Izvješće je objavljeno u ponedjeljak na velikoj konferenciji UN-a o očuvanju divljih životinja u Samarkandu u Uzbekistanu

Ženke sedmopruge usminjače, inače najveće kornjače na svijetu, među najhrabrijim su stvorenjima, putuju i do 10 000 milja nakon gniježđenja kako bi pronašle hranu u dalekim morima. Poznato je da kreću iz tropske jugoistočne Azije do hladnih voda Aljaske, gdje meduza ima u izobilju. Putovati tako dugim rutama znači susresti se s prijetnjama koje mogu biti kobne: ribarske mreže namijenjene drugim vrstama, lovokradice, zagađenje i vode zagrijane klimatskom krizom, zbog čega kornjače moraju putovati još dalje kako bi pronašle svoj plijen.

Ove su kornjače samo jedna od stotina migratornih vrsta – onih koje svake godine ostvaruju idu na daleki put kopnom, rijekama i oceanima – i koje su suočene s izumiranjem upravo zbog uplitanja ljudi. Ove zabrinjavajuće podatke u ponedjeljak je objavila UN-ova agencija u velikom izvješću.

Od 1189 stvorenja navedenih u Konvenciji o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja, ugrožena je najmanje jedna na njih pet. To uključuju sve životinjske vrste — kitove, morske pse, slonove, divlje mačke, grabljivice, ptice i kukce, između ostalih.

Oko 44 posto navedenih vrsta bilježi opadanje populacije, navodi se u izvješću. Najalarmantnije je stanje migratornih riba u svijetu: gotovo svim navedenim ribama, 97 posto njih, prijeti izumiranje.

Ovo izvješće je prvi popis za procjenu statusa migratornih vrsta i načina na koji pokušavaju preživjeti u svijetu kojeg su dramatično promijenili ljudi. Utvrđeno je da su dvije najveće prijetnje prekomjerno iskorištavanje i gubitak staništa zbog ljudskih aktivnosti, poput čišćenja zemljišta za poljoprivredu, cesta i infrastrukture. Te aktivnosti također fragmentiraju puteve migratornih vrsta, ponekad im onemogućavajući da završe svoja putovanja.

Otprilike 58 posto nadziranih lokacija koje su prepoznate kao važne za migratorne vrste suočavaju se s, kako CMS kaže, neodrživim razinama pritiska ljudi.

Photo: Pixabay

Klimatske promjene, zatopljenje, svjetlosno onečišćenje…

Klimatske promjene i zagađenje također su velike prijetnje. Više temperature ne samo da tjeraju neke vrste da putuju dalje, već također mogu navesti životinje da se sele u različito doba godine. To može značiti propuštanje plijena ili partnera za razmnožavanje.

Jedan posebno upečatljiv primjer je narval (“morski jednorog”). Ova morska stvorenja mitskog izgleda, poznata po svojim spiralnim kljovama, provode ljeta u obalnim područjima uglavnom bez leda prije nego što migriraju na jug u dublje arktičke vode.

Međutim, kako se oceani zagrijavaju, a godišnje širenje morskog leda događa sve kasnije i kasnije, znanstvenici su otkrili da neki narvali odgađaju svoje putovanje, riskirajući da ostanu zarobljeni u morskom ledu bez otvora za disanje ako se led smrzne u jesen.

Globalno zatopljenje također može uzrokovati uništavanje staništa, poput koraljnih grebena za morska bića.

Svjetlosno onečišćenje također čini migraciju opasnijom za neke vrste, posebice ptice. U Centru McCormick Place Lakeside, zgradi u Chicagu na obali jezera Michigan, od 1978. godine pronađeno je više od 40.000 mrtvih ptica, navodi se u izvješću. Dezorijentirane, sudarile su se nakon što ih je privuklo svjetlo koje je dolazilo s prozora zgrade.

Neka masovna nasukanja kitova povezana su sa zvučnim onečišćenjem, dok je onečišćenje plastikom povezano sa smrtnošću albatrosa, velikih morskih ptica selica.

Izvješće baca svjetlo na to kako stvorenja koja migriraju, idu na ova spektakularna putovanja, također igraju ključnu ulogu u održavanju delikatne ekološke ravnoteže Zemlje.

“Ove su životinje, prije svega, dio ekosustava u kojem se nalaze”, rekla je izvršna tajnica CMS-a Amy Fraenkel za CNN. “Imamo mnogo dokaza koji pokazuju da će, ako uklonite ove vrste, ako one nestanu, to imati utjecaja na ekosustave u kojima se nalaze, ali ne na pozitivan način.”

Uzmimo, na primjer, šišmiše. Oni koji migriraju imaju ključnu ulogu kao oprašivači za veliki raspon voća i cvijeća, oprašujući više od 500 vrsta cvjetnica, kaže se u izvješću.

Šišmiši raspršuju sjemenke koje pomažu u održavanju zdravih šuma te reguliraju širenje insekata konzumirajući ih u velikim količinama.

Ali šišmiši su ugroženi krčenjem šuma, koje uništava njihovo stanište, kao i lovom – njihovo se meso u nekim zemljama smatra delikatesom. Zagađenje bukom također ometa šišmiše koji traže hranu, što ih čini manje učinkovitim lovcima.

Ima dobrih vijesti u izvješću. Postoji 14 vrsta kod kojih su zabilježeni pozitivni trendovi, uključujući plave i grbave kitove. Ali sve u svemu, slika je alarmantna.

​Posebna uloga u prirodi

“Današnje izvješće jasno nam pokazuje da neodržive ljudske aktivnosti ugrožavaju budućnost migratornih vrsta, bića koja ne samo da djeluju kao pokazatelji promjena u okolišu, već igraju ključnu ulogu u održavanju funkcije i otpornosti složenih ekosustava našeg planeta”, rekla je Inger Andersen, izvršna direktorica ravnatelj Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, stoji u priopćenju, javlja CNN.

Izvješće je objavljeno u ponedjeljak na velikoj konferenciji UN-a o očuvanju divljih životinja u Samarkandu u Uzbekistanu.

Smanjuje se broj migratornih vrsta i to će zahtijevati globalne napore, kažu stručnjaci, budući da mnoge životinje koje redovito putuju prelaze međunarodne granice, bilo na kopnu, u moru ili na nebu.

“Migratorne vrste imaju posebnu ulogu u prirodi jer ne poznaju političke granice”, rekao je Anurag Agrawal, profesor studija okoliša na Sveučilištu Cornell. “Umjesto toga, svojim kretanjem spajaju velika područja planeta. Njihovo očuvanje stoga zahtijeva međunarodnu suradnju”, naglasio je.