Prosvjedni skup zdravstvenih radnika otoka Krka, na kojemu su iskazali nezadovoljstvo i upozorili na urušavanje sustava primarne zdravstvene zaštite na tom otoku te sve težih uvjeta rada, održan je u srijedu u gradu Krku. Sa skupa je upućen apel za spas otočnog zdravstva i poruka „Ne dozvolite da u 21. stoljeću ostanemo bez liječnika!“

“Svi vi koji ovih dana planirate doći na otok Krka, bilo kao turisti, izletnici ili vikend posjetitelji, trebali biste znati da, barem po pitanju zdravstvene zaštite koja vas ondje očekuje – dolazite na vlastitu odgovornost!”, tim je rijačim stanje na Krku opisala medicinska sestra Ljubica Depope, koja je moderirala skup upozorenja, kojeg je organizirala Ordinacija opće medicine Malinska, dr. Željan Žic.

Naveli da su zdravstveni djelatnici otoka Krka još početkom travnja, nakon višestrukih apela, upozorili nadležne službe da sustav primarne zdravstvene zaštite na otoku Krku ne funkcionira te da broj pacijenata premašuje mogućnosti zdravstvenih djelatnika.

Kažu kako na otoku Krku u ordinacijama obiteljske medicine sada radi devet liječnika i medicinske sestre te jedna liječnica na pola radnog vremena, što je jedva dostatno za 20 tisuća stalnih žitelja. Tijekom turističke sezone, dnevno na otoku boravi oko 170 tisuća ljudi plus sezonska radna snaga, dodaju.

Sustav neodrživ, a stanje alarmantno

Po riječima organizatora skupa, svi ti ljudi raspoređuju se na istih devet liječnika i sestara te se po tome vidi koliko je sustav neodrživ, a stanje alarmantno. Kažu da na otoku postoji i Hitna medicinska pomoć, no, nedostaju im dva liječnika kako bi timovi u potpunosti funkcionirali i nudili adekvatnu pomoć.

„Od šest turističkih ambulanti koje su nekad zbrinjavale turiste, otok Krk spao je na nula turističkih ambulanti, a mi zdravstveni djelatnici, koji ne možemo okrenuti leđa ozlijeđenom ili bolesnom čovjeku, razapeti smo i na izmaku snaga te je samo pitanje dana kada će smrtno ugrožen pacijent nepotrebno okončati svoj život pred vratima zatvorene ordinacije,“ ističu.

Nel Pavletic/PIXSELL

O svemu su obavijestili nadležne, a 30. travnja održan je sastanak čelnika jedinica lokalne samouprave otoka Krka s predstavnicima Županije, otočki gradonačelnik i načelnici ponudili su svu potrebnu financijsku i drugu pomoć, doneseni su zaključci o radnjama koje će uslijediti, no do sada se, kažu, još ništa nije dogodilo.

Devet liječnika brine o zdravlju 170 tisuća ljudi

Kao još jedan gorući problem otočkog zdravstva, naveli su da šest liječnika koji sada rade u otočkim ordinacijama obiteljske medicine u sljedeće dvije godine odlazi u mirovinu te je upitno tko će nastaviti liječiti stanovnike otoka Krka i njihove goste.

Zdravstveni radnici poručili su kako nije namjera tražiti krivca nego su dužni obavijestiti javnost o težini situacije te se nadaju da će odgovorni reagirati.

Dr. Željan Žic koji u svojoj ordinaciji i ovoga ljeta nastoji pokrpati rupe neučinkovitog i nedjelotvornog sustava zdravstva na području županije ukazao je da sam, sa svojom medicinskom sestrom, ovog ljeta pruža liječničke usluge svim stalnim stanovnicima, vikendašima i turistima koji ljetuju na području Malinske-Dubašnice.

“Sami skrbimo o 35 tisuća ljudi, a nas devetero liječnika obiteljske medicine, koliko nas trenutno radi na otoku, brine o zdravlju i sigurnosti možda i do 170 tisuća ljudi”, rekao je dr. Žic, prenosi Novi list.

“U idućih nekoliko godina čak osmero naših kolegica i kolega steći će uvjete za odlazak u mirovinu pa se već sad postavlja pitanje tko će za koju godinu na Krku uopće biti na raspolaganju otočnim pacijentima, a kamoli onima iz turističkih redova”, poručio je.

Nel Pavletic/PIXSELL

Gradonačelnik Vasilić: Problem je potkapacitiranost sustava

Gradonačelnik Krka Dario Vasilić izjavio je na skupu da je temeljni problem potkapacitiranost sustava. Rekao je da u sezoni, uz 20 tisuća stanovnika te turiste, vikendaše i druge, na otoku do sredine kolovoza bude i do 150 tisuća ljudi, a da su u Rijeci, primjerice, 73 tima, dok ih je na otoku, na kojemu tada bude više ljudi, 13. Rekao je da se to se iz ljeta u ljeto nastoji kompenzirati turističkim ambulantama, koje Dom zdravlja PGŽ neuspješno organizira. Iako je lokalna samouprava stavila i hitnoj medicini i Domu zdravlja neograničeni budžet za ovu godinu, timova ima premalo, rekao je i apelirao na odgovorne, Primorsko-goransku županiju i županijski Dom zdravlja da se bolje organiziraju i rasterete ljude koji rade u ambulantama.

Temeljni problem je kadrovska podkapacitiranost sustava kojeg ovdje nosi 13 obiteljskih timova, od kojih trenutno radi njih svega devet. Taj je broj predviđen za 20 tisuća stalnih stanovnika otoka, a ne i za dodatnih 120 ili 130 tisuća ljudi, koliko ih u srcu sezone ovdje bude.

Taj nesrazmjer u nas se godina nastojao, a nekad davno i uspijevao “pokriti” turističkim ambulantama koje Dom zdravlja PGŽ sad već neko vrijeme teško, ili nikako ne uspijeva uspostaviti i kadrovski popuniti, usprkos sredstvima koje otočne općine i Grad Krk za tu nakanu stavljaju na raspolaganje.

“U ovom trenutku, izuzev dviju turistima namijenjenih privatnih klinika koje su ustrojene na tržišnim osnovama, u Baški i Krku, mi na cijelom otoku zapravo nemamo niti jedne turističke ambulante”, ustvrdio je Vasilić.

Ističući da je rasap zdravstvenog sustava na otoku kojem svjedočimo i koji prijeti njegovom potpunom kolapsu od samih njegovih dionika, iz redova liječnika i medicinskog osoblja i očekivan ali i najavljivan, dr. Leonardo Bressan ispred Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) rekao je da je ta koordinacija upravo 2024. godinu označavala “točkom sloma sustava”.

“Nažalost, rijetki su oni koji su poput otočnih lokalnih čelnika osjetljivi na tu problematiku i koji su nastojali pomoći. Unatoč tome, a zbog neučinkovitosti županijskih struktura, problemi se čak i na Krku na kojem postoji volja i spremnost lokalne zajednice da pomogne – ne rješavaju. Situacija je ovdje sad, baš kao i u mnogim drugim hrvatskim sredinama, kritična, i bojim se da će se prije ili kasnije ponoviti ona nesretna situacija iz 2011. godine kad je upravu u Krku, pred zatvorenim vratima krčke hitne jedan pacijent preminuo”, istaknuo je Bressan.

Nel Pavletic/PIXSELL

Nemilosrdna procedura

Čak i kad nađete liječnika, da bi mu se stavio na raspolaganje prostor u krčkoj ispostavi Doma zdravlja PGŽ spomenuta ustanova mora provesti proceduru koja je nemilosrdna.

Najprije Upravno vijeće te ustanove mora donijeti odluku, nakon toga treba se dobiti i suglasnost župana kao predstavnika osnivača, potom treba provesti javni natječaj za zakup prostora pa se potom još moraju zadovoljiti i minimalni tehnički uvjeti od Ministarstva zdravstva.

I kad napokon sve to odradite i zadovoljite, dođe Božić, rekao je Vasilić ukazujući na sporost i neučinkovitost birokratskih procedura koje nedvojbeno koče rješavanje problematike nepostojanja turističkih ambulanti.

“Dok je krčki dom zdravlja bio pod ingerencijom lokalnih samouprava i ovdje sjedio njegov voditelj s konkretnim ovlastima, otok Krk je imao šest turističkih ambulanti. Sad kad je županijski, nemamo niti jednu”, rekla je medicinska sestra i moderatorica skupa, Ljubica Depope.

Krčki je gradonačelnik napomenuo i da su, s ciljem ljetnog kadrovskog ojačanja krčke ispostave službe hitne medicinske pomoći, otočne lokalne samouprave osigurale 70 tisuća eura za četiri dodatna tima.

No, Zavod za hitnu medicinu PGŽ do danas je uspio zaposliti samo dva liječnika, a dodatna dva pronašli su u svojim redovima, prebacivši ih iz Rijeke, zaključio je gradonačelnik ne zaboravivši dodati i da su otočne općine i Grad osigurala i 25 tisuća eura za dodatne naknade liječnicima obiteljske medicine, za njihov rad s turistima.

“Dakle, problem nije u novcu i nespremnosti na rad naših liječnika, već u nedostatku liječnika“, završio je Vasilić ponovivši da će svima na otoku prioritet biti iznalaženje načina stambenog zbrinjavanja danas nedostajućih liječnika.