjeći, no određene mjere pomažu u smanjenju izlaganja alergenu. Primjerice, savjetuje se izbjegavati odlazak u prirodu, provjetravanje i sušenje rublja na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi (u vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena, u jutro i prijepodne),  odabrati odlazak u prirodu nakon kiše, jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže, kratko provjetravati (ne ujutro i prije podne) i boraviti u zatvorenim klimatiziranim prostorijama, izbjegavati boravak na mjestima prisutnosti alergene biljke (zapuštena zemljišta i vrtovi, obale potoka i rijeka, pokraj putova, uz ceste i željezničke pruge, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima),  nakon boravka na otvorenom oprati ruke, lice, otuširati se, oprati kosu, presvući odjeću, boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima u vrijeme visokih koncentracija peludi. ako postoji mogućnost promijeniti mjesto boravka za vrijeme vrhunca cvatnje i koncentracije peludi u zraku, javljaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

4. Za rješavanje problema alergije na ambroziju važno je uklanjanje uzroka – uklanjanje ambrozije s poljoprivrednih površina, okućnica, vrtova, livada i drugih površina. Ambroziju  treba uklanjati mehanički (čupajući je i koseći, i to prije cvatnje) ili kemijski (koristeći kemijska sredstva protiv korova), i to prije cvatnje u lipnju i srpnju. To je društvena i zakonska odgovornost svih građana (Naredba o poduzimanju mjera obaveznog uklanjanja ambrozije, NN 72/07, komunalni propisi gradova i županija). Uništavanjem ambrozije smanjuje se količina ove alergene korovske biljke i time smanjuje izloženost njenoj peludi kod ljudi koji već imaju alergiju na ambroziju, i doprinosi smanjenju nastanka novih slučajeva alergija (primarna prevencija).