U elaboratu koji je dostavljen Nacionalu vidljivo je da je zgrada u kojoj su dvije zagrebačke škole – XVIII. gimnazija i Osnovna škola I.G. Kovačića – dobila negativnu ocjenu za stanje postpotresne otpornosti. Grad Zagreb, međutim, tvrdi da je stabilna

Ako Zagreb, ne daj Bože, pogodi ne potres jačine šest Richtera, nego čak i lakši, zgrada na Šalati u kojoj nastavu pohađa 850 učenika urušit će se kao kula od karata. Rekao je ovo Nacionalu statičar, inženjer s velikim iskustvom u protupotresnoj gradnji i svjetski stručnjak nakon što je proučio dokument koji je Nacionalu dostavljen protekloga tjedna. „Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade – Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije (projekt mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcije)“ izradila je, prema narudžbi Grada Zagreba, tvrtka Plan Plus, koja sudjeluje u nekima od najvećih građevinskih projekata u svijetu, a potpisao ga je Mario Benutić iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva u srpnju 2021., nakon dvaju snažnih potresa – zagrebačkog u ožujku 2020. te petrinjskog u prosincu iste godine.

U Elaboratu je naručena ocjena stanja zgrade u Mesićevoj ulici u Zagrebu u kojoj su smještene dvije škole – XVIII. gimnazija i Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića – izgrađena 1954. godine, koja je u dvama potresima pretrpjela vrlo velika oštećenja. Neka su od tih oštećenja, kako stoji u Elaboratu, oštećeni nosivi zidovi zbog kojih je u pitanje dovedena cijela konstrukcija. Kao „teška i vrlo teška oštećenja“ navedeni su zidovi dvorane u učeničkoj dilataciji u etaži podrum-suteren, kao i vanjski AB stup u prizemlju. U Elaboratu je opisano oštećenje za prizemni dio:

„Gubitak nosivosti susjednog AB stupa kraj sporednog ulaza/izlaza na zapadnoj strani zgrade i mogućnost odlomljavanja i urušavanja konstrukcije koju podupire. Jedan od uzroka oštećenja navedenog stupa je i taj što je ostvaren spoj između dvije dilatacije (stup pripada uredskoj dilataciji, a nadstrešnica dilataciji priredbene dvorane). Najopasniji dio zgrade bilo je upravo područje spomenute konzolne konstrukcije iznad oštećenog prethodno spomenutog AB stupa na zapadnoj strani. Radi navedene opasnosti odmah se krenulo u zaštitu i pomoćno podupiranje dijela konstrukcije oko stupa, te je na spomenutom dijelu izvedeno podupiranje s podupiračima. Bez obzira na osiguranje područja zabranjeno je korištenje sporednog ulaza/izlaza na zapadnoj strani dok se ne izvede planirana hitna intervencija.“ Kao „teška i vrlo teška“ oštećenja u prizemnoj etaži navedeni su i vanjski zidovi na sjevernoj strani, kao i gotovo svi unutarnji stupovi i zidovi.

Na zgradi u Mesićevoj ulici na zagrebačkoj Šalati nakon dvaju potresa 2020. učinjene su hitne intervencije kojima je učvršćena konstrukcija. No statičari tvrde da se u njoj nikako ne bi smjela odvijati nastava te da se djeca moraju izmjestiti na druge lokacije. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

U Elaboratu se za taj prizemni dio zgrade navodi: „Sva oštećenja zabilježena su vizualnim pregledom provedenim 15. travnja 2020. godine. Tijekom pregleda uočene su uglavnom vertikalne i dijagonalne pukotine na zidovima uz popratnu raspucalost žbuke. Uz navedeno došlo je i do gubitka nosivosti susjednog AB stupa kraj sporednog ulaza/izlaza na zapadnoj strani zgrade i mogućnosti odlomljavanja i urušavanja konstrukcije koju podupire. Radi navedenog konstrukcija koju podupire sami stup osigurana je podupiračima. Bez obzira na osiguranje područja zabranjuje se korištenje sporednog ulaza/izlaza na zapadnoj strani. Uz sve navedeno uočeno je i odvajanje konstrukcija na mjestu dilatacija zgrade. Radi oštećenja postojećih stupova i nosivih zidova u unutarnjem dijelu zgrade bliže glavnom ulazu na istočnoj strani u sklopu hitnih intervencija srušeni su zidovi i sazidani nanovo sa svojim pripadajućim vertikalnim i horizontalnim serklažima. Navedene stupove potrebno je reprofilirati na način da se skine beton do razine armature pomoću hidrodemoliranja. Radi svega navedenog i radi blizine kritičnog vanjskog konzolnog dijela i oštećenog stupa u sklopu hitnih intervencija vršeno je podupiranje. Ova etaža je prošla najgore u smislu oštećenja te neka od njih pripadaju najopasnijoj kategoriji odnosno teška-vrlo teška oštećenja.“

Kad je u pitanju situacija na katu zgrade, i na toj su etaži bila prisutna teška i vrlo teška oštećenja vanjskih zidova, a ista je oštećenja pretrpio i potporni zid pokraj vanjskog zapadnog stubišta, kao i potporni zid i ogradni zidovi u dvorištu na sjevernoj i istočnoj strani.

Sva su oštećenja sanirana hitnim intervencijama kojima je zgrada, prema podacima u spomenutom Elaboratu, dovedena u stanje uporabljivosti. Napravljene su ukupno dvije ocjene stanja za predmetnu zgradu. Prva ocjena stanja napravljena je u travnju 2020. godine nakon potresa koji se dogodio 22. ožujka 2020. Za oštećenja uzrokovana djelovanjem potresa 29. prosinca 2020. napravljena je zasebna ocjena stanja u siječnju 2021. Međutim, naknadnom provjerom stanja zgrade uočena su brojna oštećenja zbog kojih zgrada, dakle, ne bi mogla podnijeti čak ni manji potres, čime su izravno ugroženi životi 850 djece i osoblja obiju škola.

Iako je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević potpisao ugovor s izvođačem radova, taj je ugovor deset mjeseci poslije raskinut zbog povećanja cijena građevinskog materijala, a time i cijene konačnog projekta. Novi nije raspisan, a djeca i dalje pohađaju nastavu u zgradi u Mesićevoj. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

U Zaključnom očitovanju o otpornosti zgrade – ocjeni stanja, stoji: „Na temelju terenskih ispitivanja, zabilježenih oštećenja uzrokovanih potresom, podloga iz arhive i proračuna postojeće potresne otpornosti svih dilatacija škola zaključuje se da je sve dilatacije škola potrebno konstruktivno ojačati u skladu s trenutačno važećim normama, zakonima, propisima i pravilnicima. Potrebno je povećati potresnu otpornost konstrukcija svih dilatacija i nadomjestiti armaturu u stupovima i/ili preraspodijeliti potresno djelovanje uvođenjem krutih jezgri. Na osnovi zabilježenih oštećenja uzrokovanih potresom i trenutačnog stanja postojećih nosivih konstrukcija, sve dilatacije škola su prihvatljive za cjelovitu obnovu! Preporuka o rekonstrukciji/ojačanju:

Budući da je zgrada projektirana početkom 50-ih godina prošlog stoljeća, postojeća konstrukcija nije dimenzionirana na potresno djelovanje prema trenutačno važećim normama i propisima. Radi navedenog potrebno je ojačavanje i rekonstrukcija zgrade u pogledu povećanja postojeće otpornosti na djelovanje potresa.“

Dakle, valja ponoviti da je ova negativna ocjena iznesena u spomenutom Elaboratu u srpnju 2021., nakon što su napravljene hitne intervencije koje su samo ojačale zgradu, ali nikako nisu – kažu građevinski stručnjaci s kojima je Nacional razgovarao – ni blizu dovoljne da bi se moglo tvrditi da je ta zgrada u ovom trenutku otporna na potres.

Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije izradila je nakon dvaju potresa, prema narudžbi Grada Zagreba, tvrtka Plan Plus. FOTO: Nacional

Uz ovaj ogromni problem, dakle nesvjesnosti u kakvoj se opasnosti nalaze učenici dviju zagrebačkih škola, Grad Zagreb ima još jedan. To je problem s projektom cjelovite obnove ove školske zgrade, a temeljem kojeg je u travnju 2021. raspisan postupak javne nabave za izvođače radova. No iako je novi gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević potpisao ugovor s izvođačem radova, taj je ugovor deset mjeseci poslije raskinut zbog povećanja cijena građevinskog materijala, a time i cijene konačnog projekta. Novi nije raspisan, a djeca i dalje pohađaju nastavu u zgradi u Mesićevoj. A što kaže Grad Zagreb?

Ako je suditi prema odgovorima koje je Nacional dobio od Službe za informiranje i medije, gradska uprava nije svjesna problema u kojem bi se mogla naći dogodi li se potres. Iako to pitanje nije bilo postavljeno, iz Grada su odgovorili da projekt cjelovite obnove ove zgrade nije moguće financirati iz Fonda solidarnosti, nego bi se novac moralo dati iz gradskog proračuna. No nije sporno hoće li se financirati cjelovita obnova i kada. S time se može pričekati dok ne bude dovoljno novca. Ono što je jako sporno jest činjenica da djeca – unatoč negativnoj ocjeni stanja zgrade o protupotresnoj otpornosti – i dalje borave u tim učionicama, dvorani, na stubištima i u drugim prostorijama škole unatoč činjenici da ta zgrada, prema riječima statičara, nije dovoljno sigurna. Bilo bi nužno, tvrde stručnjaci, da ta zgrada bude prazna, da u njoj nema učenika. To se, međutim, Elaboratom ne može narediti, nego se može jedino ovakvim načinom – negativnom ocjenom – upozoriti gradske vlasti.

Iz Grada je Nacionalu poslan ovaj odgovor:˝„Nakon detaljnog pregleda oštećenja koje je zadobila u potresu u ožujku 2020., škola koju dijele OŠ Ivana Gorana Kovačića i XVIII. gimnazija kategorizirana je kao privremeno neuporabljiva. Sukladno uputi statičara, započeli su radovi na sanaciji oštećenja, a s obzirom na opsežnost radova, učenici razredne nastave OŠ Ivana Gorana Kovačića nastavu su od svibnja 2020. godine pohađali u XV. gimnaziji. Sukladno tada važećim epidemiološkim uputama, nastava za učenike razredne nastave odvijala se uživo, u školi, a nastava za učenike predmetne nastave i učenike srednjih škola odvijala se od kuće, na daljinu, uslijed čega nije bilo potrebno izmjestiti učenike predmetne nastave ili učenike XVIII. gimnazije. U rujnu 2020. godine, učenici OŠ Ivana Gorana Kovačića i XVIII. gimnazije, njih ukupno 850, vratilo se u školu u Mesićevoj ulici.

Nakon potresa u prosincu 2020. godine, statičari su ponovno izvršili detaljni statički pregled škole temeljem kojeg su izradili Elaborat ocjene stanja građevine oštećene potresom te Elaborat o sanaciji oštećenja, u kojima su oštećenja koje je škola zadobila kategorizirana u kategoriju ‘neznatno-blago’, a kao zaključak elaborata navedeno je ‘da su svi prostori škola uporabljivi s preporukom o postupanju-sanacija oštećenih završnih slojeva stropova (moguća i zamjena oštećenih spuštenih stropova s novima).’ Radovi na sanaciji svih oštećenja koje je škola zadobila su izvedeni, a sigurnost zgrade potvrđena je Završnim izvješćem glavnog nadzornog inženjera u kojem je navedeno da po završetku radova ‘nisu evidentirani nedostaci koji bi imali utjecaja na funkcionalnost i uporabljivost građevine te na temeljna svojstva građevine’.“

Grad je, isto tako, poslao odgovor vezan i za spomenuti projekt cjelovite obnove školske zgrade. Kako su rekli, usporedno s radovima na sanaciji oštećenja započela je izrada tog projekta, temeljem čega je u travnju 2021. godine raspisan postupak javne nabave za izvođače radova:

„Međutim, naknadom analizom spomenutog projekta utvrđeno je da projekt uključuje radove koji se ne mogu financirati iz Fonda solidarnosti ili drugih postojećih fondova te bi se u najvećoj mjeri morao financirati sredstvima iz proračuna Grada Zagreba. Radove koji nisu usko vezani uz cjelovitu obnovu, naime, nije moguće financirati sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije. Uzevši u obzir da su statičari u Završnom izvješću utvrdili da je objekt siguran za upotrebu, a imajući u vidu potrebe ulaganja proračunskih sredstava Grada Zagreba u vrtiće i jednosmjensku nastavu, donesena je odluka da se spomenuti ugovor s izvođačem raskine, a projekt izmijeni na način koji će omogućiti sufinanciranje radova statičkog ojačanja i energetske obnove škole iz fondova Europske Unije. Realizacija projekta ovisit će o tijeku raspisivanja javnih poziva za sufinanciranje projekata iz fondova EU. Raspisivanje spomenutih poziva, ističemo, u nadležnosti je resornih ministarstava i drugih nacionalnih tijela.“

Luka Juroš, novi pročelnik zagrebačkoga Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Budući da u svojim odgovorima iz Grada Zagreba Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije nisu ni spomenuli, Nacional je naknadno postavio pitanje o tom dokumentu, tražeći komentar. Odgovor glasi:

„U Ocjeni stanja konstrukcije jasno je navedeno da globalna mehanička otpornost i stabilnost kao bitan zahtjev za građevinu nije ugrožena, a Završnim izvješćem nakon izvođenja radova na sanaciji oštećenja još je jednom potvrđeno da nisu evidentirani nedostaci koji bi imali utjecaja na funkcionalnost i uporabljivost građevine te na temeljna svojstva građevine. Ocjena stručnjaka je dakle da je zgrada potpuno sigurna za upotrebu. Dodatno podizanje potresne otpornosti škole nije moguće financirati iz Fonda solidarnosti budući se ne radi o obnovi od potresa. U ovom trenutku prioritet je obnoviti škole koje nisu upotrebljive kako bi se učenici vratili u njih. Ostale projekte realizirat ćemo uzimajući u obzir potrebe u svim školskim objektima u gradu.“

Dakle, Grad je poslao gotovo identičan odgovor na konkretno pitanje da komentiraju negativnu ocjenu stanja zgrade u kojoj školu pohađa 850 učenika. U tom odgovoru ne samo da nisu odgovorili na postavljeno pitanje nego su poslali odgovor, ponovo, o nemogućnosti financiranja cjelovite obnove zgrade u Mesićevoj, što Nacional nije pitao.

U nedavnom intervjuu za Nacional, Luka Juroš, novi pročelnik zagrebačkoga Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, na slično je pitanje vezano za stanje zgrade u Mesićevoj odgovorio na gotovo identičan način. Upravo je taj intervju u Nacionalu potaknuo i reakciju stručnjaka, a posebno inženjera građevine i statičara. Oni su Nacionalu poslali Elaborat i ustvrdili da pročelnik Juroš ili nije dovoljno upućen u tematiku pa nije rekao točne informacije ili, što bi bilo puno gore, namjerno izbjegava reći pravo stanje stvari.

U intervjuu Nacionalu Luka Juroš o ovoj je temi rekao sljedeće: „Škola koju dijele XVIII. gimnazija i OŠ Ivana Gorana Kovačića pretrpjela je oštećenja u potresu, ali statičari su utvrdili da je škola sigurna za upotrebu nakon što se saniraju oštećeni stropovi. Predloženi radovi su i izvedeni te je nakon toga omogućeno korištenje škole. Projekt obnove koji spominjete značajnim je dijelom uključivao radove koji se nisu mogli financirati iz Fonda solidarnosti ili drugih postojećih fondova. Uzevši u obzir da su statičari utvrdili da je objekt siguran, a imajući u vidu potrebe ulaganja vlastitih proračunskih sredstava u vrtiće i jednosmjensku nastavu, donesena je odluka da se ugovor s izvođačem raskine, a projekt izmijeni kako bi se omogućilo sufinanciranje iz EU fondova u narednom razdoblju.“

Nacional je pitanja poslao i na adresu ravnatelja dviju škola – XVIII. Gimnazije i OŠ Ivana Gorana Kovačića – čiji učenici pohađaju nastavu u ovoj zgradi. Darko Kovačević, ravnatelj OŠ Ivana Gorana Kovačića, na pitanja nije odgovorio. Hermenegildo Gall, trenutačni zamjenik ravnateljice XVIII. Gimnazije, koji će tu funkciju preuzeti u ožujku, za Nacional je rekao da tu gimnaziju pohađa 366 učenika te da su učenici u vrijeme potresa zbog pandemije imali online nastavu, a odvijanje ispita državne mature se tijekom lipnja 2020. provodilo u Tehničkoj školi, u Palmotićevoj 84, jer se zgrada koju koriste osnovna škola i gimnazija obnavljala. Gall je rekao i da su se u zgradi tijekom ljeta 2020. napravili radovi učvršćivanja temelja i potpornih stupova te da je zgrada trenutačno sigurna i dobila je zelenu oznaku.

Na pitanje je li uprava škole dobila kakve dokumente prema kojima je vidljivo da je zgrada oštećena nakon potresa sigurna za uporabu i da se u njoj može održavati nastava, odgovorio je da dokumenti sigurno postoje i da kontaktiramo Gradski ured ili OŠ Ivana Gorana Kovačića.