Međugeneracijska nejednakost, neregulirane društvene mreže, uskraćivanje plaće, nesiguran posao i klimatska kriza uzrokuju “opasan” i “alarmantan” porast mentalnih bolesti među mladima, upozorio je konzorcij zdravstvenih stručnjaka u istraživanju objavljenom u srijedu, o kojemu je u britanskom Guardianu izvijestila urednica rubrike zdravstva Melissa Davey.
Hitno je potrebno riješiti te probleme i unaprijediti liječenje mentalnih problema kako bi se smanjio broj preranih smrti, nesposobnosti i izgubljenih potencijala, što je eskaliralo u posljednjih dvadeset godina, pokazalo je istraživanje Lancetova Psihijatrijskog povjerenstva za mentalno zdravlje mladih.
Riječ je o “najozbiljnijem problemu javnog zdravlja” današnjice, izjavio je voditelj istraživanja Patrick McGorry, izvršni direktor Orygen centra izvrsnosti za mentalno zdravlje mladih iz Australije. “Kada bi se takvo rapidno opadanje zdravlja događalo u nekom drugom području, poput dijabetesa ili raka, vlade bi poduzele dramatične akcije“, dodao je.
Premda problemi mentalnog zdravlja zauzimaju 45 posto svih bolesti u mladih od deset do 24 godine, samo dva posto zdravstvenih proračuna globalno izdvaja se za brigu o mentalnom zdravlju, stoji u izvještaju, a čak i najbogatije zemlje izdvajaju više nego dvostruko manje od potrebnoga. “Riječ je o ambivalenciji koje društvo često pokazuje prema mladima i njihovim potrebama”, kazao je McGorry.
PANEL Čak 75 posto svih mentalnih poremećaja počinje prije 18. godine
Globalni naglasak na individualizmu i natjecanju uništava društvene veze, erodira javne službe i osnažuje štetne industrije i korporacije, upozorio je. “Može se činiti da je prethodnim generacijama bilo teže, s Velikom Depresijom, svjetskih ratovima i nuklearnim prijetnjama. No uistinu, današnja je generacija suočena s mnogo manje sigurnosti i nade u budućnost. Izazovi mladima danas su bez presedana – devastirajući su, i teži nego ikad“, naglasio je McGorry, navevši kao primjer nemogućnost kupnje kuće, ili razoran utjecaj potpuno nereguliranih društvenih mreža. “Toliko se toga štetnog događa na platformama tehnoloških titana, za što su odgovorni samo oni, a istodobno ne podliježu nikakvim zakonima”. “Nisu mladi problem, niti njih treba ograničavati. Digitalni okoliš je taj koji treba učiniti sigurnim.”
STOP ISKORIŠTAVANJU MALOLJETNIKA EU traži načine rješavanja ovisnosti o društvenim mrežama
Mladi sugovornici u istraživanju govorili su o svojim iskustvima i upozorili, među ostalim, na razorni utjecaj pornografije na mlade, koja im postaje dostupna vrlo rano, mnogo ranije od petnaeste godine. “Mislila sam da je internet mjesto za bijeg i spajanje s ljudima iz cijelog svijeta koji dijele moja iskustva, ali sam, umjesto toga, bila izložena potpuno nereguliranom, uistinu lošem sadržaju, a moji roditelji sve to nisu razumjeli”, rekla je jedna sugovornica.
“Loše mentalno zdravlje, vodeći zdravstveni i društveni problem koji već desetljećima utječe na mlade ljude, ušlo je u opasnu fazu, i postalo ključna prijetnja životima i budućnosti mladih”, stoji u istraživanju.
Gotovo 50 tisuća djece i mladih u Hrvatskoj ima problema s mentalnim zdravljem
Pridružena analiza, provedena na King’s collegeu u Londonu, upozorila je da je većina dokaza iz izvještaja prikupljena u bogatim zemljama, a to je dodatno problematično, jer 90 posto djece i adolescenata živi u zemljama i niskim i srednjim primanjima, a takve su zemlje opterećene “najvećim teretom lošega mentalnog zdravlja”.
Podaci su šokantni: samoubojstvo je vodeći uzrok smrti između 15 i 44 godine starosti u Australiji, između 15 i 19 u Novom Zelandu, te od 15 do 39 u Indiji.
Glasnogovornica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Carla Drysdale kazala je kako sve zemlje mogu poboljšati prevenciju i brigu za zdravlje mladih, čak i izvan stručnih zdravstvenih krugova. Osposobljavanje školskih savjetnika i pomoćnika u zajednici jedna je od takvih mjera, kazala je. “WHO potpomaže države u stvaranju potpore mentalnom zdravlju mladih u zajednici, stvaranjem dostupnih usluga i načina skrbi”, kazala je Drysdale.
Komentari