Festival mediteranskog filma u Splitu odavno je već među omiljenim i najposjećenijim kulturnim događajima u gradu. I prošlogodišnje 15. izdanje pobralo je odlične kritike i ocjene, kako izborom prikazanih recentnih filmova tako i odabirom gostiju, a posebno činjenicom da mu je prisustvovalo više od 10.000 posjetitelja. Posljednjih godina FMFS stalno potvrđuje da se svrstao među najznačajnije i vodeće hrvatske filmske festivale, a osobit i raznolik programski i natjecateljski izbor te osnovna orijentacija na mediteranski filmski krug, svrstavaju ga među posebno poželjne destinacije na karti filmskih festivala. Na FMFS rado se odazivaju i strani i domaći filmski autori. Ove godine Festival će se održati od 15. do 24. lipnja, a po najavama i objavljenom programu, čini se da bi mogao imati svoje najbolje i najuspješnije izdanje. Bit će prikazano čak 78 filmova koji stižu iz 26 zemalja. „Radujem se što ćemo ove godine svoju publiku nagraditi jednim od najboljih programa u povijesti festivala“, istaknuo je Alen Munitić, umjetnički direktor Festivala mediteranskog filma Split i Kina Mediteran, jedinstvenog fenomena revitalizacije kina, cjelogodišnjih kinoprograma i razvoja kino-publike u više od dvadeset malih dalmatinskim mjesta i gradova. Kino Mediteran doista je jedinstvena hrvatska priča, koja je postala primjer dobre prakse i na europskoj razini. O „vatrometu“ koji donosi 16. festival mediteranskog filma, izuzetnoj pozornosti koju je Festival dao sjajnim stranim filmovima, o zalogu za budućnost hrvatskog igranog, dokumentarnog i posebno kratkometražnog filma te, naravno, o projektu Kino Mediteran, razgovarali smo s Alenom Munitićem samo nekoliko dana prije otvaranja Festivala u kultnom splitskom Ljetnom kinu Bačvice.

NACIONAL: Što ćemo ove godine gledati na 16. festivalu mediteranskog filma u Splitu? Što posebno preporučujete među brojnim filmovima u glavnom natjecateljskom programu?

Posljednjih godinu dana filmaši diljem svijeta su u novom zanosu kreativnosti. Napokon se i proizvodnja filmova vratila na „staro normalno“ pa me zaista posebno veseli najaviti ovogodišnji bogati i raznoliki program 16. FMFS-a. Izuzetno mi je drago što imamo dvije premijere novih domaćih filmova. Prvi je „Pelikan“, debitantski film redatelja Filipa Herakovića, koji nam stiže kao hrvatska premijera nakon uspjeha na međunarodnoj filmskoj sceni. Drugi je dokumentarac „El Shatt – nacrt za utopiju“, redatelja Ivana Ramljaka, koji će na Festivalu imati svjetsku premijeru. Izuzetno snažni filmovi dolaze nam iz Španjolske, poput „Zvijeri“, „Zatvora 77“, „Mantikore“ i „Matrie“, u velikom autorskom povratku Španjolaca u Split. I iz Italije stižu sjajni filmovi, poput trilera „Amore“, najgledanijeg talijanskog filma godine, redatelja Andrea Di Stefana. U programu je i jedan akcijski spektakl „Kira i Gin“, koji nam stiže iz Egipta, francuski film „Jednog lijepog jutra“ Mije Hansen–Løve, u Cannesu nagrađen nagradom Label Europa Cinemas… Sve su to filmovi proizvedeni 2023. i 2022. godine.

NACIONAL: Što izdvajate iz natjecateljskog programa Parangal, koji donosi filmove proizvedene izvan mediteranskog bazena? Što donosi festivalski program Druga strana Mediterana, izbor iz kinematografija Južne Amerike?

Program Parangal naš je novi program s kojim smo krenuli prošle godine i koji se održava u našem novom kinu na tvrđavi Gripe. Ta lokacija i program postali su pravi favoriti festivalske publike. Jako mi je drago što su naši gledatelji od samog početka prepoznali ovo širenje FMFS-a i na filmove izvan mediteranskog bazena. U ovom programu svakako moram izdvojiti finsku humornu dramu o poliamoriji „Četvero malih odraslih“, koju će osobno predstaviti redateljica Selma Vilhunen, i austrijski film „Vera“ prikazan i nagrađen na festivalu u Veneciji. Na hrvatsku premijeru „Vere“ u Split stižu redatelji Tizza Covi i Rainer Frimmel i glavna glumica Vera Gemma. Čast nam je što će oba ova naslova predstaviti filmske ekipe. Na istoj lokaciji održava se i naš program posvećen filmovima iz Latinske Amerike, koji smo nazvali Druga strana Mediterana. Ovaj kontinent, iako daleko, zaista baštini kulturu i običaje Mediterana. Iz tog programa izdvajam kolumbijski film „Kraljevi svijeta“, vizualno impresivni pobjednik San Sebastiana, s odličnom glumačkom ekipom tinejdžera. Program će zadnjeg dana zatvoriti brazilski triler „Posjed“, redatelja Daniela Bandeire, koji prikazuje razlike između društvenih klasa svoje zemlje.

NACIONAL: Najavili ste rekordan broj premijera hrvatskih filmova na Festivalu. Zašto je to važno za FMFS, a zašto je to važno za hrvatski film i filmaše?

Za Festival je to izuzetno važno jer je postao pozornica na kojoj domaći filmaši žele imati premijere svojih filmova. To je priznanje našem višegodišnjem radu. Naravno, zahvaljujući tome raste i ugled Festivala mediteranskog filma Split. Profiliramo se tako kao festival koji je važan i koji može omogućiti vidljivost autorima. Prepoznata je naša ležerna atmosfera, odnosno, fantastična splitska publika koja svake godine predivno dočeka autore u tome posebnom ambijentu Ljetnog kina Bačvice. S druge strane, kroz svoj drugi projekt Kino Mediteran osiguravamo da filmovi dođu do velikog broja gledatelja na svim ljetnim turnejama u više od 20 dalmatinskih gradova i mjesta u kojima vodimo kino. Kroz tu sinergiju Festivala i Kina razvili smo doista jedinstven model distribucije filmova, koji se iz godine u godinu pokazuje uspješnim.

NACIONAL: Zašto će 16. festival mediteranskog filma Split otvoriti kratki hrvatski film „Prava istina priče o šori“ Andree Slaviček i talijanski dugometražni film „Margine“?

„Prava istina priče o šori“ je domaći kratki film koji je premijeru imao prije nekoliko tjedana u Cannesu, u sklopu programa Tjedan kritike. Selekcija „Prave istine…“ na tako velikom festivalu značajan je uspjeh. I to je bio razlog zbog kojeg smo tim naslovom odlučili otvoriti Festival i baciti svjetlo na Andreu Slaviček i njezinu ekipu. Međutim, prikazivanje kratkih filmova u glavnom terminu i premijera u Ljetnom kinu Bačvice zaista je predivan trenutak i za sve druge domaće autore kratkih filmova, koji tako jesu i viđeni i zapaženi od velikog broja gledatelja. Talijanski dugometražni film „Margine“ optimističan je i zabavan, glazbena komedija. Baš nam je bila želja da FMFS počne u pozitivnom tonu i da kroz taj film publika vidi kako sanjarska upornost može opstati čak i kad je sukobljena sa surovom stvarnosti.

NACIONAL: U Splitu će premijeru imati i debitantski, ali već zapaženi film Filipa Herakovića „Pelikan“, u produkciji zagrebačke kuće Wolfgang & Dolly?

Svjetsku premijeru „Pelikan“ je imao na festivalu „Black Nights“ u Tallinnu, gdje je osvojio i posebno priznanje žirija za režiju. Nedugo nakon toga osvojio je i nagradu na najhrabriji film Balkana na Festivalu autorskog filma u Beogradu. Zaista sam sretan što nam taj debitantski film, s tako zapaženim nagradama, stiže na FMFS i što će nacionalnu premijeru imati upravo pred splitskom publikom. Festival dugo surađuje s produkcijom Wolfgang & Dolly pa mi je posebno drago što je Kino Mediteran ujedno i distributer tog filma. „Pelikan“ je jedna baš lijepa, humorna drama, priča o nogometašu koji proživljava krizu identiteta i koji ima potrebu ponovo otkriti tko je on zapravo.

NACIONAL: Posebno je važno što će baš u Splitu, na državni praznik Dana antifašističke borbe, svjetsku premijeru imati dokumentarni film Ivana Ramljaka „El Shatt – nacrt za utopiju“. Zašto nam je značajan taj dugo stvarani film i kakvo to novo čitanje i novo istraživanje poznate priče o izbjegličkom logoru u Egiptu donosi ovaj film?

S Ivanom Ramljakom također nas veže jedan poseban odnos, i to još od njegova filma „Kino otok“ koji je savršeno prikazao propadanje kina u malim sredinama. Baš kad je taj film bio završen, Kino Mediteran počelo je svoj put revitalizacije kina. I tako je počelo naše prijateljstvo. Počašćeni smo što će „El Shatt – nacrt za utopiju“ baš u Splitu imati svjetsku premijeru, jer priča o El Shattu je dalmatinska priča, govori o 28.000 Dalmatinaca koje su NOP i Josip Broz Tito u Drugom svjetskom ratu, pred njemačkom ofenzivom, uz pomoć saveznika evakuirali u Egipat. Redatelj je za taj film našao sjajne protagoniste i izuzetno vrijedne arhivske snimke u kontekstu prisjećanja na važan dio dalmatinske povijesti – život pod šatorima usred pustinje – koji je zapadnim saveznicima, posebno Englezima, trebao simulirati model naselja nove Jugoslavije nakon rata.

‘Uvijek se za Festival traži ulaznica više. Uobičajena je scena da se sjedi na podu i zidićima’. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

NACIONAL: Najavili ste i dva odlična strana dokumentarca – talijanski „Posljednji plejboj u Italiji“ i talijansko – grčki „Kristos – posljednji dječak na otoku“. Po čemu su oni zanimljivi i kakve to priče o dvojici posljednjih kazuju?

Drago mi je što ste iz programa izdvojili baš ta dva dokumentarca, jer oba dolaze sa sjajnim životnim pričama. Sedamdesetogodišnji Maurizio staromodni je talijanski plejboj koji je i dan danas u odličnoj formi, koji prilazi ženama i nudi im svoje usluge. Maurizio pred kamerom, bez suzdržavanja, dijeli svoje trikove zavođenja i priča jednu zaista posebnu priču. Drugi film je o dječaku Kristosu, koji živi na malom grčkom otoku i jedini je učenik u školi. Mi koji smo, kroz projekt Kino Mediteran, izuzetno vezani uz otoke, nismo mogli odoljeti tom sjajnom filmu koji donosi neprocjenjiv uvid u život male otočke zajednice.

NACIONAL: Zašto se egipatski film „Kira i Gin“ najavljuje kao akcijski spektakl o egipatskoj revoluciji 1919. godine?

Taj film tako najavljujemo jer je to doista akcijski spektakl, egipatski blockbuster i najveća filmska produkcija ikada snimljena u Egiptu s njihovim najvećim glumačkim zvijezdama. Film ujedno i obara rekorde u svim državama koje su bile britanske kolonije. Pozivam publiku da ne propusti taj zaista jedinstveni film, a zanimljivost je da je jedan mali dio filma sniman u Hrvatskoj.

NACIONAL: Zašto ste odlučili glavni natjecateljski fokus staviti na Ješke, natjecateljski program hrvatskih kratkometražnih filmova? Odmah ćemo saznati što je „Prava istina priče o šori“, ali i zašto „Nije pristojno plesat po grobu“.

Program Ješke stekao je tijekom godina veliku popularnost među publikom, ali i među autorima. Osim što filmovima dajemo prime time u Ljetnom kinu Bačvice, na taj program stavljamo i glavni natjecateljski fokus. Većina redatelja su mladi autori, budućnost domaće kinematografije. Na FMFS-u se natječu za najveću novčanu nagradu u Hrvatskoj za kratkometražni film. Pobjedniku ide 2500 eura, a po 500 eura pobjedniku po izboru publike i autoru najboljeg scenarija. Tri tjedna nakon premijere u Cannesu „Prava istina priče o šori“ Andree Slaviček otvara FMFS, prvi put u Hrvatskoj gledamo i film Igora Grubića „Ingresso Animali Vivi“, a Ana Šiškov priča nam zašto „Nije pristojno plesat po grobu“. Na Bačvicama će svjetsku premijeru imati i Karla Lulić, Ivan Efendić i Krešimir Štulina. Među „Ješkama“ su i redatelji Rino Barbir, Sunčica Fradelić, Martina Meštrović, Ana Šiškov, sve redom imena koja moramo zapamtiti.

NACIONAL: Zašto je Festivalu mediteranskog filma važan Kratki Mediteran, besplatni program najboljih ostvarenja kratkog metra iz mediteranskih država, kao i gostovanja domaćih i međunarodnih filmskih festivala sa svojim kratkim programima?

Plato ispred Doma mladih najbolja je lokacija besplatnog kina, gdje se prikazuju filmovi iz programa Kratki Mediteran – natjecateljskog programa stranih kratkih filmova. Na natjecanje se godišnje prijavi više od 300 filmova, a devet odabranih tijekom dvaju dana vode publiku na filmsko putovanje od Portugala i Španjolske, preko Francuske do Italije i Grčke. Na toj istoj lokaciji s najboljim kratkim filmovima iz svojih programa gostuju partnerski festivali: Olhares do Mediterraneo iz Lisabona, Corto Dorico iz Ancone, Sarajevo Film Festival, Cinehill Motovun Film Festival, Zagreb Film Festival i Animafest Zagreb s friškim ovogodišnjim pobjednicima.

NACIONAL: Program FMFS-a Krenimo od 0 posvećen je djeci i mladima, zašto ste se za to odlučili i što donosi program kratkometražnih animiranih filmova za djecu?

U sklopu programa Krećemo od 0 za najmlađe gledatelje odabrano je nekoliko naslova domaće produkcije koji su izvrstan temelj za razvoj nove publike i učenje najmlađih uživanju u gledanju filmova na velikom platnu. Noviji naslovi „Pisma na kraju šume“, „Putovanje“ i „Glazbene čarapice“, nastali prema slikovnicama, vode mališane na čarobno putovanje vjerovanja u sebe i vlastite talente. Iako se radi o nešto starijem naslovu, ponovno ćemo prikazati vječni klasik „Ježeva kućica“. One nešto starije čeka sjajan norveški film „Kraljica plesa“, obiteljska komedija koja se prikazuje i u tvrđavi Gripe i u Kinoteci Zlatna vrata. Film se bavi iznimno važnom tematikom današnjice pa će publiku svih generacija zabaviti i rasplesati.

NACIONAL: Što je koncepcija Kina Mediteran i što ono donosi malim dalmatinskim mjestima na obali, otocima i u Zagori? Zašto je važno razvijati taj projekt i praksu?

Iako je Festival mediteranskog filma Split velik i značajan, Kino Mediteran je naš drugi projekt koji je, zapravo, kruna našeg rada i na koji smo posebno ponosni. Prošle godine proslavili smo deset godina revitalizacije kina u malim sredinama diljem Dalmacije. Duž obale, otoka i u Zagori održavamo kino programe tijekom cijele godine u više od 20 gradova i mjesta. Godišnje naša kina posjeti 60.000 gledatelja. Jednim od najvećih uspjeha smatramo to što smo tehnički opremili kina u čak dvanaest gradova i započeli i infrastrukturna poboljšanja kinodvorana i ljetnih kina. Kino Mediteran izuzetno je zahtjevan logistički i organizacijski projekt, a provodi se u partnerstvu s gradovima i općinama u kojima radimo. Bez kvalitetnih partnera, ali i podrške koju imamo od Ministarstva kulture i medija na investicijskim potporama, nikada ne bismo izgradili tako veliku kino priču koja je postala primjer dobre prakse i na europskoj razini. Posebno me veseli što je tu našu priču od početka snažno prepoznalo lokalno stanovništvo, pa u svim „malim mistima“ imamo vjernu publiku. Kina su opet postala mjesta druženja i oaze kulturnog života. No ispred nas je još puno posla.

NACIONAL: U odnosu na odlične rezultate prošlogodišnjeg Festivala, hoće li 16. izdanje FMFS-a biti uspješnije?

Doista sam ponosan što se Festival mediteranskog filma Split profilirao u jedan od najposjećenijih događaja u Splitu. I nakon petnaest godina, još mi se ponekad čini nestvarnim koliko je publika dobro prihvatila to što radimo. Uvijek se za Festival traži ulaznica više. Uobičajena je scena da se u kinima sjedi na podu, na stepenicama, na zidićima. Ta neposrednost i ljubav naše publike prema Festivalu daje posebnu energiju i povezanost. Vjerujem da će tako biti i ove godine. Zato mi je posebno drago što ćemo publiku nagraditi jednim od najboljih programa u povijesti Festivala.