Alen Munitić pokretač je nekoliko projekata kojima je zajedničko to što filmsku umjetnost dovode u manja mjesta, uglavnom u dalmatinskom zaleđu i na otocima. U Splitu se od 16. do 25. lipnja održava 15. festival mediteranskog filma, Kino Mediteran slavi deset godina, a pokrenuto je i Kino Magistrala

Zahvaljujući kontinuiranom 15-godišnjem trudu, ali i vidljivom rastu i razvoju kroz godine, Festival mediteranskog filma Split (FMFS) dobio je od Programa Kreativna Europa – potprogram Media izdašna sredstva za svoje ovogodišnje izdanje, ali i za 2023. godinu. Tako će sve brojnija publika koja dolazi na taj splitski filmski festival i iz drugih krajeva Hrvatske, ali i inozemstva, od ove godine dobiti još bolji uvid u svjetsku kinematografiju s naglaskom na nezavisni film i sam rad na filmu.

Osim toga, britanski The Guardian je nedavno uvrstio FMFS na listu najboljih europskih ljetnih filmskih A festivala. Čelni čovjek Festivala mediteranskog filma Split Alen Munitić paralelno je s radom na razvoju FMFS-a stvorio i jedinstveni projekt Kino Mediteran, koji ove godine slavi svoji deseti rođendan. Tijekom proteklih deset godina zahvaljujući Kinu Mediteran brojni su gledatelji u Bolu, Supetru, Hvaru, Jelsi, Komiži, Lastovu, Mljetu, Imotskom, Pločama, Podgori, Korčuli, Šolti, Trogiru, Selcu, Trpnju i Cavtatu bili u prilici vidjeti probrane filmske naslove iako u njihovim sredinama nije bilo kino-dvorana ili su pak bile zapuštene. Uz sve nabrojeno, Munitić je nedavno postao i glavni koordinator projekta Kino Magistrala, koji povezuje Art-kino u Rijeci, Kinematografe iz Dubrovnika i splitsku Kinoteku Zlatna vrata. To je još jedan hvalevrijedan projekt prepoznat od europske mreže nezavisnih kina Europa Cinemas, koja kroz potpore motivira kina da se ujedine i zajedničkim snagama vrate publiku pred veliko platno. Ususret novom FMFS-u Alen Munitić dao je intervju Nacionalu.

NACIONAL: Ovogodišnji 15. festival mediteranskog filma Split bit će jedno od najbogatijih dosadašnjih izdanja tog festivala, uvelike zahvaljujući potpori Programa Kreativna Europa – potprogram MEDIA. Je li to rezultat vašeg lobiranja ili su jednostavno prepoznali sav vaš dosadašnji trud, kvalitetu i važnost samog festivala?

Kod europskih fondova nema lobiranja, već je to zaista rezultat našeg timskog rada te konzistentnosti i kontinuiranog truda, rasta i razvoja kroz godine. Osobito smo pokazali spremnost kroz odgovore na krizu prouzročenu pandemijom covida, kada smo inovacijama i prilagođenim radom držali glavu iznad vode, kako nama, tako i publici u okvirima industrije u kojoj djelujemo. Na temelju toga, kao i predstavljenom vizijom razvoja Festivala u narednih dvije do pet godina, Kreativna Europa je to prepoznala i odlučila nas podržati.

NACIONAL: Čak ste dobili sredstva za 2022. i 2023. godinu i već ste najavili širenje programa. U kojem smjeru?

Natječaj je bio dvogodišnji jer je ovo novi ciklus financiranja Kreativne Europe i u prijavnici smo predložili širenje Festivala i ciljeve koje planiramo ispuniti kroz dvije naredne godine. Publici će svakako najzanimljivije biti širenje programa.

NACIONAL: O kakvom je programu riječ?

Naš festival uvijek je imao fokus na filmovima mediteranskog bazena i to će i dalje ostati tako u natjecateljskim programima. Međutim, sad ćemo publici moći prikazati i filmove iz ostatka svijeta kroz program koji smo nazvali «Parangal“, a pripremili smo i filmove Latinske Amerike u programu „Druga strana Mediterana“. Važno je naglasiti i program za djecu i mlade, za prvu godinu bit će to manji program, a njegovo značajnije razvijanje dogodit će se u 2023. Veseli nas i dovođenje većeg broja gostiju u Split, kao i razgovori s autorima filmova koje ćemo organizirati nakon projekcija. Za filmske festivale važan je i razvoj industrije – programa za filmske profesionalce. Ovaj segment FMFS-a sastojat će se od radionice razvoja filmskih projekata i pitchinga, radionice sinkronizacije za mlade glumce te zanimljivih panela i radionica na temu videoigara, koje su postale dio audiovizualne industrije pa je vrijeme i da se počne ozbiljnije razgovarati o tom segmentu naše struke.

NACIONAL: Taman pred održavanje FMFS-a britanski The Guardian uvrstio ga je na listu najboljih europskih ljetnih filmskih festivala, uz festivale u Veneciji, San Sebastiánu, Locarnu, Annecyju i Karlovym Varyma. Znači li to možda i povećan posjet inozemnih gostiju koji će ciljano dolaziti na FMFS?

Prije svega, iznimno smo počašćeni jer se radi o The Guardianu i naše iznenađenje po čitanju članka je bilo zaista veliko – ne poznajemo kritičarku koja je ovo pisala, a koja inače komentira filmsku industriju i za BBC. Naći se u društvu velikih „A festivala“ ogroman je kompliment, koji usput pokazuje da se u inozemstvu prate i naša nacionalna događanja u industriji, pa je time ovo priznanje još veće. FMFS svake godine posjeti veliki broj turista jer Split je već pun turista u to vrijeme, ali ovo je svakako i znak našeg međunarodnog pozicioniranja i daje nam vjetar u leđa da u godinama pred nama FMFS postane zanimljiv i publici i industriji te da ciljano počnu dolaziti u Split. Iako moram naglasiti da već postoji značajan broj ljudi za koje znamo da svoje godišnje odmore planiraju po datumima FMFS-a.

NACIONAL: Ove godine ste i vi najavili niz inozemnih gostiju?

Napokon nam je drago da smo gotovi s koronom i da nemamo više ograničenja po pitanju gostiju, jer iza nas su dva manja festivalska izdanja. Inozemni gosti su autori filmova iz naših programa. U ovom trenutku još uvijek potvrđujemo neke od njih, ali mogu najaviti dolazak španjolske redateljice Carlote Perede, autorice filma «Piggy“, Agnieszke Woszczyńske, redateljice nagrađenog filma «Tiha zemlja“, te autora filma «Između dvaju svitanja“ Selmana Nacara koji nam stiže iz Turske. Moram također naglasiti i veliki broj domaćih filmaša: FMFS počinje svjetskom premijerom debitantskog filma Nine Violić „Baci se na pod“ i baš se veselimo ugostiti ekipu filma, kao i brojne mlade redatelje i redateljice domaćih kratkih filmova iz programa „Ješke“.

NACIONAL: Što biste izdvojili iz ovogodišnjeg programa FMFS-a?

Osim spomenute svjetske premijere filma Nine Violić, u natjecateljskom programu imamo napeti triler «Hudin salon“, novi film Hany Abu Asada, palestinskog redatelja poznatog po nominaciji za Oscara za filmove „Omar“ i «Paradise Now“, francusku dramu «Puno radno vrijeme“ Erica Gavela, koja je osvojila nagrade u Veneciji za najbolju režiju i najbolju žensku ulogu, te «Americu Latinu“, novi film talijanske braće D’Innocenzo. U popratnom programu «Parangal“ moram skrenuti pozornost na „Lunanu“, butanski film nominiran za Oscara, te na izvrsni mađarski film «Nježno“. Fokus na Latinsku Ameriku donosi tri odlična naslova: višestruko nagrađivani «Clara Sola“ iz Kostarike, interesantnu i napetu dramu „Colonia Dignidad“ te pravu poslasticu «Zalazak sunca“ s Timom Rothom i Charlotte Gainsbourg u glavnim ulogama. FMFS veliki naglasak stavlja i na kratke filmove pa ljubitelje „kratkiša“ čeka zanimljivih devet dana u našem besplatnom kinu ispred Doma mladih, gdje uz kratke filmove u konkurenciji stižu i brojni gostujući kratki programi: Europska filmska akademija, Sarajevo Film Festival, Animafest itd.

NACIONAL: Koliko ćete od svih tih naslova prikazati u sklopu Kina Mediteran koje ste osnovali s ciljem revitalizacije kina u Dalmaciji?

Sigurno će oko osam dugometražnih naslova ovoga ljeta putovati po Kinu Mediteran, a posebno nas vesele projekcije filma «Baci se na pod“ na kojima ćemo ugostiti Ninu Violić, i to sigurno u desetak gradova. Moram istaknuti da će „na putovanje“ i domaći kratki filmovi iz natjecateljskog programa. Sad već postaje tradicija da Maratonom kratkih domaćih filmova častimo publiku na kraju ljeta, na zatvaranju naših kina.

FMFS počinje svjetskom premijerom debitantskog filma Nine Violić ‘Baci se na pod’. FOTO: FMFS

NACIONAL: Jesu li sredstva Kreativne Europe predviđena i za Kino Mediteran?

Kino Mediteran već pet godina ima „svoja“ sredstva Kreativne Europe i zbog svoje specifičnosti djelovanja u malim zajednicama zanimljivo je da je projekt međunarodno prepoznat i prije FMFS-a iako je naš mlađi projekt. Kreativna Europa podupire prikazivanje europskih filmova kroz više fondova, uspješno koristimo ta sredstva i to nam zaista jako puno znači jer želimo njegovati tu programsku posebnost Kina Mediteran – naš fokus je na nezavisnim filmovima, a iako prikazujemo i komercijalne naslove, i oni moraju proći selekciju. Mislim da su rezultati Kina Mediteran postojani zapravo i zbog načina našeg programiranja i zato što je publika prepoznala ono što radimo te što u konačnici u našim kinima svaki gledatelj može pronaći nešto za svoj ukus.

NACIONAL: U kojim sve mjestima trenutno djeluje Kino Mediteran?

Kino Mediteran ovoga ljeta slavi 10 godina postojanja. Prije 10 godina krenuli smo “na put” u 10 gradova i u svakom gradu smo bili samo tri dana. Međutim, interes publike, ali i naših lokalnih partnera, doveo je do toga da započnemo revitalizaciju „zaboravljenih“ kina pa smo u periodu od 2014. do 2017. kroz investicije Ministarstva kulture opremili Bol, Supetar, Hvar, Jelsu, Komižu, Lastovo, Mljet, Imotski, Ploče i Podgoru. Osim tih 10 gradova u kojima ova kina vodimo i programski i logistički, opremljeni smo i «putujućom opremom” koja svake godine obilazi još 10 gradova; Korčula, Šolta, Trogir, Selca, Trpanj i Cavtat samo su neki od naših stalnih partnera s kojima godinama surađujemo i organiziramo projekcije. Kruna našeg rada na revitalizaciji kina svakako je i činjenica da od 2018. godine vodimo i splitsko Ljetno kino Bačvice u partnerstvu s Kinotekom Zlatna vrata. To nam je posebno drago jer je iz tog prostora krenuo FMFS, ali i Kino Mediteran, i mogu reći da smo to predivno splitsko kino i jednu od rijetkih zelenih oaza uz more spasili od zaborava i propadanja.

NACIONAL: Po posljednjim podacima iz 2019. godine filmske naslove Kino Mediterana pogledalo je gotovo 60.000 gledatelja u 30 gradova, najčešće na otocima i u zaleđu. Sudeći po tim podacima, publike za kina ima, ali kina nema. Zašto ih nema?

Ova brojka iz rekordne „pred-koronarne“ 2019. godine označava gledatelje u svim našim kinima i još je značajnija kad je stavimo u kontekst da većina gradova u kojima radimo ima manje od 5000 stanovnika. Moramo se pohvaliti da smo prošle godine s ograničenjima rada dosegli 45.190 gledatelja na 710 projekcija – dakle, prosjek od 63 gledatelja u sezoni. Vjerujem da se ove godine, pogotovo ako jesen i zima budu bez novih mjera, možemo vratiti na brojke iz 2019.

NACIONAL: Što to konkretno znači?

Kada pogledate u prethodnom pitanju sve što smo kroz 10 godina napravili u Dalmaciji, onda zapravo i nije istina da više nema kina: vratili smo kina gdje god smo to infrastrukturno mogli, a kroz putujuće kino pokrivamo brojna mjesta koja nemaju najbolju infrastrukturu. Također moram naglasiti da smo i pioniri u svom radu i da smo inspirirali brojne kolege i projekte u drugim dijelovima Hrvatske da na sličan način revitaliziraju kina u svojim regijama. Nama su središnja i južna Dalmacija fokus i toga se držimo.

NACIONAL: Kako to promijeniti i otvoriti i revitalizirati još veći broj kina u Hrvatskoj, naročito u manjim sredinama?

Tu moram naglasiti da su Ministarstvo kulture i medija i Hrvatski audiovizualni centar napravili sjajan posao s digitalizacijom kino-prikazivača, ali i s investicijskim potporama za infrastrukturu. Imamo u Hrvatskoj veliki broj nezavisnih kina i ništa se to ne bi dogodilo da investicijskih potpora nije bilo. Kina su jako dobro opremljena, infrastruktura je veliki problem jer mnogo je starih zgrada koje zahtijevaju obnovu, ali i na tome se radi. Svake godine kroz investicije brojna kina dobivaju potporu kako za opremu tako i za infrastrukturu i Kino mreža Hrvatske kao takva svake je godine sve jača. Siguran sam da većina čitatelja u svojoj blizini ima barem jedno nezavisno kino.

NACIONAL: Nedavno ste postali i koordinator projekta Kino Magistrala koji povezuje Dubrovnik, Rijeku i Split. O kakvom je projektu riječ?

Kino Magistrala je europski projekt kojem je Kino Mediteran koordinator, a partneri su nam Art-kino u Rijeci, Kinematografi Dubrovnik te splitska Kinoteka Zlatna vrata. Projekt je financiran također kroz Kreativnu Europu, i to kroz europsku mrežu nezavisnih kina Europa Cinemas. Oni su kroz poziv “Collaborate to innovate“ motivirali kina da se ujedine i da zajedničkim snagama nakon pandemijske krize vratimo publiku u kina. Kroz taj projekt organizirali smo niz filmskih premijera s gostovanjima redatelja, a u završnoj fazi je izrada zajedničkog školskog kataloga s više od 60 naslova za sve uzraste, koji će imati razrađene nastavne materijale. Okupili smo mlade u svojim gradovima da sami organiziraju filmske projekcije kroz segment «Budi kino producent“. Sada, pred početak ljetne sezone, kroz kampanju #kinostalgija podsjetit ćemo publiku na važnost kina i njihov utjecaj i doprinos zajednici. Pozivamo sve koji žele da nam na stranici www.kinostalgija.hr ostave svoju kino uspomenu!

NACIONAL: Budući da ste tri godine bili na čelu Kino mreže – udruge nezavisnih kino-prikazivača, koliko jedan takav projekt znači nezavisnim kino-prikazivačima?

Nama je ta potpora pomogla da se ujedinimo, da promislimo i realiziramo neke ideje i da zaista zajedno budemo snažniji. Europska potpora znači sigurno puno i svakom drugom kino-prikazivaču. Europa Cinemas kao krovna mreža europskih nezavisnih kina zaista radi jako puno na pomoći i financiranju kina. Njihov poziv «Collaborate to innovate“ nastavlja se i u sljedećim godinama, tako da naš primjer Kino Magistrale može inspirirati i druga kina da se javljaju na taj natječaj. Kino mreža Hrvatske također svake godine sve više raste i svojim aktivnostima pomaže članovima, jer svi mi zapravo imamo slične probleme pa su tako umrežavanje, razmjena iskustava i zajedništvo sigurno dobri za nezavisna kina, a u konačnici i za sve posjetitelje.

NACIONAL: A koliko znači samim nezavisnim filmašima, koji svoje filmove teško ili nikako mogu prikazivati u multiplexima?

Problem nezavisnih filmova i filmaša uvijek će biti marketing za budžet. Teško je doći do publike bez snažnog oglašavanja, ali tu je naša važnost kao nezavisnih kina, da otvorimo vrata ne samo komercijalnim filmovima već i nezavisnim produkcijama. Mislim da smo kroz Kino Mediteran dokazali da se može, ali to je kontinuirani rad. A kina koja su godinama bila uporna sa svojim nezavisnim programima tijekom pandemije nisu bila skroz bez posla. Također, nemojmo zaboraviti da multipleksi postoje samo u većim gradovima, tako da moram naglasiti da su sva nezavisna kina od neizmjerne važnosti za svoje lokalne zajednice jer su mjesta okupljanja, druženja i – najvažnije – mjesta kulture.