ZAGREBAČKA GRUPA ŽEN poigrava se rodnim stereotipima, aktivizmom ruši predrasude i osvaja sve brojniju publiku, a nedavno je objavila drugi album ‘Jantar’ koji će u Zagrebu predstaviti krajem listopada

Kada se u proljeće 2013. na rijetkim radiopostajama u Hrvatskoj mogla čuti pjesma čudnog naziva “Šuma, mačka, Gospođa i prozor” hrvatske rock grupe još čudnijeg naziva Žen, koja je zvučala potpuno drugačije od svih bendova s naših prostora, bilo je jasno da će ta grupa dospjeti u središte zanimanja publike i glazbenih kritičara. Priča o toj grupi postala je još zanimljivija zbog njena imena, koje je rodno neutralno. Preciznije, članovi grupe riječ žena prebacili su u muški rod želeći naglasiti da se iza tog imena kriju osobe koje kroz svoje tekstove iznose aktivističke stavove i općenito naglašavaju svoju pripadnost LGBT zajednici. O tome Sara Ercegović iz grupe Žen kaže: “Naziv benda definitivno može okarakterizirati sve, od naših osobnih stavova prema svijetu do stavova i poruka koje želimo prenijeti široj masi. Pjesme nam imaju razne tematike, ali sve su ispričane iz osobne perspektive. Kada pjevamo o ljubavi, mi prenosimo našu priču odnosa između dviju žena, no istovremeno ne volimo granice ni ladice ili da se nas trpa negdje. Ne volimo biti isključivi, tako da aktivizam u našim pjesmama nije agresivan i jednostran, već je suptilan i inkluzivan te ostavlja slušatelju prostora da nađe sebe u našoj priči. Na recentnom izdanju ‘Jantar’ dosta se poigravamo rodnim stereotipima jer smatramo da mnogi problemi u društvu izviru upravo odatle, pa tako u pjesmi ‘Ja ću biti bor’ banaliziramo binarnu podjelu svijeta na dva roda te u tekstu pjesme ispričanom u prvom licu, nasumično mijenjamo rodove.” Međutim, njihov aktivizam i njihovi stavovi, ma koliko bili argumentirani, ipak su dospjeli u drugi plan jer su svojom glazbom oduševili domaće glazbene kritičare koji su njihov prvi album “I onda je sve počelo” svrstali među deset najboljih domaćih albuma objavljenih 2013.

ČETVEROČLANI AUDIOVIZUALNI SASTAV ŽEN oformljen je još krajem 2009. u Zagrebu, a čine ga Eva Badanjak (gitara, vokali, sintovi), Sara Ercegović (bubnjevi, sintovi, vokali), Ivona Ivković (bas, sintovi, vokali) i Tanja Minarik (live vizualizacije). Žen se kroz svoje pjesme poigrava rodnim stereotipima, preskače i spaja granice audiovizualne umjetnosti, priziva putovanje obojeno dvoglasnim, a ponekad i troglasnim porukama utopljenim u progresivnu simbiozu gitare, basa, bubnjeva i sintesajzera. Ako bi se pokušalo žanrovski odrediti što to točno Žen svira, najbliža definicija bila bi kompleksan indie-rock s brojnim stilskim i žanrovskim karakteristikama, od post-rocka, kraut-rocka, post-punka, shoegazea, math-rocka sve do dream popa i eksperimentalne elektronike. Oba njihova albuma objavljena su za diskografsku kuću UnRecords iz Beča. U Hrvatskoj nisu ni pokušavale pronaći diskografsku kuću kojoj bi morale objašnjavati svoju glazbu i svoje stavove, a o pronalasku izdavača u Beču, Sara kaže: “Za tu suradnju zaslužan je Franjo Glušac koji je pričao o nama promotoru iz nezavisne izdavačke kuće InterstellarRecords, za koju je izdao nekoliko albuma. Ritchie iz InterstellarRecords bio je u kontaktu s ekipom iz UnRecordsa te im skrenuo pozornost na nas. Čim su nam se javili, našli smo se na istoj valnoj dužini, shvativši da je ta etiketa stvorena za nas: eksperimentalan pristup glazbi kombiniran s queer feminizmom.”

• ‘NISMO ISKLJUČIVI, pa aktivizam u našim pjesmama nije agresivan i jednostran, nego je suptilan i inkluzivan te ostavlja slušatelju prostora da nađe sebe u našoj priči’

OTAD SU SE NJIHOVI SINGLOVI POČELI POJAVLJIVATI na svim važnijim kompilacijama u regiji. Upravo zbog spomenute kvalitete i drugačijeg pristupa rock glazbi, Žen je ubrzo počeo svirati širom Europe. Osim po Hrvatskoj, uslijedili su nastupi u Sloveniji, Srbiji, BIH, Makedoniji, Austriji, Njemačkoj, Slovačkoj, Češkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Italiji, Danskoj i Švedskoj. O vizualnoj komponenti grupe Žen Sara Ercegović kaže: “Žen je prvenstveno platforma za umjetničko izražavanje, no kako su naši životi aktivizam sami po sebi, neminovno i glazba koju stvaramo sadrži aktivističke note, jer odražava naše cjelovite ličnosti, stavove i razmišljanja.” Nije im bitno uklopiti se u standarde kada je riječ o grupi Žen kao feminističkom queer bendu i nisu do sada primijetile da im to predstavlja kočnicu u radu, a o odnosu aktualne vlasti prema LGBT zajednici nemaju baš puno lijepih riječi: “Ne da nismo zadovoljne odnosom aktualne vlasti prema LGBT zajednici, već nismo zadovoljne odnosom vlasti prema cjelokupnom narodu, prema manjinama koje ovdje žive ili bi voljele pronaći mjesto u našoj državi. Nismo zadovoljne trenutnim kapitalističkim kvazi demokratskim sistemom u cjelini. Ova država, kao i mnoge druge, jednostavno treba promjene, nadajmo se da će u osnovnim ljudskim pravima tražiti uzore u jednoj Švedskoj ili Islandu.”

Svoju pripadnost LGBT zajednici nikada nisu skrivale pa je stoga očekivano da su upravo oni najbrojniji na njihovim koncertima. Međutim, njihova glazba daleko je iznad svih rodnih podjela i prije svega je platforma za umjetničko izražavanje njihove kreativnosti, dok publika iz koncerta u koncert postaje sve šarenija. “Drago nam je što je publika šarolika i što nije ograničena, uglavnom je liberalna i osviještena u svakom pogledu, od osobnih sloboda do ekologije i zdravog pristupa životu. Ali osim toga, drago nam je što svojom pojavom i nastupima razbijamo predrasude onih koji imaju problema s prihvaćanjem različitosti. Sviramo posvuda, u raznim sredinama, s raznim mentalitetima i pravilima ‘normalnosti’. Više puta se desilo da jednim koncertom promijenimo mišljenje ljudi o LGBT zajednici, da preokrenemo ozračje iz skepticizma i straha u slobodu i hrabrost. Predivno je kad nam se to dogodi”, kaže Sara Ercegović.

• ‘PONEKAD JEDNIM KONCERTOM promijenimo mišljenje ljudi o LGBT zajednici te preokrenemo ozračje iz skepticizma i straha u slobodu i hrabrost’

ISTOVREMENO, KROZ SVOJ AKTIVIZAM i rad s grupom Žen, Sara, Eva, Ivona i Tanja već neko vrijeme dovode u Hrvatsku bendove koji se rijetko ili uopće ne mogu čuti u programu domaćih radiopostaja, iako su im koncerti odlično posjećeni. Svi ti koncerti stavljeni su pod jedan nazivnik – Živ Žav Žur – koji je tijekom vremena postao prepoznatljiva pozivnica za drugačiju glazbu i koji je grupi Žen i te kako važan. “Žen bez Živ Žar Žura ne bi stekao toliko prijatelja van države niti toliko angažmana. Sretne smo što možemo pružati bendovima mogućnost da nastupaju u Zagrebu, jednako koliko smo sretne što mi nastupamo. Živ Žar Žur pokrenule smo zato što smo kroz turneje stekle iskustvo i znale smo s kojim se problemima bendovi suočavaju i kako im možemo pomoći, a s vremenom se to utkalo u bend. Upoznale smo divne ljude, koji su nas prihvatili kao da nema sutra, i osjećamo potrebu da i mi to pružimo drugome”, kaže Sara Ercegović.

Krajem kolovoza objavile su svoj drugi album “Jantar”, također za austrijsku etiketu UnRecords. Članice grupe ne kriju zadovoljstvo novim albumom i prvim recenzijama: “Već dok smo preslušavale prve mikseve pjesama, osjetile smo da u rukama imamo odličan materijal. Svejedno, kako smo u previše subjektivnoj poziciji da procjenjujemo vlastiti album, nismo imale pojma kakav će biti odaziv publike i kritike, tako da smo jako sretne što je drugi album dobro prihvaćen. Voljele bismo nastaviti malo bržim tempom s izdavanjem novih materijala, pa kad nam se smiri uzbuđenje i kad završimo s promocijom albuma, ponovno idemo u studio snimati treći album, jer idejama i mašti nikad kraja”, zaključila je Sara Ercegović.