‘Ako ministrica nije znala za nenamjensko trošenje, mogao ju je upozoriti suprug – šef inspekcijske službe u Ministarstvu’

Autor:

Boris Scitar, Davor Puklavec/PIXSELL

Nacional otkriva da kontroverzne veze ministrice Nine Obuljen Koržinek s teškom aferom oko isplata Geodetskom fakultetu u Zagrebu mogu imati i obiteljsku dimenziju jer ministričinog supruga Hrvoja Koržineka, voditelja Službe za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine u njenom ministarstvu, također povezuju s aferom

Ako ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek nije imala potrebne službene informacije o mogućoj krađi i nenamjenskom trošenju javnog novca iz Europskog fonda solidarnosti na Geodetskom fakultetu, njezin suprug Hrvoje Koržinek kod kuće ju je mogao barem neslužbeno upozoriti što se događa i bez europskih istražitelja. Možda bi tako Hrvatska izbjegla još jedan skandal zbog istrage Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO).“

Tvrdi to jedan od više izvora Nacionala koji navode da bi kontroverzne veze ministrice Nine Obuljen Koržinek s teškom aferom opterećenim Geodetskim fakultetom u Zagrebu mogle imati i jednu obiteljsku dimenziju, s obzirom na to da je ministričin suprug Hrvoje Koržinek voditelj Službe za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine u njenom ministarstvu.

Ako ministrica nije bila upućena u malverzacije zbog kojih, nakon otkrića portala Telegram.hr, ogromna afera upravo potresa Geodetski fakultet, onda je po prirodi svog posla, tvrde to isti izvori Nacionala, barem u jednom dijelu saznanja o tome trebao imati njezin suprug.

Služba za inspekcijske poslove djeluje u sastavu Uprave za zaštitu kulturne baštine u njenom ministarstvu, a ministrica je u svojim odgovorima novinarima u jednom trenutku i njih uputila da se obrate baš Upravi za zaštitu kulturne baštine. Jedan od važnijih odjela u toj upravi, onaj za inspekcijski nadzor, vodi upravo njezin suprug Hrvoje Koržinek.

‘Apsolutna je laž da u Hrvatskoj zbog hitnosti nakon potresa nije bilo moguće nikome drugome dodijeliti ta sredstva, odnosno da nije bilo drugih javnih institucija stručnih za obavljanje tog posla’

Izvor Nacionala blizak vrhu HDZ-a navodi kako neki istaknuti pripadnici geodetskog miljea smatraju da je Koržinek i na neke aktivnije načine povezan s aferom koja je njegovu suprugu stavila pod žestoki pritisak javnosti zbog činjenice da je s Geodetskim fakultetom u Zagrebu bez javnog natječaja potpisala, a kako se kasnije pokazalo i za to platila, kompromitirajući sporazum o 3 D snimanju objekata kulturne baštine stradalih u zagrebačkom potresu, u ukupnom iznosu većem od milijun eura, i to potencijalno europskih sredstava.

Taj izvor ističe da za Ninu Obuljen Koržinek u toj aferi postoji više kompromitirajućih okolnosti, koje opisuje ovako:

„Apsolutna je laž da u Hrvatskoj zbog hitnosti nakon potresa nije bilo moguće nikome drugome dodijeliti ta sredstva, odnosno, da nije bilo drugih javnih institucija stručnih za taj posao. Pa u Hrvatskoj ima više geodetskih fakulteta i stručnjaka koji su bili spremni obaviti taj posao i za puno manje novca. Osim toga, kvaliteta spornih 3 D snimki izuzetno je loša, o čemu se u stručnim krugovima naveliko govori. Uz sve to, ako se već pokušavaju opravdati nužnošću žurnog postupanja nakon potresa, nije jasno zašto ih sve odjednom nisu angažirali. Na koncu, sve svesti na priču kako je važno da se tu navodno ne radi o europskom, nego o hrvatskom novcu koji je dodijeljen Geodetskom fakultetu, šalje jednu odvratnu poruku – da Plenković valjda smatra da do te mjere kontrolira DORH da je siguran kako u slučaju njihove nadležnosti za taj predmet od svega na koncu neće biti ništa.“

Zato i ne čudi što nakon ove nedavne akcije europskih istražitelja na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, a uoči predstojećih parlamentarnih izbora, premijer Andrej Plenković opet pokušava spasiti svoju ministricu, ali i kontrolirati štetu nastalu još jednom ozbiljnom korupcijskom aferom zbog sumnje europskih istražitelja u pronevjeru novca iz europskog Fonda solidarnosti na Geodetskom fakultetu u Zagrebu za iznos veći od milijun eura.

FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Nacional je kontaktirao ministricu Ninu Obuljen Koržinek i suočio je s više pitanja, između ostalog i je li na osnovi nalaza Državne revizije koji je temelj postupka pokrenutog od Ureda europskog tužitelja protiv čelnika Geodetskog fakulteta, izdala nalog Službi za inspekcijske poslove kulturne baštine da provjeri što se dogodilo s novcem isplaćenim osumnjičenima za potencijalnu subvencijsku prijevaru procijenjenu na 1,7 milijuna eura.

Na to pitanje iz Ministarstva su odgovorili sljedeće:

„Vezano uz pitanje o nadležnosti Službe za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine, ta služba je nadležna za rad konzervatorskih odjela, odnosno poslove zaštite, očuvanja, obnove ili nekog drugog postupka na kulturnim dobrima Republike Hrvatske. Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisana je nadležnost i poslovi inspekcije. Inspekcija nije nadležna u provođenju nadzora nad trošenjem sredstava koja Ministarstvo osigurava korisnicima bez obzira na to je li riječ o sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske ili drugim izvorima (EU sredstva).“

Zasad je ta operacija europskog tužitelja završila pritvaranjem dvojice uglednih predstavnika akademske zajednice, ali ostala je upitna sudbina i jednog od četvero najdugovječnijih, preostalih članova Plenkovićeve vlade od trenutka preuzimanja njegova prvog mandata 2016. godine. Ovoga puta radi se o ministrici Nini Obuljen Koržinek zbog spomenute sumnje u pronevjeru europskog novca u iznosu većem od milijun eura.

Zasad su u pritvoru 8. studenoga završili dekan Geodetskog fakulteta u Zagrebu Almin Đapo i sveučilišni profesor Boško Pribičević, dekanov mentor ključan i za njegovo znanstveno napredovanje. No prema medijskim napisima, ta dvojica akademskih uglednika u istrazi su navodno postavila pitanje zašto nije privedena i Nina Obuljen Koržinek, odgovorna ministrica kulture i medija. Do sada, u nešto više od sedam godina najdugovječnijeg premijerskog mandata u Hrvatskoj, Plenkovićevu vladu već je moralo napustiti 29 ministara.

Novi dekan geodetskog fakulteta Mladen Zrinjski snimljen ispred zgrade fakulteta tijekom pretresa i uhićenjadonedavnog dekana Almina Đape i sveučilišnog profesora Boška Pribičevića. FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Uz ministricu Ninu Obuljen Koržinek, kao ministri su uspjeli preživjeti samo Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Tomo Medved, također potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, kao i Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, ali koji je u Vladu ušao kao predstojnik Ureda predsjednika Vlade.

U energičnom pokušaju kontrole nastale štete, ministrica Obuljen Koržinek u nedjelju je na N1 televiziji optužila i novinare portala Telegram koji su objavili dokumente koji pokazuju da su sredstva za sporno snimanje na Fakultetu za geodeziju u proračunu bila predviđena iz europskog fonda. I ona i premijer Andrej Plenković uporno ponavljaju da ta istraga uopće nije trebala biti u nadležnosti europskog tužitelja jer je bila riječ o sredstvima isplaćenim Geodetskom fakultetu iz domaćih proračunskih sredstava, koja nisu u nadležnosti europske tužiteljice Laure Codruţe Kövesi.

Portal Telegram, koji je otkrio cijelu tu aferu, imao je uvid u dokument Državne revizije u kojem je bilo nedvosmisleno navedeno da su obavljeni „tekući prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava“. „Državna revizija provedena u Ministarstvu kulture 2021. godine eksplicitno je utvrdila kako su vrijednosno najznačajnija sredstva kapitalne pomoći u iznosu od 6.037.406 kn doznačena Geodetskom fakultetu za 3D dokumentiranje objekata kulturne baštine”, objavio je portal Telegram.

Gostujući na N1 televiziji u „Točki na tjedan“, ministrica Obuljen Koržinek u nedjelju nije osporila da je portal Telegram objavio vjerodostojan dokument, ali, kako je rekla, „novinari nisu znali pročitati taj dokument“. A ona i premijer Plenković uporno su ponavljali i uvjeravali javnost da je taj novac Geodetskom fakultetu isplaćen iz domaćih proračunskih sredstva. No kako su objasnili Nacionalovi izvori upućeni u korištenje novca iz europskih fondova, ta tvrdnja premijera Plenkovića i ministrice bila je samo donekle pouzdana jer se u pravilu za europske projekte novac isplaćuje iz domaćeg proračuna da bi tek potom bio povučen iz europskog fonda.

‘Hrvoje Koržinek, suprug ministrice Nine Obuljen Koržinek, po prirodi svog posla trebao je barem u jednom dijelu imati saznanja o aferi jer vodi jedan od važnijih odjela u toj upravi, onaj za inspekcijski nadzor’

Međutim, ako se uoče malverzacije u korištenju tog novca, kao u slučaju s Geodetskim fakultetom, onda se uskraćuje isplata predviđenih europskih sredstava, a ako se naknadno otkrije da su sredstva netransparentno utrošena, onda su države članice dužne taj novac pokriti iz državnog proračuna. A to su sigurno i ministrica i premijer morali znati, ali prema Nacionalovim izvorima, pokušavaju manipulirati javnošću.

Na pitanje Nacionala da ministrica prokomentira izjave pritvorenih profesora s Geodetskog fakulteta, bivšeg dekana Đape i profesora Pribičevića, kada su u istrazi pitali zašto nije privedena Nina Obuljen Koržinek koja je s njima potpisala kompromitirajući ugovor o 3D snimanju u potresu oštećene kulturne baštine, iz njezina ureda za odnose s javnošću dobili smo sljedeći odgovor, uz napomenu da je riječ o njihovim „navodnim“ izjavama:

„Također ćemo ponoviti ministričinu izjavu da ne vjeruje kako su oni to rekli, jer znaju da su Ministarstvu dostavili ugovorene projekte i da su plaćanja izvršena temeljem preuzimanja ugovorenih podataka, što je sve moguće provjeriti izravnim uvidom u podatke na serverima Ministarstva“, naglašeno je odgovoru koji je potpisala Renata Margaretić Urlić, glasnogovornica Ministarstva kulture i medija.

Uz isticanje kako „izražavaju podršku istrazi nadležnih tijela ako postoje bilo kakve nepravilnosti u korištenju javnih sredstava bez obzira na to je li riječ o nacionalnim ili europskim sredstvima“, u odgovoru Ureda za odnose s javnošću Ministarstva kulture naglašava se i da je „u navedenom priopćenju EPO-a“ – dakle, priopćenju europskog javnog tužitelja – „izražena sumnja da su sredstva koja je Ministarstvo kulture i medija uplatilo Geodetskom fakultetu iz sredstava Fonda solidarnosti EU-a za 3D dokumentiranje stvarnog stanja objekata za potrebe provedbe popisa štete na nepokretnim kulturnim dobrima prouzročenim potresom u Zagrebu. Ministarstvo je na traženje nadležnih tijela dostavilo kompletan predmet provođenja 3 D snimanja i cjelovitu dokumentaciju iz koje je vidljivo da su sredstva isplaćena iz nacionalnih sredstava iz izvora 11 opći prihodi i primici“.

I u ovom očitovanju ministrice Nine Obuljen Koržinek ponovo se naglašava da je novac Geodetskom fakultetu isplaćen iz „nacionalnih sredstava“, ali i ovoga puta bez konkretnog navođenja da se tu radi o uobičajenoj proceduri u korištenju sredstava iz europskih fondova, gdje se sredstva najprije isplaćuju iz nacionalnih proračuna država članica da bi se tek potom, ako nema problema s utroškom predviđenih sredstava, novac povlačio iz europskih fondova.

‘Vezano uz pitanje o nadležnosti Službe za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine, ona nije nadležna u provođenju nadzora nad trošenjem sredstava koja Ministarstvo osigurava korisnicima’

Sve je izvjesnije da nema dvojbe oko toga da su Ured europskog javnog tužitelja i njegova šefica Laura Codruţa Kövesi nadležni za taj konkretan slučaj, koliko god se premijer Plenković trudio osporiti njihovu nadležnost. Napokon, dokaže li se u istrazi da su ta sredstva bila otuđena, tek će tada premijer Plenković i ministrica Nina Obuljen Koržinek biti u pravu u svojim tvrdnjama da je riječ o domaćim sredstvima iz hrvatskog proračuna, jer u tom slučaju ona neće moći biti povučena iz Bruxellesa.

Evo i kako je Ministarstvo kulture Nacionalu objasnilo tu kompromitirajuću situaciju: „Zbog žurnosti u postupanju popisa i procjene štete, kao i uklanjanja opasnih dijelova građevina oštećenih u potresu, da bi se zaštitili život i zdravlje ljudi, Ministarstvo kulture i medija je tražilo ponudu Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao znanstvene ustanove koja za provođenje 3D snimanja raspolaže odgovarajućom opremom i osposobljenim stručnjacima. U tom trenutku nije bilo moguće procijeniti koliko će taj posao trajati niti koliko će se zgrada morati snimiti. U popisu i procjeni šteta stručnjaci Geodetskog fakulteta pridružuju se timovima stručnjaka Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te konzervatorima Ministarstva i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode te djelatnicima Hrvatskog restauratorskog zavoda. Temeljem pisanih zahtjeva i telefonskih poziva Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, nadležnih konzervatorskih odjela, vlasnika i korisnika zgrada sa statusom kulturnog dobra, zahtjevi za snimanja su slani u Upravu za zaštitu kulturne baštine Ministarstva, koja je temeljem stvarnih zahtjeva s terena davala naloge Geodetskom fakultetu za snimanje oštećenih kulturnih dobara (npr. ustanova u kulturi, vjerskih zajednica i drugih vlasnika i korisnika).“

Bivši dekan Geodetskog fakulteta Almin Đapo i profesor Boško Pribičević sumnjiče se da su manipulirali u 28 postupaka nabave, odnosno da su te poslove namještali određenim tvrtkama, obrtima i odvjetničkim uredima. U zamjenu za dobivanje poslova, sumnja se da su odgovorne osobe tih tvrtki dio uplaćenog novca vraćale Đapi i Pribičeviću. Nešto su im davali osobno, a nešto su vraćali plaćajući radove izvedene na njihovim privatnim posjedima. U nekim slučajevima nije bilo pruženih usluga, u drugima su preplaćene, u trećima su poslovi namješteni. Ostale uhićene se sumnjiči da su sudjelovali u namještanju postupaka javne nabave.

Podnosili su nevaljale ili skuplje ponude, što bi u konačnici rezultiralo time da se odabere ponuda onog kojem se pogodovalo. Nakon što bi posao bio dobiven, dio novca koji je za njega plaćen vraćan je Đapi i Pribičeviću, a osim toga plaćali su se i fiktivni računi za radove izvedene na njihovom privatnim posjedima. Đapu i Pribičevića sumnjiči se da su od svibnja 2019. do studenoga 2023. organizirali postupke javne nabave za robe, usluge i radove za četiri projekta. Ukupna vrijednost tih projekata bila je 5,9 milijuna eura, a od te sume, sumnjaju istražitelji, 85 posto se sufinanciralo sredstvima EU-a. Dvojica uglednih članova akademske zajednice osumnjičena su za zlouporabu položaja i ovlasti, zlouporabu u postupku javne nabave, krivotvorenje službene isprave i pranje novca. EPPO je izvide provodio u suradnji s poreznim USKOK-om i PNUSKOK-om, a tijekom izvida 29. lipnja 2023. obavljene su i pretrage na Geodetskom fakultetu.

Evo kako je Ministarstvo detaljno elaboriralo zašto smatra da ne snosi odgovornost u neugodnoj aferi

Teška afera na Geodetskom: “Šalje se jedna odvratna poruka! Plenković misli da do te mjere kontrolira DORH…”

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.