Prošlog tjedna u Dubrovniku održana je konferencija „Europska Hrvatska: retrospektive i perspektive’’ koju je u povodu desete obljetnice članstva Hrvatske u EU-u organizirao Tonino Picula, eurozastupnik iz redova SDP-a, član Odbora za vanjske poslove, stalni izvjestitelj Parlamenta za odnose s Crnom Gorom, voditelj Radne skupine za Zapadni Balkan i vanjskopolitički koordinator Socijalista i Demokrata. Na konferenciji su sudjelovali premijer Kosova Albin Kurti, Paul Vandoren, posljednji veleposlanik EU-a u Hrvatskoj prije pridruživanja, Sergej Stanišev, potpredsjednik Europskog parlamenta i bivši predsjednik bugarske vlade, Christian Plejel, predsjednik Odbora za otoke Nordijskog vijeća za suradnju, Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Andrius Kubilius, izvjestitelj u sjeni za proširenje EU-a i bivši litavski premijer Hannes Swoboda, posljednji izvjestitelj EP-a za Hrvatsku, Branko Roglić, predsjednik Uprave Orbico Grupe te mnogi drugi.

Tom prilikom tjednik Nacional razgovarao je s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem koji je stigao u Dubrovnik nakon prilično dramatičnog tjedna u kojem je došlo do eskalacije sukoba na sjeveru Kosova, gdje su pobunjeni Srbi danima sudjelovali u nasilnim demonstracijama, izazivajući kaos, bacajući molotovljeve koktele na kosovske policajce i pripadnike KFOR-a. Nasilje se rasplamsalo otkad su na dužnost stupili gradonačelnici albanske nacionalnosti u Zvečanima, Zubinom Potoku i Leposaviću, izabranim na posljednjim izvanrednim lokalnim izborima na kojima je zbog bojkota Srba izašlo svega 3,5% građana. Ranjeno je više desetaka ljudi i 30 pripadnika KFOR-a, zbog čega je NATO odlučio poslati 700 dodatnih vojnika. SAD i EU pozvali su na hitno smirivanje situacije i zaprijetili sankcijama i jednoj i drugoj strani. Posebni predstavnik EU-a Miroslav Lajčak i posebni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar iznijeli su kosovskom premijeru Kurtiju tri zahtjeva – deeskalaciju situacije na sjeveru Kosova, brzo održavanje novih izbora i povratak dijalogu te najavili da će Kosovo snositi posljedice ako ih ne ispuni.

Albin Kurti, lider političke stranke Samoopredjeljenje, prije političke karijere bio je aktivist i potpredsjednik Saveza studenata Sveučilišta u Prištini. Istaknuo se kao glavni organizator mirnih demonstracija 1997. i 1998., kada je Adem Demaçi postao politički predstavnik Oslobodilačke vojske Kosova. Krajem devedesetih postao je zvijezda kada se usprotivio režimu Slobodana Miloševića. Zbog organiziranja studentskih demonstracija proveo je gotovo tri godine u zatvorima u Lipljanu i Požarevcu, optužen za terorizam. No zbog pada Miloševićeva režima i međunarodnog pritiska na novu vlast, oslobođen je iz zatvora u Požarevcu 2001. i u javnosti se odmah pojavio kao žestoki kritičar međunarodne zajednice i UNMIK-a, ukazujući na korupciju u kosovskim institucijama. Sebe smatra ljevičarem i domoljubom, no kada je u pitanju Kosovo, po mišljenju političkih analitičara je desničar i nacionalist. Bio je zastupnik u Skupštini Republike Kosovo od 2010. u tri uzastopna mandata, a nakon pobjede na parlamentarnim izborima postao je premijer 2021.

NACIONAL: Vučiću odgovaraju nemiri na Kosovu i najave ratnog stanja kako bi odvukao pažnju s masovnih demonstracija protiv njegove vlasti u Beogradu. Nema sumnje da on ima svoje prste u sukobima na sjeveru Kosova, no koliko je na to utjecala i Rusija?

Rusija je veoma prisutna u Srbiji, oni imaju i kulturne i povijesne veze, a imaju i zajedničke vojne vježbe. Na primjer, 2021. imali su 104 zajedničke vojne vježbe i ako to usporedite s 2012., kada su imali samo dvije, vidi se da je porast tih aktivnosti ogroman. Osim toga, Gazprom ima 56% dionica u srpskoj naftnoj industriji, dok u Banatskom dvoru u Vojvodini, gdje je skladište podzemnog plina, ima čak 51% dionica. I sada ako tu dodate i takozvani Ruski humanitarni centar u Nišu koji je prepun špijuna i agenata iz Rusije, i regionalni centar Sputnjika na Balkanu koji se nalazi u Beogradu, onda nema sumnje da Rusija ne samo da prati, nego je očito jedan od glavnih vanjskopolitičkih čimbenika u vanjskoj politici Srbije.

NACIONAL: Od početka ruske agresije na Ukrajinu ruski dužnosnici stalno prijete eskalacijom sukoba na Zapadnom Balkanu i često spominju Kosovo. Kada su počeli prosvjedi na sjeveru Kosova, vanjskoposlovni ministar Sergej Lavrov govorio je o opasnosti povratka u devedesete.

Da, Rusija je vrlo nervozna zbog demokratskog i gospodarskog progresa Kosova jer bi oni željeli da Kosovo propadne kao projekt Zapada, kako bi dokazali da zapadnjačke intervencije u druge države nisu uspješne. Kao što nisu bile uspješne u Iraku ili u Afganistanu. Oni bi htjeli pokazati kako je Kosovo jedan privremeni uspjeh. No Kosovo je tu i postaje sve jače i razvijenije. Kao što je poznato, prošle smo godine napredovali na ljestvici međunarodnih organizacija kao što je Transparency International što se tiče borbe protiv korupcije, a sve to pokazuje da mi dobro radimo. Rusi su itekako svjesni činjenice da je u proljeće 1999. NATO intervenirao kako bi prekinuo srpski genocid nad albanskim narodom na Kosovu. Samo dva mjeseca nakon toga, u kolovozu 1999. Putin je došao na vlast. Čini mi se da je Putin opsjednut Kosovom. Ili on ili Lavrov, ili Marija Zaharova, ili Medvedev spominju Kosovo svakog tjedna. Valjda nije slučajno da je Junus Bek Jevkurov, mladi ruski oficir koji je bio 1999. u Prištini, sada postao pomoćnik ministra obrane Sergeja Šojgua. On je u noći 11. lipnja 1999. preuzeo 206. ruskih vojnika iz BiH i u 30 oklopnih vozila proveo ih po Prištini prema prištinskom aerodromu, da bi tamo došli prije NATO-a. Naime, NATO je ušao na Kosovo nakon ruskih snaga. Mike Jackson bio je s jedne strane, a s druge strane Jevkurov. I tada je skoro došlo do sukoba. Njega spominjem zato što je 8. prosinca 2021., samo par mjeseci prije ruske invazije na Ukrajinu, postao broj dva. Imenovan je za zamjenika ruskog ministra obrane. Šojgu je na čelu strateških planova, dok je Jevkurov zadužen za njihovu operativnu provedbu. To je još jedan dokaz kako je Rusija opsjednuta Kosovom, ali i širenjem sukoba na Zapadni Balkan. U baltičkim zemljama, Gruziji ili Moldaviji, ako bi željeli intervenirati, onda bi morali sami upotrijebiti svoje snage. Na Zapadnom Balkanu Rusija može „outsourcati“ Srbiju. Ne mora sama intervenirati. Zbog svega toga mislim da je Zapadni Balkan u većoj opasnosti od drugih regija. Zato mi trebamo biti pažljivi. Ali ni pod koju cijenu nećemo našu demokratsku Republiku ugroziti ili žrtvovati fašističkoj srpskoj miliciji.

NACIONAL: Prošlog petka, 9. lipnja, istekao je rok za rješavanje triju uvjeta koje su Kosovu dali EU i Amerikanci, a to su deeskalacija situacije na sjeveru Kosova, brzo održavanje novih izbora i povratak dijalogu. Jeste li odgovorili na te uvjete?

Imali smo razgovore u Bruxellesu koji su zaključeni sporazumom. Imamo temeljni ugovor sa Srbijom koji podrazumijeva de facto priznanje Kosova i mi sada moramo implementirati taj sporazum. Ono što je sada nužno jest provesti plan sekvencirano, u fazama, na pravedan i uravnotežen način, bez ikakvih dodatnih uvjeta za brzu implementaciju. S druge strane, rekao sam da sam spreman za konstruktivno uključivanje u organiziranje prijevremenih izbora jer doista načelnici općina koji su izabrani imaju vrlo slab legitimitet, s obzirom na izuzetno nisku izlaznost od samo 3,5%. Međutim, oni ostali nemaju ama baš nikakav legitimitet. Odnosno 0%. A na Kosovu možete doći na vlast isključivo pobjedom na izborima, a ne ručnim granatama, šok-bombama i mecima. Možemo ići na prijevremene izbore, ali tek nakon što se uspostavi vladavina prava. U parlamentu sam pročitao imena trideset troje prijestupnika. Pet ih je u zatvoru, 28 na slobodi. Oni bi trebali biti izvedeni pred sud ili pobjeći u Srbiju. Naime, dio njih su državljani Srbije. Ja inzistiram na vladavini prava, pravednoj i otvorenoj predizbornoj kampanji i nakon toga možemo imati slobodne demokratske izbore.

NACIONAL: A što ako ih srpsko stanovništvo ponovo bojkotira?

Zato ih moramo vrlo pažljivo pripremiti, osigurati vladavinu prava i omogućiti određeni politički pluralizam i među srpskim strankama. Trebamo stvoriti uvjete za slobodne i demokratske izbore, a mjerilo za to bit će otvorena i poštena kampanja. Kao što se sjećate, 21. travnja, samo dva dana prije izbora koji su bili zakazani 23. travnja, Aleksandar Jablanović koji je bio gotovo siguran pobjednik, odustao je od izborne utrke. Vjerojatno je bio zastrašivan iz Beograda ili je dobio ponudu koju nije mogao odbiti. Zato se ovoga puta moramo dobro pripremiti kako se takav fenomen ne bi ponovio.

Prošlog tjedna u Dubrovniku održana je konferencija ‘Europska Hrvatska: retrospektive i perspektive’ koju je organizirao Tonino Picula. FOTO: Nacional

NACIONAL: Rekli ste da te sukobe i nasilje izazivaju kriminalci, radikalni ekstremisti, plaćenici. No vjerojatno među njima ima i običnih građana, nezadovoljnih svojih statusom.

Da se protest dogodio zbog traženja prijevremenih izbora, i to miran protest, uvjeren sam da bi mu se pridružilo puno više ljudi. I ja bih to poštovao i pokazao razumijevanje za njih. Ali ovo nisu bili protesti niti demonstracije, to su bili nasilni nemiri čiji je cilj bio da izazovu imploziju unutar naše zemlje. Zato što je ne priznaju i ne priznaju njene legalne strukture i institucije. S druge strane, posebnim izaslanicima EU-a i SAD-a iskazao sam svoju spremnost da smanjim prisutnost specijalnih jedinica kosovske policije oko i unutar općinskih zgrada, onda kada srpska milicija ode i kada ti nasilni nemiri prestanu.

NACIONAL: A što će biti s izabranim albanskim gradonačelnicima? Hoće li oni nastaviti ići u svoje urede? Koliko mi je poznato, američka strana tražila je da ne dolaze na posao, već da rade s alternativnih lokacija.

Te su zgrade i ti uredi namijenjeni gradonačelnicima. A kome drugome? I oni tamo trebaju dolaziti. Ako ne u te zgrade, a kuda onda? Ne mogu se složiti s gradonačelnicima koji rade preko Zooma. Tijekom pandemije da, ali ne dok fašistička srpska milicija okružuje njihove zgrade.

NACIONAL: NATO je poslao novih 700 vojnika, je li to garancija da će se situacija smiriti?

Prije više od godinu dana tražio sam veću prisutnost NATO-vih vojnika na Kosovu, i to upravo zbog ruskog utjecaja o kojem smo razgovarali. Mislim da je jako dobro da NATO sada šalje dodatne trupe, pokazujući time veću pozornost i predanost miru. Kosovo nije članica NATO-a, ali NATO je na Kosovu. Mi se želimo priključiti NATO-u, što prije, to bolje. Budući da ih smatramo našim prijateljima, saveznicima i partnerima, kosovske snage sigurnosti, naša policija i vojska pozdravljaju veću prisutnost NATO-a.

NACIONAL: Prošloga tjedna američki posebni izaslanik Escobar zaprijetio je sankcijama ako Kosovo ne ispuni navedene uvjete, odnosno ako ne dopustite veću autonomiju srpskim općinama. Kakve sankcije očekujete?

Nije baš upotrijebio riječ sankcije, ali je rekao da ćemo se suočiti s posljedicama. S druge strane, ja smatram da bi Srbiji trebalo nametnuti sankcije, zato što nije nametnula sankcije Rusiji. Srbija ne priznaje Kosovo, kao što ne prihvaća odgovornost za zločine počinjene u prošlosti i zato ja osjećam nepravdu zbog ovakvog postupanja.

NACIONAL: U medijima se moglo pročitati kako su Amerikanci ljuti na vas zato što su vas uvijek podržavali i sada očekuju da vi popustite.

Mi imamo odlične bilateralne odnose sa SAD-om i da od nas bilo što zatraže, ako je u vezi s Amerikom, mi ćemo to učiniti. Kada su nas zatražili da primimo afganistanske izbjeglice, nismo ih pitali zašto, već samo kada i kako. Primili smo 1883 afganistanske izbjeglice, od kojih je 410 još uvijek na Kosovu. Ali kada se radi o Srbiji i posebnom izaslaniku koji posreduje između Srbije i Kosova i kada on izađe s nekim zahtjevima koji dolaze iz Beograda, moram biti jako oprezan. Ako nas traži nešto što ima veze sa SAD-om, za nas nema nikakve dileme. Ali kada nas traže nešto što je u vezi sa Srbijom, to je druga priča.

NACIONAL: Ali Amerikanci su vas već djelomično kaznili, opozvali su zajedničke manevre na Kosovu “Defender Europe 2023“.

To je istina i zbog toga nam je jako žao. Pripremali smo se za te manevre „Defender Europe 2023“ gotovo dvije godine. Sudjelovali smo u manevrima „Defender Europe 2021“ s preko 330 vojnika, a u ovima smo trebali sudjelovati s 1300 vojnika. Naravno da mi je žao da su ti zajednički manevri opozvani, ali ja ne bih zbog toga ništa mijenjao u našem zakonitom tijeku akcija, jer se radilo o ustavnim i zakonskim rokovima izbora gradonačelnika na sjeveru Kosova. Naime, 28. svibnja bio je zadnji datum kada su oni mogli prisegnuti na dužnost. Taj datum bila je nedjelja, pa su oni prisegnuli u četvrtak, a u petak su došli na posao. A onda su počeli nasilni nemiri. Kao što znate, odgodili smo izbore za 4 mjeseca, produljili smo rok za registraciju srpskih političkih stranaka i sada smo tu gdje jesmo.

NACIONAL: Opozicija vas optužuje za pogoršanje odnosa sa zapadnim saveznicima zbog nasilja na sjeveru, u kojemu su ozlijeđeni pripadnici mirovnih snaga NATO-a te je zatražila izglasavanje nepovjerenja vladi. Hoće li do tog izglasavanja doći?

Ja sam demokratski izabran vođa vlade. U parlamentu je za mene glasalo 120 zastupnika, a ako žele uspjeti u izglasavanju nepovjerenja vladi, potreban im je 61 glas.No ne vidim kako će im to poći za rukom.

NACIONAL: Nakon puno krugova pregovora u Bruxellesu, na Ohridu je postignut dogovor o normalizaciji odnosa sa Srbijom. Međutim, niti jedna strana ga ne provodi. Potpuno je jasno da su Vučiću sukobi na sjeveru Kosova potrebni, on time hrani nacionalističke birače. Ali zašto vi ne popustite i ne date veću autonomiju srpskim općinama na sjeveru? Ako mu oduzmete razlog za sukobe, izbit ćete mu glavni adut iz ruku.

Milošević je također trebao sukobe i izazivao ih je. No kada takvi diktatori jednom izazovu sukobe, nema drugog načina nego da im vratite i borite se protiv njih. A što se tiče veće autonomije srpskih općina, mislite da im dopustimo da se stvori Republika Srpska? To je ono što oni žele.

NACIONAL: Naravno da ne. Ali da dobiju određenu kulturnu i jezičnu autonomiju koju traže u okviru Republike Kosovo. Nedavno ste predlagali model rješavanja pitanja srpske manjine na Kosovu po uzoru na Hrvatsku. Kako bi točno to izgledalo?

Točno, bio sam inspiriran hrvatskim modelom, a Hrvatska je uspješna priča kao članica EU-a i NATO-a. I Republika Hrvatska nastala je nakon raspada bivše Jugoslavije. Isto kao Kosovo i Hrvatska i Srbija potpisale su sporazum o normalizaciji odnosa koji se posebno odnosi na prava nacionalnih manjina. Ja već imam pripremljen okvir konvencije o zaštiti prava manjina, odnosno srpske nacionalne manjine na Kosovu i mi smo spremni ponuditi određenu razinu samouprave tim srpskim zajednicama. Ja doista želim da Srbi na Kosovu imaju sva prava, želim biti i njihov premijer i služiti im, kao i svim ostalim građanima Republike Kosovo, bez ikakve diskriminacije. Ali ne mogu dopustiti nikakvo rješenje koje će biti rezultat doktrine teritorijalnog etno-nacionalizma, što je pogonsko gorivo za takozvani „srpski svet“ koji je pak mimikrija ideje o „ruskom svijetu“.

NACIONAL: Slično kao što je Hrvatska morala riješiti pitanja nacionalnih manjina i Haaga u procesu pristupanja EU-u, bez postizanja dogovora sa Srbijom nema napretka niti prema europskim integracijama, a članstvo u EU-u je interes Kosova. Kako onda dalje?

Da, ali podsjećam, mi smo potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju bez da nas je Srbija priznala. Kao što znate, još nas uvijek ne priznaje 5 od 27 članica jer se EU drži principa različitosti kada je u pitanju priznanje i jedinstva u zajedničkom angažmanu. Isto smo tako dobili liberalizaciju viza bez priznanja Srbije. Isto tako smo prošli prvi krug za otvaranje postupka za prijem u Vijeće Europe, iako je Srbija glasala protiv. Smatram da mi možemo ići naprijed i bez priznanja Srbije. Iako moram priznati, odnosi između Kosova i Srbije nisu normalni i nema šanse da s takvim abnormalnim odnosima postanemo članice Europske unije. Moramo normalizirati odnose i od rujna prošle godine imamo tu ponudu na stolu koja je inspirirana njemačkim modelom, onime što se u doba Willyja Brandta nazivalo ostpolitik. Živi i pusti druge da žive. Dvije države koje de facto priznaju jedna drugu, iako de iure nisu o tome potpisale sporazum. A to je ono što smo mi i dogovorili sa Srbijom u temeljnom dogovoru u Bruxellesu, što je kasnije potvrđeno u Ohridu. Vučić je prvo rekao da, a onda kada se vratio u Srbiju izjavio je da nikada neće potpisati takav sporazum. A sada mi se čini da je zažalio što je rekao da.

NACIONAL: I Hrvatska je na svom putu u eurointegracije morala raditi kompromise i na neki način ju je Zapad ucjenjivao, što je na kraju ispalo dobro za nas. Očekujete li i da će Kosovo biti „ucijenjeno“ na sličan način kako biste postigli ciljeve kojima težite?

Moramo se dogovoriti oko vrijednosti i principa, a nakon toga moraju uslijediti pregovori. Svatko se kao prvo treba pridržavati vrijednosti jer vrijednosti su ono što čini naš interes legitimnim. Naravno da se želimo pridružiti Europskoj uniji i NATO-u, što uključuje i određeno delegiranje suvereniteta, no ja se radujem tom trenutku jer je i to suvereni akt sam po sebi.

Premijer Kosova Albin Kurti u Dubrovniku je razgovarao s novinarkom Nacionala Zrinkom Vrabec Mojzeš. FOTO: Nacional

NACIONAL: Želi li doista Srbija postati članica EU-a? Njihovo javno mnijenje jako je podijeljeno, a Vučić sjedi na dvije ili tri stolice istovremeno.

Godine 2003., kada ubijen premijer Đinđić, potpora ulasku u EU u Srbiji je iznosila 75%. Danas je ona 35%. Ogroman pad u 20 godina. Rekao bih da je u 150 godina, od Berlinskog kongresa, Srbija imala otprilike 2 i pol godine demokracije. Smatram da je to glavni razlog zbog kojeg je danas najomiljeniji političar u Srbiji Vladimir Putin. Mislim da nakon što su Slovenija, Hrvatska, BiH, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Kosovo proglasili nezavisnost i izašli iz Jugoslavije, koja je zapravo postajala Velika Srbija, došlo je vrijeme da Srbija objavi neovisnost od nas.

NACIONAL: Zanimljiv je i stav EU-a. Stranka Aleksandra Vučića, Srpska napredna stranka (SNV) članica je Europske pučke stranke, kao i HDZ, stranka kojoj je na čelu Andrej Plenković. Zašto EU tolerira Vučiću sve što radi, ne nameće sankcije Rusiji, učvrstio je autokratski režim, gazi slobodu medija?

Ponekad imam osjećaj da nismo naučili nikakve lekcije iz devedesetih. Sjećam se da je u to vrijeme Milošević vodio sa sobom Šešelja i pokazivao ga inozemnim političarima kao svoju alternativu. I zato je on, kada se sastao s Holbrookeom, djelovao prilično umjereno. Zato što je alternativa bila puno gora. Tu Miloševićevu metodu danas koristi Vučić. Kada ga se usporedi sa strankama kao što su Dveri, Zavetnici ili drugim protufašističkim grupama koje se nude kao alternativa, on djeluje puno prihvatljivije od njih. No to je dio plana. Različite uloge na istoj pozornici pod kontrolom istog režisera.

NACIONAL: Kao što ste rekli, nezavisnost Kosova na priznaje pet članica EU-a – Cipar, Grčka, Rumunjska, Španjolska te Slovačka, dok je SAD najveći zaštitnik i podržavatelj neovisnosti Kosova. Bez njihove podrške nema ni napretka prema članstvu u EU-u i NATO-u. Kako te zemlje mogu promijeniti mišljenje?

Usko surađujemo s njima, atmosfera je bolja, ali do sada nisu poduzeti neki konkretni koraci. Među njima Grčka se čini najbliže priznavanju Kosova, oni priznaju naše putovnice i sa Slovačkom bila je suzdržana kada se glasalo o članstvu Kosova u Vijeću EU-a. Ako nisu glasale za, nisu glasale ni protiv, što je nama važno. Dok su Rumunjska, Španjolska i Cipar bile protiv. Ovih pet članica EU-a koje nas ne priznaju ne mogu se staviti u isti registar. U svakom slučaju, mi se jako trudimo razgovarati s njima i nadamo se najboljem.

NACIONAL: A Viktor Orban? Mađarska je priznala Kosovo, ali je glasala protiv vašeg članstva u Vijeću Europe.

Da, mislim da je to direktna posljedica njegova prijateljstva s predsjednikom Vučićem.

NACIONAL: Kako ocjenjujete hrvatsku ulogu u podršci Kosovu za članstvo u EU-u?

Želio bih zahvaliti Hrvatskoj na tome što nas je među prvima priznala i na suradnji na planu sigurnosti, obrane i na pomoći pristupanju međunarodnim organizacijama. Naša trgovinska razmjena i gospodarska suradnja znatno su porasle, ali znam da možemo više i bolje. Mi smo saveznici i prijatelji i ja ističem kako je 6 zemalja Zapadnog Balkana između Hrvatske i Bugarske koje nas obje priznaju. I obje ih potičem na snažniju ulogu u našoj regiji, na izgradnji mira, sigurnosti i pristupanja euroatlantskim integracijama.