Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić do prije nekoliko dana bio je nedodirljiv. Njegova Srpska napredna stranka je 21. lipnja ostvarila trijumfalnu pobjedu na parlamentarnim izborima, toliko uvjerljivu da u Skupštini Srbije u novom sazivu neće biti nijednog predstavnika opozicije.

Na moskovskom Crvenom trgu je 24. lipnja stajao uz ruskog predsjednika Vladimira Putina, na vojnoj paradi u povodu 75. godišnjice pobjede nad nacizmom. Predstojao mu je put u Washington, gdje mu je američki predsjednik Donald Trump, kao dobar domaćin, za 27. lipnja organizirao u Bijeloj kući sastanak s predsjednikom Kosova Hashimom Thaçijem, kako bi oživjeli zamrli dijalog o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine.

Tvrdio je da su mu predsjednici Kine i Francuske Xi Jinping i Emmanuel Macron braća, a njemačka kancelarka Angela Merkel najbolja prijateljica, da je osobno iskorijenio koronavirus na domaćem terenu i da će Srbija na kraju godine imati najbolje ekonomske rezultate na svijetu, pogođenom epidemijom covida-19.

A onda je tužiteljstvo međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na Kosovu objavilo nacrt optužnice protiv Thaçija, zbog čega se predsjednik Kosova, spreman da u Bijeloj kući razgovara s Vučićem o razmjeni teritorija i korekciji granica, umjesto u Washingtonu, ponovo našao u Prištini.

Teško je odgovoriti na pitanje jesu li neuobičajen potez – objavljivanje nacrta optužnice za ratne zločine – inicirali Vučićeva najbolja prijateljica Angela Merkel ili utjecajni američki političari koji ne žele da Trump tijekom četverogodišnjeg mandata ne zabilježi bilo kakav vanjskopolitički uspjeh, ali je činjenica da predsjednik Srbije može i dalje samo maštati o prelasku praga Bijele kuće. Činjenica je i da je SAD, koji je favorizirao Vučića u odnosu na Prištinu, izvjesno vrijeme isključen iz dijaloga o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova.

Pokazalo se i da je na Putinovoj paradi, na svečanoj tribini, Vučić bio jedini šef države koja nije bila dio Sovjetskog Saveza. Iako je bio prisutan i srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik. Kao i Vučićev mlađi brat Andrej.

Što se tiče pobjede nad koronavirusom, poslije izbora je u Srbiji naglo porastao broj zaraženih i umrlih, kao i sumnja u istinitost Vučićevih podataka.

Prema službenim brojkama, u lipnju je, tijekom triju tjedana prije izbora, u Srbiji 18 puta zabilježen dnevno jedan smrtni slučaj izazvan covidom-19, a triput nije bilo umrlih. Broj novih slučajeva zaraze uglavnom je bio nešto veći od 90 dnevno. Dokoni matematičari su izračunali da je mogućnost da se tako nešto zaista dogodi, jedan prema četiri milijuna. Vlasti nisu navodile u kojem je mjestu covid-19 odnio taj jedan život, što je tumačeno kao način da se izbjegne situacija da, ako se objavi da je tog dana jedna osoba umrla u Nišu, netko u Novom Pazaru, Sjenici, Tutinu, Beogradu… postavi pitanje od čega je umro član obitelji ili prijatelj o čijoj su smrti upravo obaviješteni. Ali nakon što su okončani izbori, dnevni broj oboljelih porastao je na oko 300, s dvocifrenim brojem umrlih. Što je Vučić pripisao nedisciplini građana i, uz tvrdnju da više od 82 posto zaraženih u Srbiji čine Beograđani, 2. lipnja najavio skraćenje radnog vremena ugostiteljskih objekata i zatvaranje studentskih domova. Na što su studenti odgovorili izlaskom na ulice, okupljanjem pred zgradom parlamenta i isticanjem konkretnih zahtjeva: ostanak u domovima tijekom ljeta i omogućavanje dodatnog ispitnog roka.

Prije nego što je nekoliko stotina studenata te večeri stiglo pred Skupštinu Srbije, Vučić se oglasio tvrdnjom da je već razgovarao s njihovim predstavnicima i dogovorio nastavak rada studentskih domova. Studenti su se, naglašavajući da ne znaju s kakvim je njihovim predstavnicima Vučić mogao razgovarati i postavljajući pitanje je li se nešto takvo uopće dogodilo, družili nekoliko sati ispred zgrade parlamenta i ubrzo s Ministarstvom prosvjete dogovorili da se njihovi zahtjevi ispune.

Vučić kao da nije shvatio poruku pa je pet dana kasnije najavio da će, zbog jačanja epidemije, od petka, 10. lipnja, od 18 sati do 5 sati u ponedjeljak, 13. lipnja, u Beogradu biti ponovo uveden policijski sat.

Kao razlog za novo slanje građana u kućni pritvor, koji je tijekom proljeća jednom prilikom trajao 84 sata, a bila je najavljivana i dvotjedna potpuna zabrana izlaska izvan četiri zida u cijeloj Srbiji, Vučić je naveo 4000 osoba zaraženih koronavirusom u Beogradu i bolnice u kojima više nema mjesta za prijem novih pacijenata.

Pored činjenice da sve manji broj ljudi u Srbiji vjeruje kontradiktornim javnim podacima o epidemiji, kao što je da je u Beogradu registrirana ogromna većina novih slučajeva koronavirusa, ali ne i umrlih – s obzirom na to covid-19 živote odnosi gotovo isključivo u Sandžaku, Vojvodini, Nišu… – zbunjujuće je bilo i što se u tako dramatičnim okolnostima u glavnom gradu policijski sat uvodi tek za tri dana.

Zašto ne odmah, u narednih nekoliko sati, već tek tijekom vikenda?

Tragajući za odgovorom na to pitanje i za motivima brojnih Vučićevih teško objašnjivih postupaka, srpska opozicija je zaključila da je policijski sat „alibi“, čiji je cilj zataškavanje nesposobnosti vlasti i njihova igranja sa životima ljudi, kao i da se radi o kršenju ljudskih prava i „nastavku suludog političkog iživljavanja nad građanima Srbije“.

Opozicijske stranke najavile su prosvjede za sljedeći dan, ali se već iste večeri, neplanirano, pred zgradom Skupštine Srbije okupilo nekoliko tisuća ljudi, nezadovoljnih najavom novog policijskog sata, tvrdeći da je nagli broj zaraženih rezultat organiziranja parlamentarnih izbora tijekom epidemije i neistinitih službenih podataka. Nekoliko desetaka prosvjednika uspjelo je upasti u zgradu parlamenta, ali su brzo izbačeni, poslije čega je krenuo višesatni obračun na ulicama, kakav u Beogradu nije viđen od listopada 2010. godine, kada su huligani pokušali spriječiti održavanje Parade ponosa.

Sukob je trajao nekoliko sati i naravno da je policija pobijedila. Od tada prosvjedi u Beogradu traju svakodnevno, uz uspone i padove nasilja. Policija je stigla iz svih dijelova zemlje i angažirala sredstva kakva su se do sada aktivirala isključivo na rizičnim nogometnim utakmicama – konje i pse. Svakoga dana oko zgrade parlamenta patrolira pet pasa i 15 konjanika. Uz stotine policajaca u „mindža kornjača“ opremi i borbena vozila Hummer, dobivena na poklon od američke vlade. Utorak, 7. srpnja, srijedu i petak obilježili su krvavi sukobi. Policajci ispred zgrade parlamenta bili su izloženi kiši kamenja, flaša, konzervi, baklji. Poslije čega bi se policijski kordon pokrenuo i počeo gaziti sve pred sobom. Uz pravilo: Koga udarim, toga ne žalim.

Ogromnu većinu prosvjednika činili su mladi ljudi koji su, kako je zbog koronavirusa ograničeno radno vrijeme ugostiteljskih objekata, odavali dojam da su se došli zabaviti. Značajan dio sudionika pobune nije poštovao osnovni zahtjev – da na mjesto okršaja dođe u tenisicama, već su se opredijelili za sandale (s visokom i niskom petom), japanke, papuče, natikače… Koje ne pomažu u trci pred policijom. Prosvjedi u četvrtak, subotu i nedjelju izgledali su kao srpska verzija Woodstocka – šetnja uz držanje za ruke, pjevuckanje, poruke „vodimo ljubav, a ne rat“ – ali su, usprkos tome, bili obilježeni policijskom brutalnošću.

Kamere su zabilježile kako policajci u borbenoj opremi nasrću na trojicu mladića koji sjede na klupi u parku i ispijaju pivo. Iako su podigli ruke, policajci su ih tukli pendrecima, a zatim nastavili svoj pohod. A momci su se vratili na klupu, poduhvatili svoje konzerve piva, koje su u tom kaosu ostale neprevrnute, i postali simbolom otpora.

Policajci u civilu gazili su po glavama uhapšenih koji su ležali na betonu i šamarali ih. Surovost policije zabilježena je i prilikom prebijanja muškarca kojeg trojica „mindža kornjača“ tuku i ostavljaju nasred ulice, a zatim desetak policajaca protrčava pored njegova tijela ne propuštajući priliku da ga šutnu ili udare pendrekom. Za pješadijskim jedinicama stigli su policijski džipovi. Iz jednog su izišla trojica policajaca, prebijenog odnijela s ulice na trotoar i – ostavila kao krpu ispod prometnog znaka. Preživio je.

Kada su Vučića upitali o policijskoj brutalnosti, odgovorio je da je prisutna svugdje u svijetu osim u Srbiji. Vučić je dan nakon izbijanja prosvjeda odustao od najavljenog policijskog sata. Kao što je, čim se suočio s nekoliko stotina mladih ljudi na ulici, povukao odluku o zatvaranju studentskih domova, tako je Vučić u srijedu izjavio da procjenu vezanu uz policijski sat prepušta Kriznom štabu za borbu protiv koronavirusa. Kao da je moguće da Krizni štab donese odluku koja se Vučiću ne bi dopala.

Vučić je zaključio da ulični prosvjedi nemaju veze s epidemijom, već da je cilj rušenje vlasti koja je podršku građana dokazala na upravo održanim izborima. Zatim je uveo i novi element – „upliv ne samo kriminalnog, već i inozemnog faktora“, koji ne može podnijeti politički i ekonomski rast Srbije iz pepela. Zato je Vučić izjavio da će mnogi u Hrvatskoj podržati u Beogradu simpatizere nacističkog lidera Adolfa Hitlera „samo da bi napakostili Srbiji“.

„Gadosti koje sam pročitao u hrvatskim medijima pokazuju kolika je zainteresiranost i koordiniranost u akcijama i napadima na našu zemlju“, rekao je Vučić.

Izjavio je da će biti napravljena analiza zemalja koje su targetirale Srbiju i njihovih medija te ocijenio da je Zagreb nervozan jer ga čeka pad bruto domaćeg proizvoda od 11 posto.

„Svakome koji uspješno vodi Srbiju, neki u Hrvatskoj žele propast“, rekao je Vučić, uz tvrdnju da je zadovoljan kada u Zagrebu vjeruju u srpsku nesreću.

„Imaju mnogo problema sa snagom Srbije i ne mogu podnijeti uspjehe Srbije veće od njihovih. Ako imate ekonomski rast minus 10, a Srbija nula, minus jedan ili minus dva, što da ne mrzite Vučića? Za svakoga će navijati samo da bi se Srbija srušila – i to nije tajna, to se vidi svaki dan“, izjavio je Vučić.

Srpska policija saopćila je da je tijekom uličnih prosvjeda uhapsila više stranih državljana – iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Velike Britanije i Tunisa. Vučić je ustvrdio: „Naše službe sigurnosti su se stabilizirale i počele hvatati strance koji u svemu sudjeluju, pa su kod jednog pronašle od Morseove abecede, preko svih detaljnih mapa ulica u Beogradu, do označenih posebnih objekata.“

Time je Vučić poručio da su brojne srpske obavještajne službe suočene s neprijateljem koji ne bira sredstva – koristi Morseovu abecedu, ustanovljenu početkom 19. stoljeća, kao i mape ulica, sredstvo koje su ljudi koristili, navodno, u samom početku izgradnje svoje civilizacije.

Na temelju toga moglo bi se zaključiti da Vučić svoje pristaše tretira kao imbecile, nesposobne shvatiti da su Morseova abeceda i planovi grada, koje možete kupiti u svakom kiosku u Beogradu, nadvladani proizvodima kao što su internet, Google Earth ili GPS.

Vučić je u nedjelju rekao da osobno jamči da će Srbija za 20 dana izaći iz krize koronavirusa.

Grčka je zabranila dolazak državljana Srbije jer se pokazalo da je značajan broj turista iz te zemlje zaražen koronavirusom.

Ograničenja za ulazak državljana Srbije vrijede za Njemačku, Veliku Britaniju, Hrvatsku, Crnu Goru, Nizozemsku, Mađarsku…

Unatoč tome, Vučić tvrdi da će koronavirus biti riješen za 20 dana.