Objavljeno u Nacionalu br. 777, 2010-10-05
Ivo Sanader vratio se u Hrvatsku svjestan da nema nikakvu političku podršku u inozemstvu: istovremeno DORH je zatražio pomoć američkih istražitetelja oko podrijetla imovine bivšeg hrvatskog premijera
Premda će njegovo davanje iskaza pred istražnim povjerenstvom za Inu 12. listopada biti tajno, nije teško zaključiti što će bivši hrvatski premijer Ivo Sanader ondje reći, odnosno kako će glasiti njegova obrana od optužbi da je kriv za mnoge afere koje povezuju s njim. Za dio odluka, pogotovo onih o Ini, Sanader će proglasiti odgovornom bivšu koalicijsku vladu Ivice Račana. Za kasnija događanja, a i afere s kojima ga povezuju, Sanader će imati obranu sličnu svom bivšem kolegi iz hrvatske vlade Damiru Polančecu: sve odluke koje se danas nekome čine spornima, od Ine do prodaje struje TLM-u, bile su političke odluke o kojima su sve znali i zajednički odlučili članovi Predsjedništva HDZ-a, odnosno svi ministri Sanaderove vlade.
Ukratko, Sanaderov iskaz neće se u bitnome razlikovati od Polančecova mota: “Ako sam kriv ja, krivi su i svi drugi.” Takav koncept obrane bit će velik izazov za Državno odvjetništvo, koje bi, da dokaže pravu prirodu mnogih afera iz Sanaderova mandata, na sudu moralo pružiti nedvosmislen dokaz da je u nekoj od slučaja-afera Ivo Sanader imao osobnu korist. Jedini način da se dođe do takvog dokaza, osim eventualnog priznanja nekog od nižerangiranih sudionika, bilo bi otkriće da bivši premijer posjeduje imovinu koju nije mogao steći svojim redovitim primanjima proteklih godina, odnosno – konkretnije – da negdje ima veću svotu novca nepoznatog porijekla.
Budući da je određeni dio vremena nakon bijega s premijerske funkcije Sanader proveo u Sjedinjenim Državama, da mu ondje živi i studira jedna kći, te da je ondje kupio ili unajmio skupocjeni stan na prestižnoj njujorškoj adresi, hrvatski istražitelji nedavno su od mjerodavnih američkih institucija zatražili pomoć i suradnju u otkrivanju mogućih Sanaderovih nepoznatih bankovnih računa u toj zemlji. Premda iz Državnog odvjetništva, dakako, nitko ne želi potvrditi taj smjer istrage mnogobrojnih koruptivnih afera, dobro upućeni Nacionalovi izvori ističu da je i hrvatska premijerka Jadranka Kosor prošlotjedni posjet Sjedinjenim Državama dijelom iskoristila i za diskretne poticaje američkim sugovornicima da pomognu hrvatskim istražiteljima u otkrivanju Sanaderove nepoznate imovine. Ako se utvrdi da Sanader u Americi doista ima nepoznati kapital, a detalje o tome američke institucije prepuste hrvatskom pravosuđu, bivši hrvatski premijer teško bi izbjegao kazneni progon, a njegov položaj u svim velikim korupcijskim aferama bila bi itekako oslabljena.
AMERIKANCI HTJELI
MAKNUTI SANADERA
Bivši američki veleposlanik u RH
Robert Bradtke bio je na sastanku u Bruxellesu na kojem je
od Sanadera zatražena ostavka
AMERIKANCI HTJELI MAKNUTI SANADERA Bivši američki veleposlanik u RH Robert Bradtke bio je na sastanku u Bruxellesu na kojem je od Sanadera zatražena ostavka
Uostalom, Sanaderov ovotjedni povratak u Hrvatsku jasan je znak da on nigdje u inozemstvu nema nikakvu političku podršku, pa mu je jedino preostalo da se vrati u Hrvatsku i da svojim istupima i iskazima pokuša izbjeći kazneni progon od kojeg ga ne bi spasio ni bijeg u inozemstvo. Nakon što je početkom srpnja prošle godine pobjegao s premijerske funkcije, neki u Hrvatskoj smatrali su da on ima potporu nekih zapadnoeuropskih političara s kojima je tijekom svog premijerskog mandata navodno bio u iznimno dobrim odnosima. Međutim, brzo je postalo jasno da su ga se dotadašnji “veliki prijatelji” odrekli čim više nije bio premijer, a pogotovo kad su ga u Hrvatskoj počeli povezivati s brojnim korupcijskim aferama, a u Austriji i s aferom Hypo. Zbog toga su neki smatrali da njegovi recentni učestali boravci u Sjedinjenim Državama znače da je Sanader možda od američkih vlasti dobio neku vrstu političke zaštite ili garancije da ondje može nesmetano živjeti, što očito nije točno. Tijekom svog mandata, naime, Sanader nije ničim posebno zadužio Amerikance, a američke su vlasti očito zaključile da im on više i ne može na neki način biti koristan. I u zagrebačkim diplomatskim krugovima već godinu dana postoje spekulacije da su upravo Sjedinjene Države, i to putem bivšeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Roberta Bradtkea, odigrale zasad još misterioznu, ali vrlo značajnu ulogu u odlasku Ive Sanadera s premijerske funkcije.
Upravo je Bradtke, navodno, 18. lipnja 2009. neočekivano došao na sastanak Sanadera s neimenovanim funkcionarima Europske unije u Bruxellesu, gdje je Sanaderu rečeno da mora podnijeti ostavku. U svakom slučaju, bivši hrvatski premijer očito nema podršku ni jednog inozemnog političara, a tu je činjenicu u posljednjih godinu dana pokušavao kompenzirati svojim tobožnjim značajnim poslovnim angažmanima: tako je još u listopadu prošle godine preko sebi odanih novinara najavio da ga je u svojoj zakladi zaposlila ekscentrična kanadska bogatašica Louise Blouin, no čak ako je to i bila istina, u samo nekoliko mjeseci ona je sama shvatila ili joj je netko prišapnuo da se uz Sanaderovo ime vežu mnoge neugodne afere i korupcijski slučajevi, pa ga se brže-bolje riješila. Na sličan način Sanader je pokušao dati velik značaj svom novom poslu na Institutu Harriman na sveučilištu Columbia u New Yorku. Objektivno govoreći, ni taj posao ni taj institut nisu ni izdaleka toliko značajni koliko to pokušavaju prikazati Sanader i njegovi bliski prijatelji, pa je njegov boravak u Americi očito potaknut tek činjenicom da mu ondje studira kći Petra.
KRIVI DRUGE Bivši ministar gospodarstva Damir Polančec svoju obranu od optužbi za brojne korupcijske afere temelji na okrivljavanju bivših kolega iz Vlade
KRIVI DRUGE Bivši ministar gospodarstva Damir Polančec svoju obranu od optužbi za brojne korupcijske afere temelji na okrivljavanju bivših kolega iz Vlade
Uostalom, Nacional je iz diplomatskih krugova doznao da su američke vlasti odlučile udovoljiti molbama hrvatskih istražitelja da istraže mogući koruptivni trag novca iz Hrvatske u Sjedinjene Države. Mjerodavne američke institucije istražit će ima li Sanader akumuliranog kapitala na njihovu teritoriju, a pogotovo kojim sredstvima je kupio ili unajmio luksuznu nekretninu u New Yorku, u kojoj boravi njegova kći Petra. Riječ je o stanu u tzv. Zeckendorf tornjevima na One Irving Placeu blizu Union Squarea, a o elitnosti lokacije svjedoči i cijena stanova: u prosjeku jedna soba stoji oko milijun dolara, pa nije teško zaključiti da se i eventualni mjesečni najam takvog stana mjeri tisućama dolara. Sanader je posljednjih mjeseci pokazivao zanimanje i za kupnju još neke nekretnine u SAD-u, a ondje je navodno u posljednje vrijeme kupio neke iznimno vrijedne umjetničke slike, a američke službe istražuju podrijetlo novca kojim su plaćene te umjetnine.
Svojim ponovnim dolaskom u Hrvatsku Sanader je pokazao nervozu i zabrinutost, a čini se da za to itekako ima razloga: Nacionalovi izvori ističu da je Državno odvjetništvo zadovoljno smjerom u kojem se razvijaju mnogi otvoreni korupcijski slučajevi, a u nekima od njih sve su čvršće spoznaje koje vode ravno prema Sanaderu. Premda za to nema službene potvrde, spekulira se da su Sanadera kao “glavu korupcijske hobotnice” već označili bivši čelnici HEP-a Ivan Mravak i Hrvatskih šuma Darko Beuk, a još se ne zna kako će završiti afera s marketinškom agencijom Fimi-media. Koliko god neki predviđali slabe šanse da bivši šef carine Mladen Barišić prokaže svog dugogodišnjeg prijatelja i zaštitnika, suočen s dokazima i mogućnošću da dobije dugotrajnu zatvorsku kaznu, Barišić bi se mogao slomiti i “otkucati” Sanadera. Za bivšeg premijera zloguko može zvučati i suradnja Državnog odvjetništva i saborskog Odbora za unutarnju politiku.
Predsjednik tog odbora Ranko Ostojić najavio je da će pomoći DORH-u osnivanjem peteročlanog pododbora koji će od Austrije zatražiti podatke o tajnim računima na kojima se nalazio novac hrvatskih građana namijenjen za nabavu oružja. Ti bi podaci mogli biti itekako korisni za rasvjetljavanje nekih afera s početka devedesetih, a možda bi bacila svjetlo i na ulogu Ive Sanadera u tim poslovima ili njegovu vezu s nekim akterima unosnog šverca oružja. Kako se čini, sve to utjecalo je na odluku Ive Sanadera da se što prije vrati u Hrvatsku i da pokuša nekako olakšati svoj, sada je već vrlo izvjesno, vrlo težak položaj. Ako mu se u inozemstvu nađe sumnjivi novac ili u Hrvatskoj “propjeva” Mladen Barišić, sudbina bivšeg hrvatskog premijera mogla bi biti zapečaćena zauvijek.
Nakon apartmana u New Yorku, kupio skupocjene umjetnine
Iako je trenutno nezaposlen, te navodno živi isključivo od ženine profesorske plaće, Ivo Sanader nema financijskih teškoća – i dalje ulaže u biznis, nekretnine i luksuz
KUPNJA VILE u zagrebačkoj Kozarčevoj ulici
početkom 90-ih bio je prvi sumnjivi slučaj u vezi sa Sanaderovom imovinom
KUPNJA VILE u zagrebačkoj Kozarčevoj ulici početkom 90-ih bio je prvi sumnjivi slučaj u vezi sa Sanaderovom imovinom
Da bez obzira na trenutnu nezaposlenost Ivo Sanader očito ima neke druge, nepoznate izvore prihoda pokazuje i vijest koju su prije tri tjedna objavili austrijski mediji: samo dan nakon svog nastupa na političkom forumu u austrijskom Alpbachu, Ivo Sanader je svratio u Innsbruck i ondje osnovao Prima Consulting GmbH, savjetodavnu tvrtku, a da bi ju registrirao, očito mu nije bio problem kod javnog bilježnika donijeti 35 tisuća eura, odnosno polovicu temeljnog kapitala. Svi ti detalji mnoge upućuju na zaključak da bivši hrvatski premijer nakon odlaska s premijerske funkcije nema nikakvih financijskih teškoća, a mnogi smatraju i da je on itekako imućan, ali je svjestan činjenice da je još uvijek pod velikim povećalom javnosti, pa se svojski trudi ne pokazivati koliko zapravo novca u inozemstvu ima na raspolaganju. Nekima je sumnjivo i njegovo nedavno osnivanje tvrtke u Austriji: budući da je nedavno našao posao u Sjedinjenim Državama, bilo bi logično da tvrtku osnuje ondje, ili pak u domovini, u Hrvatskoj. Osnivanje austrijske tvrtke potaknulo je glasine da bi ona Sanaderu možda mogla poslužiti za svojevrsno legaliziranje akumuliranog kapitala: povezane tvrtke u nekim off shore područjima mogle bi mu na ime ‘savjetodavnih usluga’ isplaćivati tobožnje honorare, a on bi potom mogao tvrditi da je to zaradio svojim lobističkim i savjetodavnim uslugama, te tako de facto ‘oprati’ novac sumnjivog porijekla i donekle objasniti luksuz koji ga okružuje i godinu dana nakon što je pobjegao s premijerske funkcije.
Imovina Ive Sanadera oduvijek je u Hrvatskoj bila velika enigma, jer je svojim stilom života davao dojam da živi daleko iznad svojih mogućnosti. Prvi sumnjivi slučaj vezan uz Sanaderovu imovinu bila je postepena kupnja vile u zagrebačkoj Kozarčevoj ulici. Otkako su se početkom devedesetih vratili iz austrijskog Innsbrucka, Ivo i supruga Mirjana nisu djelovali kao imućan gastarbaiterski par: četveročlana obitelj Sanader isprva je živjelala u iznajmljenom stanu u kući u zagrebačkim Remetama, kod roditelja njegove bivše predstojnice ureda Biance Matković. Kao ministar znanosti, Ivo Sanader je 1992. živio u sobi hotela Intercontinental u Zagrebu, a njegova supruga Mirjana s dvije je kćeri živjela u iznajmljenom stanu u Splitu. Ipak, od sredine 1992. do 1994. godine Mirjana Sanader i njezin otac Ivo Šarić uspjeli su prikupiti 600.000 tadašnjih njemačkih maraka i postepeno kupovati kat po kat oveće vile u Kozarčevoj ulici. U to vrijeme Sanaderovo rješavanje stambenog pitanja nije odviše plijenilo pažnju hrvatske javnosti, no glasine su zaredale tek nakon što je on preuzeo vođenje HDZ-a i koncem 2003. godine postao hrvatski premijer. Na svako znatiželjno pitanje o imovini, Sanaderovi suradnici su kao napamet naučenu mantru spominjali njegov nekadašnji dugogodišnji boravak u Austriji, tvrdeći da je Sanader ondje, uz stjecanje doktorata, imao vremena i za uspješnu poduzetničku karijeru, čime su opravdavali njegovu očitu imućnost tijekom ratnog perioda u Hrvatskoj. Slične argumente Sanaderovi suradnici ponavljali su i kad je Nacional u siječnju 2007. godine istražio i objavio detalje o njegovoj austrijskoj poduzetničkoj karijeri: Sanader je bio suvlasnik dvije tvrtke koje su osnovane najmanjim početnim kapitalom od kojih je jedna ugašena za manje od tri godine, dok je druga bila nešto dugotrajnija. Prva firma zvala se KCBS Bau-und Planungs-gessellschaft m.b.H., osnovana je 28. studenoga 1989., a likvidirana već 27. ožujka 1992., i to prema sudskoj presudi “zbog nedostatka imovine”. Naziv druge tvrtke bio je WAPAGG-Handelsweren-Vertriebs-Gessellschaft m.b.H., koja je osnovana 23. svibnja 1986., a ugašena 31. kolovoza 2001. godine. Čak i da je istina da je u Innsbrucku imao uspješnu poslovnu karijeru, sam Sanader nikad nije javno objasnio kojim se to točno poslovima uspio obogatiti u inozemstvu.
Sljedeća nedoumica oko Sanaderove imovine izbila je na vidjelo kad je Nacional u istom mjesecu objavio veliku priču o Sanaderovoj luksuznoj kolekciji ručnih satova. Priča je bila jednostavna, ali upečatljiva: iz fotografske arhive izvučene su mnogobrojne fotografije premijera s različitih događanja, od sjednica vlade, javnih nastupa do raznih događanja i domjenaka, pa je primjećeno da Sanader u raznim prigodama na ruci nosi različite skupocjene satove. Prema procjenama stručnjaka, samo na temelju objavljenih fotografija, moglo se zaključiti da hrvatski premijer posjeduje kolekciju vrijednu najmanje 150 tisuća eura, odnosno više od milijun kuna, što je bio peterostruki iznos njegove godišnje premijerske plaće. Sumnju u porijeklo imovine, odnosno spekulacije da je Sanader luksuzne satove primao kao darove ili mito pojačala je činjenica da ih on nikad nije prijavio u svojoj imovinskoj kartici, baš kao ni poveću kolekciju skupocjenih umjetničkih slika o kojoj se često govorkalo u zagrebačkim kulturnim krugovima. Isto tako, u rujnu 2008. godine bračni par Sanader bio je u Dubrovniku na festivalu komorne glazbe, gdje su Mirjanu Sanader fotografi snimili kako u ruci drži torbu marke Chanel vrijednu desetak tisuća kuna – otprilike koliko izniosi i njezina mjesečna plaća na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U prosincu 2008. godine Mirjanu Sanader fotoreporteri su snimili u šetnji zagrebačkim ulicama, pri čemu je ona nosila skupocjenu crnu Hermes Birkin torbu koja navodno stoji – čak 15 tisuća eura. Netom što je sišao s vlasti, Ivo Sanader veći je dio ljeta prošle godine proveo ploveći Jadranom na jahti “Malo vitra”, a premda to nikad nije formalno dokazano, mnogi su spekulirali da ta 18-metarska drvena jahta ima fiktivnog vlasnika, a da je stvarni vlasnik bivši hrvatski premijer.
Posljednjih godinu dana nitko zapravo pouzdano ne zna od čega živi Ivo Sanader: on je još sredinom rujna prošle godine u Banskim dvorima zatražio da ga se skine s plaće od 23 tisuće kuna na koju je imao pravo do siječnja ove godine. Otada pa do danas nema nikakvih informacija o mogućim Sanaderovim novim zaposlenjima, iz čega bi se dalo zaključiti da je četveročlana obitelj, od čega jedna kćer studira u Zagrebu, a druga u Sjedinjenim Državama, živi isključivo od profesorske plaće Sanaderove supruge Mirjane