Alen Lochert, zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini iz redova HSLS-a, tvrdi da uklanjanje grafita mogu obaviti djelatnici Holdinga, a po uzoru na druge europske gradove, treba oštro kažnjavati ‘crtače’

Grad Zagreb ima problema s grafitima. Na gotovo svakom koraku u gradu mogu se primijetiti crteži i natpisi koji narušavaju vizuru grada, a problem je posebno očit u staroj gradskoj jezgri. Na primjer, u Jurišićevoj ulici, manje od 100 metara od Trga bana Josipa Jelačića, nacrtan je veliki zeleni grafit koji je gotovo nemoguće izbjeći i ne primijetiti. Na grafite već dulje vrijeme upozorava zastupnik u Gradskoj skupštini iz redova HSLS-a Alen Lochert, koji poziva Grad da se napokon pozabavi tim problemom. „Grad se narušava po cijeloj svojoj površini. Bez obzira na to što se grafiti najviše ističu u centru, gradska vlast treba s jednakom pažnjom tretirati i grafite izvan njega. Svaki dio grada je jednako vrijedan i tako ga treba tretirati gradska vlast. Kako se najviše stvari događa u centru, tako su ti grafiti najvidljiviji jer njime prolaze turisti i brojni Zagrepčani svakoga dana. A čim se obnovi neko pročelje, na njemu se pojavi grafit. Još nisam vidio novu zgradu da na njoj ništa nema. Posebno bih istaknuo grafit u Jurišićevoj 1. Kako je moguće da tu nastane grafit, a da to nitko ne primijeti i ne reagira?“, rekao je.

Lochert napominje kako je Grad pokrenuo prve korake za rješavanje problema grafita, ali da je sve na kraju zapelo na javnoj nabavi. „Naravno, za sve grafite nije kriva ova gradska vlast. Taj se problem gomila dulje vrijeme i ne treba ih optuživati da se sve dogodilo u protekle tri godine. Prošle godine je donesena nova Odluka o komunalnom redu kao i Odluka o zaštiti objekata od grafita, a 25. rujna je objavljen javni poziv suvlasnicima zgrada da se jave kako bi im Grad sa stopostotnim financiranjem uklonio grafite i premazao zgrade s antigrafitnim premazom. Uz to, obećali su u velikoj mjeri subvencionirati i videonadzor. Međutim, zapelo je u tome što se na dosadašnja četiri javna poziva za izvršitelje tih usluga nitko nije javio, a sada se ide na peti. Pitanje je zašto se uopće ide na natječaj. Postoji Zagrebački holding sa sedam i pol tisuća zaposlenih i u kojem postoje firme s raznim komunalnim djelatnostima. Mislim da je praktičnije da Grad to sam rješava“, rekao je.

Osim što smatra da bi Grad svakako trebao uklanjati grafite s javnih površina, Lochert kaže da je najbolji način borbe protiv njih prevencija. Objasnio je kako već postoji način da se ona provede. „Rješenje je u rješavanju uzroka. Trebate spriječiti nastanak grafita. Povrh toga, možete pomoći ljudima da ih uklone, a sam uzrok možete ukloniti tako da provedete Odluku o komunalnom redu. U članku 164. te Odluke piše da su redari ovlašteni kazniti privatnu osobu koja crta grafite i nagrđuje tuđe vlasništvo novčanom kaznom od 100 do 250 eura. Kako bi to učinili, moraju nekoga zateći u djelu, a kako bi nekoga zatekli u djelu, moraju se kretati po gradu. Vjerujem da komunalni redari generalno dobro obavljaju svoj posao jer grafiti nisu jedina stvar s kojom se bave. Njih vjerojatno nema dovoljno. Zato bi možda bilo bolje da se sredstva, umjesto u uklanjanje posljedica, više ulože u komunalne redare“, rekao je.

Grafit u Jurišićevoj

Lochert smatra da bi Grad trebao napraviti i bolju suradnju s policijom kako bi se spriječio nastanak grafita. „Komunalni redari imaju određene ovlasti, ali oni smiju uključiti i policiju da što jače djeluje na počinitelje. Smatram da bi najbolji način bio kada bi se organizirale akcije koje bi dogovorila Gradska uprava s Policijskom upravom zagrebačkom. Poput akcija u prometu, najavilo bi se da će se pojačano kontrolirati takvo vandalsko ponašanje, a u medijima bi se objavio broj uhvaćenih osoba i visina kazni. Time bi se postigao odvraćajući učinak i oni kojima padne napamet da učine nešto takvo, predomislit će se“, rekao je.

Grad Zagreb nije jedini grad koji ima propisane kazne za takav vandalizam. Lochert poručuje da su u europskim gradovima kazne mnogo rigoroznije. „U Odluci o komunalnom redu grada Beča, članak 125., stoji da će se svatko tko uništi, ošteti ili učini neupotrebljivim tuđu imovinu kazniti kaznom zatvora do šest mjeseci ili novčanom kaznom do 360 dnevnih dohodaka ako je šteta veća od tri tisuće eura. U gradu Nürnbergu u Njemačkoj, koji ima mnogih sličnosti sa Zagrebom, kazna je pet tisuća eura. U njihovim centrima nećete pronaći grafite. Od jednog člana Možemo! sam čuo da se po tom pitanju ne bi trebalo ići u represiju, a oni su sami donijeli zagrebačku Odluku o komunalnom redu koja također propisuje kazne“, rekao je.

Iako se bori protiv grafita, Lochert kaže kako nema ništa protiv postavljanja murala na određene površine, ako je sve planski dogovoreno i na prikladnom mjestu. „Postoje dijelovi grada na kojima imate prazne površine i one bi se na taj način mogle oplemeniti. Grad može, prema dogovoru, dati nekom tko je stvarno vješt priliku da učini neki prostor boljim. No takve stvari se ne bi trebale primjenjivati na starim pročeljima u centru, bez obzira na to koliko je netko vješt umjetnik. Kao da je Picasso slikao preko slike Joana Miróa. Potrebno je pronaći prikladni prostor“, rekao je.

Lochert kaže kako još nije siguran hoće li HSLS imati vlastitog kandidata za gradonačelnika. Rekao je kako se čeka da završi period unutarstranačkih izbora prije takve odluke. „Mi nemamo još odluku o tome kao ni većina stranaka. To jedino ima Možemo! i pojedini kolege iz oporbe. Uvijek se gleda do nekog trenutka prije izbora tko bi s kim mogao ići. Mi ćemo sigurno ići na izbore za gradsku skupštinu. Sudjelovat ćemo i na izboru za gradonačelnika, ali vidjet ćemo hoćemo li imati svog kandidata ili ćemo nekoga podržati. Unutarstranačke izbore za zagrebački HSLS trebali bismo imati tijekom jeseni. Odluke će donositi oni koji će biti u novom mandatu“, rekao je.