“Ako smo prihvatili hranu, zašto ne bismo mogli prihvatiti ljude”

Autor:

Miranda Cikotic/PIXSELL

Europa se u prošloj godini suočila s najvećim izbjegličkim valom od Drugog svjetskog rata i terorističkim napadom radikalnih islamista, što u dijelovima europskog društva dovodi do rasta straha od nepoznatog i drugačijeg.

Iz tih razloga u javni diskurs u prvi plan ponovno dolazi tema multikulturalizma, pa se više nego ikada javila i potreba za dijalogom među različitim kulturama koje čini buduću strukturu europskog stanovništva.

Izreka kaže da ljubav ide kroz želudac, a u Centru za mirovne studije, gdje je pokrenuta inicijativa Okus doma, to su prihvatili kao dobar put za pokretanje dijaloga među kulturama.

„Dok se s jedne strane društvo solidariziralo i organiziralo da pomaže izbjeglicama, s druge strane politika nije našla odgovarajući način za rješavanje ove krize“, rekla je za Hinu Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije, organizacije koja već godinama radi na integraciji izbjeglica u hrvatsko društvo.

Okus doma je započeo prikupljanjem priča izbjeglica kroz njihove recepte i sjećanja na njihov dom. Prvi bilten objavili su 2012. godine s receptima za pulao, afganistansko jelo od riže.

Krajem 2014. godine je objavljena kuharica pod imenom Okus doma koja je sadržavala dvadeset recepata i priča izbjeglica iz Afrike i Bliskog istoka pa i s Kosova.

Paralelno s tim su u sklopu Mirovnih studija organizirane su kulinarske radionice tijekom kojih su dokumentirane priče izbjeglica, te su organizirane manifestacije i festivali poput Bliskih okusa istoka i Graha na svjetske načine.

“Ta događanja pokazala su da u njihovoj ekipi, medu izbjeglicama, migrantima i lokalnim ljudima, ima vrsnih kuhara koji mogu prezentirati svoje kulture kroz jela i interkulturalni sadržaj”, rekla je Bužinkić.

EU projekt

Početkom 2014. godine u suradnji s Fade In-om, koji je bio nositelj projekta, pokrenut je projekt „Quality integration solutions for refugees“, financiran iz Europskog socijalnog fonda. U ovom projektu vrijednom 118 581 euro, osim Fade In-a i Centra za mirovne studije, sudjelovali su Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj (CEDRA), udruge Izazov i Iskra, te NeSsT.

Kroz projekt su financirane razne radionice, radni materijali, izrada priručnika, web stranice, te medijska kampanja.  U sklopu projekta organizirane su edukacije o poduzetništvu na kojima su polaznici upoznati s procesom pisanja životopisa, prijava na posao, slanja upita i ostalih vještina potrebnih za snalaženje na hrvatskom tržištu rada. U okviru projekta, snimljen je i dugometražni film Okus doma redateljice Martine Globočnik.

“CMS je dugi niz godina povezan s temom integracije izbjeglica, pa smo preko njihovih opservacija zaključili da je zapošljavanje izbjeglica ključno pitanje kojom se ne pridaje dovoljno pažnje”, rekao je za Hinu Matija Polančec, voditelj ovog projekta. Naime, problemi izbjeglica ne prestaju nakon što im se odobri azil, nego tek tada slijedi borba, za pronalaskom smještaja i posla.

Osnaživanje njihova poduzetničkog duha rezultiralo je idejom o osnivanju zadruge Okus doma kojoj je plan pokrenuti catering za poslovne domjenke, konferencije, radionice, predavanja, rođendane i slična događanja.  U tu svrhu pokrenuta je i crowdfunding kampanja koja jedno vrijeme bila najposjećenija kampanja na toj stranici namijenjenoj prikupljanju sredstava za provedbu ideja.

Kampanjom je prikupljeno 19 tisuća dolara, a taj novac bit će potrošen na registraciju zadruge, najam i opremanje kuhinje, kao i za logističku opremu, poput automobila, posuđa i sličnih potrepština.

Zadruga je trenutno u procesu registracije na Trgovačkom sudu, pa se otvaranje cateringa očekuje već u siječnju.

Pošto u ekipi ima mnogo ljudi koji govore više jezika i već jako dobro govore hrvatski, u Okusu doma odlučili su krenuti i s tečajevima jezika – arapskim, albanskim, farsijem, darijem, francuskim i urdu jezikom. Osim tečaja planiraju ponuditi i usluge prevođenja.

Medijska kampanja

U sklopu projekta provedena je medijska kampanja u kojoj je u suradnji s Fade-inom izrađen spot Porijeklo hrane i radijski jingl Integracija počinje razumijevanjem.

„Htjeli smo afirmativan pristup, da ne pričamo nekakve tužne životne priče, jer se tu ipak radi o privatnim životnim pričama“, rekao je Polančec. Umjesto toga, spot Porijeklo hrane govori o namirnicama koje Europljani smatraju dijelom svoje kulture, no koje su sve stigle iz drugih krajeva svijeta.

„Ako smo prihvatili hranu, zašto ne bismo mogli prihvatiti ljude“, rekao je Polančec.

O inicijativi je napravljen i istoimeni dokumentarac Okus doma redateljice Martine Globočnik koji prati život dvoje izbjeglica u Hrvatskoj. Priča prati nastanak inicijative, izazove integracije, te pokazuje koliko je Hrvatska zapravo otvoreno društvo.  Film je dovršen i prikazivat će se na festivalima u 2016. godini.

Interkultura

Kolektiv Okusa doma danas okuplja oko dvadeset ljudi od kojih je najveći broj u kulinarskoj ekipi. Ekipu, osim izbjeglica, čine i lokalni ljudi, kao i migranti koji su se u Hrvatsku – neki – doselili još za vrijeme Jugoslavije. Mnogo članova kolektiva danas je uključeno u rad tranzitnog kampa u Slavonskom Brodu.

Upravo je u Slavonskom Brodu pokrenuta najnovija aktivnost Centra za mirovne studije, Inicijative Dobrodošli i Okusa doma s lokalnim partnerima, program Interkultura, koji će služiti kao mjesto susreta, dijaloga i solidarnosti. Prva Interkultura održala se krajem prosinca u Gradskoj knjižnici Slavonskoga Broda uz zvuk djembea, okuse afričkih pogača i dokumentarni film ‘Ja sam nitko’ Barbare Matejčić.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)