“Nemojte ostaviti suočavanje s prošlošću devedesetih na skrb zagovaračkoj sposobnosti nekoliko nevladinih organizacija, nego iskoristite povijesnu ulogu, dužnost i odgovornost koju imate te se za zločine počinjene u ime Republike Hrvatske, ispričajte” – to je rečenica iz otvorenog pisma koje je hrvatski ogranak regionalne Inicijavite mladih za ljudska prava (Youth initiative for human rights, YIHR) danas poslao predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću.

Pismo je poslano u povodu skore 25. obljetnice vojnoredarstvene akcije Oluja, a u njemu YIHR poziva predsjednika Republike “da se u svom pozdravnom govoru osvrne i na kršenja ljudskih prava koja su se dogodila za vrijeme i nakon VRO Oluja”.

“Takvim istupom postupit ćete odgovorno prvenstveno prema žrtvama čija prava do danas nisu zadovoljena te javnosti predstaviti cjeloviti prikaz događanja za vrijeme i nakon VRO Oluja, ne ističući samo njene pozitivne strane, nego i negativnu koja se odnosi na počinjene zločine za koje do danas ne postoji sudski epilog”.

“Iako je vojnom operacijom Oluja teritorij Republici Hrvatskoj reintegriran, hrvatski građani koji su prisilno iseljeni, mahom se nisu vratili te zbog toga reintegracija u svojoj potpunosti do danas nije ostvarena. Važno je da govorite o tome te da ne zaboravite da je jedna od temeljnih vrijednosti na kojoj počiva hrvatski Ustav nacionalna ravnopravnost”, tvrdi YIHR u pismu.

Traži, uz ostalo, i to da predsjednik “oduzme odlikovanja Republike Hrvatske osuđenicima pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i nacionalnim sudovima”. “Na taj način nećete samo vratiti ugled onima koji su ta odlikovanja svojim ponašanjem i poštivanjem međunarodnog humanitarnog prava zaslužili, nego ćete i pokazati da ste svjesni i suočeni s činjenicom da ratni zločini koji su počinjeni od strane pripadnika Hrvatske vojske i oružanih formacija nisu političke konstrukcije tužitelja, a onda i sudskih vijeća MKSJ-a, nego surova realnost hrvatske povijesti”.

YIHR poziva predsjednika da osobno sudjeluje u obilježavanjima mjesta stradanja i masovnih kršenja ljudskih prava, “u suradnji i uz prisutnost” žrtava. “Civilne žrtve rata ne razlikuju se po etničkoj pripadnosti, nego po tome jesu li im prava koja im pripadaju priznata i ostvarena ili nisu”.

Traže također da se založi neka se “slave obljetnice sporazuma temeljem kojih je ostvarena mirna reintegracija” te “da se ne zaborave mirovni aktivisti i aktivistkinje”.

“Bitno je da smo kao narod ponosni na hrabrost onih koji su gradili i pokušavali čuvati mir. Ne zaboravite da je mirotvorstvo naša ustavna vrednota”, poručuju aktivisti predsjedniku Republike.