AUTORSKA KONCEPCIJA FEĐE GAVRILOVIĆA U PRSTENU HDLU-a

U zagrebačkoj Galeriji Prsten HDLU-a upravo je postavljena autorska koncepcija kustosa Feđe Gavrilovića „Materičnost u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti“ koja okuplja niz istaknutih suvremenih hrvatskih slikara svih generacija. Radi se o slikama nastalima u zadnjih dvadesetak godina, čija je glavna izražajna i značenjska komponenta njihova materija i isticanje slojeva na slici koji ne prelaze nužno u apstraktni izričaj – prema enformelu i primarnom /siromašnom slikarstvu – nego slijede tradiciju ekspresionizma. Tradicija materičnosti u slikarstvu važna je za razumijevanje umjetnosti 20. stoljeća, a jednako se tako u kontinuitetu javlja u radovima brojnih domaćih suvremenih umjetnika; od insistiranja na gustim, reljefnim nanosima pigmenta do drugih različitih materijala i predmeta inkorporiranih u sliku (gips, pijesak, katran, papir itd). Prema riječima kustosa izložbe, devedesete godine 20. stoljeća uzete su kao početak načelnog povratka slikarstvu materije nakon značajnog reza koji su tijekom 60-ih i 70-ih predstavljale minimalističke tendencije u hrvatskoj umjetnosti. „Slikarstvo 80-ih ponovno se otvorilo boji, alegoriji i povremeno figuraciji, a od sredine 90-ih do danas ono se počinje emancipirati od imperativa značenja koje nije dokinuto, samo je ustupilo i ustupa sve više mjesta formalnom izrazu kao glavnom nositelju slike“, naveo je Gavrilović.

Nema sumnje da je materičnost jedan od načina današnje emancipacije slike i slikarstva koji je iznimno značajan, stoga su na izložbu pozvani mnogi istaknuti slikari, poput Biserke Baretić, Zlatka Kesera, Đure Sedera, Zlatana Vrkljana, Bojana Šumonje, Vatroslava Kuliša, Davora Mezaka, Koraljke Kovač, Fedora Fischera i Grgura Akrapa, do manje eksponiranih protagonista u kontekstu materičnosti, poput Ivice Plaveca, Predraga Todorovića, Maka Melchera, Željke Cupek, Ivane Vulić i Domagoja Rogine. Možda su najveće iznenađenje ove izložbe tri slike Ivice Plaveca, inače istaknutog hrvatskog arhitekta koji je pokazao kako može stajati al pari drugim likovnim protagonistima izložbe.

S obzirom na to da je svaka autorska kustoska koncepcija vrlo osobne i osjetljive naravi i uvijek bi mogla biti podvrgnuta objektivnoj kritici ili povećalu, i za ovaj odabir imena može se reći da je osoban i da se ne moramo u potpunosti složiti s njim, kao i da neki iznimno zanimljivi slikari koji recentno tvore kariku materičnosti ovdje nisu prisutni. Ali to možda i nije presudno za ovu izložbu jer je kustos odabrao za postav kvalitetna djela pojedinih vrlo zanimljivih autora pa smo tako dobili jedan novi rakurs na ovu temu, oko čijih se postavki i okvira elaboracije teme možemo i ne moramo sporiti. Likovni postav s mnogo velikih formata djela dobro je, logično i pregledno zamišljen.

U svakom slučaju, mladi kustos dokazao je svoju primarnu namjeru izložbe iz naslova koncepcije koja i nije bila u opasnosti da uopće bude osporena.

Izložba je otvorena do 23. srpnja, dok će promocija kataloga biti održana u rujnu.