Rusi su jutros raketirali ukrajinski glavni grad Kijev, čule su se četiri eksplozije u stambenoj četvrti blizu središta grada, ali glavna je vijest da su Rusi osvojili Sjeverodoneck i zaokružili svoje revidirane vojne planove u drugoj fazi invazije na Ukrajinu.

Iz ove perspektive čini se kako Putinovu ratnu mašineriju ne mogu zaustaviti niti motivirani ukrajinski branitelji, niti izdašna vojna pomoć zapada koja stiže u Kijev, a niti međunarodne sankcije koje se uvode iz mjeseca u mjesec.

“Ono čemu svjedočimo su brojna raketiranja Kijeva i sjevernog djela Ukrajine što ukazuje na činjenicu da su se Rusi okrenuli prema novom segmentu u toj strategiji gdje koriste bjeloruski zračni prostor kako bi smanjili operativnu sposobnost ukrajinskih oružanih snaga. Tako upliću i Bjelorusiju u ovaj sukob, što stvara uvjete da u slučaju da Ukrajina procijeni da su te prijetnje ozbiljne, da djeluje njihov protuzrakoplovni sustav prema ruskim zrakoplovima koji djeluju s područja Bjelorusije. U tom kontekstu treba gledati i nedavni susret između predsjednika Lukašenka i Putina kada je Putin rekao da će rasporediti rakete dugog srednjeg dometa na teritoriji Bjelorusije”, objasnio je Gordan Akrap, stručnjak za sigurnost, gostujući na HRT-u.

Glavnim gradom Ukrajine odjekuju eksplozije: Rusi raketirali središte Kijeva

Bitka za vrijeme

Vidimo, kaže Akrap, novu faza rata koja je praktički bitka za vrijeme.

Rusi žele što prije zauzeti što veće područje Ukrajine kako bi se mogli pozicionirati i pripremiti za napad na djelovanje ukrajinskih oružanih snaga koja se mogu očekivati vrlo vjerojatno do sredine srpnja do kolovoza.

Bitno je reći, kaže, da je Ukrajina razvila pješačke sposobnosti, imaju snažno topništvo i tenkove, potreban im je snažan protuzračni sustav i zaštita postrojbi koje će krenuti u ofenzivna djelovanja po dubini prostora.

Sankcije nisu Rusiju bacile na koljena

“Očekivati da će Rusija biti bačena na koljena zbog sankcija u nekom kratkom vremenu je prilično naivno”, smatra prof. Luka Brkić, ekonomski analitičar, FPZ, Sveučilište u Zagrebu.

Rusija je, kaže, preka zemlja i prejaki akter u međunarodnom prostoru, bez obzira na sve. Očekivati da će rat završiti jer će sankcije na Rusiju djelovati tako da ona poklekne, smatra naivnom.

Kako većina zemalja još nije prekinula kupnju ruskih energenata, prof. Brkić navodi da po nekim javno dostupnim izvorima, u ovih 100 dana rata je otprilike nešto malo manje od 100 mlrd eura Europska unija platila energente Rusija, gotovo milijardu dnevno.

“S druge strane sankcije su dvosjekli mač, imate tu bumerang efekt jer osnažuju recesijske i stagflacijske pritiske, pa tako kažnjavate i samoga sebe. To dodatno komplicira situaciju u Europskoj uniji gdje se pojavljuj i tenzije. Što duže traju rat i sankcije, Rusija je u većoj prednosti da konačno dobije nešto onom politikom “zavadi pa vladaj” jer stvara konfliktne situacije u te nejedinstvene i nekoherentne Europske unije”, ocijenio je.