Jedna od žena iz SDP-a koje su bile vrlo angažirane u izbornoj kampanji Zorana Milanovića bila je i Jasenka Auguštan-Pentek, gradonačelnica Zlatara, zagorskoga grada sa 6200 stanovnika. Kao gradonačelnica Zlatara i danas vodi bitku za saniranje duga od 30 milijuna kuna zbog kojeg je 2009. godine Zlatar postao grad slučaj i bio pred bankrotom. Prije no što je ušla u politiku bila je zaposlena u srednjoj školi u Zlataru kao ekonomistica. Diplomirala je marketing na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Bila je aktivna i u civilnim udrugama: Crvenom križu i Aktivu žena Zlatar.

Od 2013. godine bila je zamjenica gradonačelnika, a na lokalnim izborima 2017. godine za gradonačelnika Zlatara premoćno je pobijedila u prvom izbornom krugu sa 74 posto osvojenih glasova birača, što je bio jedan od najboljih rezultata u Hrvatskoj. U razgovoru za Nacional rekla je da odluku o tome hoće li se naći na izbornoj listi SDP-a za predstojeće parlamentarne izbore prepušta SDP-u, no otvoreno je stala uz očekivanu kandidaturu Davora Bernardića za premijera. Prema njenim riječima, Davor Bernardić postigao je dosad dobre rezultate na europskim izborima, a njegova odluka presudila je i da SDP stane iza kandidature Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima. To je bio važan doprinos pobjedi Zorana Milanovića, smatra Auguštan-Pentek, iako su ključni ipak bili Milanovićeva osobnost i liderstvo. Prošloga tjedna Jutarnji list uvrstio ju je – s Mišelom Jakšićem iz Koprivnice, Mišom Krstičevićem iz Ploča, Ivanom Marković iz Supetra na Braču, Stjepanom Kovačem iz Čakovca, Daliborom Domitrovićem iz Ogulina i Vinkom Grgićem iz Nove Gradiške – u skupinu SDP-ovih gradonačelnika koji vrše pritisak na predsjednika stranke Davora Bernardića da ih pozicionira visoko na izbornim listama za parlamentarne izbore kako bi si osigurali ulazak u saborske klupe.

NACIONAL: Uvršteni ste u skupinu SDP-ovih gradonačelnika koji vrše pritisak na predsjednika SDP-a Bernardića da vas pozicionira visoko na izbornim listama na parlamentarnim izborima. Objavljeno je da je voditelj te skupine mlađih SDP-ovaca Stjepan Kovač, a vi ste njegova zamjenica. Što planirate ako predsjednik Bernardić odbije taj vaš zahtjev?

Da razjasnimo: Stjepan Kovač izabran je za koordinatora Koordinacije gradonačelnika, načelnika i župana SDP-a, a Ivana Marković i ja imenovane smo za zamjenice te koordinacije. To je službeno tijelo stranke koje ima za cilj raditi na programima lokalne samouprave. Točno je da postoji grupa gradonačelnika koja se okupila kao reakcija na situaciju u kojoj se stranka nalazila prije dvije godine. Mediji su nas prozvali Neretvanska skupina, ali mi se tako ne zovemo već smo SDP-ovi gradonačelnici koji komuniciramo s ciljem razmjene iskustva i naravno da nas sve veže težnja da SDP ostvari najbolji rezultat. Nisu to samo imena koje ste spomenuli, već veći broj uspješnih gradonačelnika i načelnika iz različitih krajeva Hrvatske. A što se tiče ovih informacija u medijima, to je potpuno irelevantno jer su poznati procedura i način na koji se određuju kandidati na listi. U tom smislu je predsjednik stranke već dosad pokazao kako je sklon je predložiti kandidate s rezultatima i najvećim potencijalom, a ne podliježe pritiscima medija.

NACIONAL: Hoće li predsjednik SDP-a Davor Bernardić biti dobar kandidat za premijera? Pretpostavljam da ćete odgovoriti da hoće, ali ima članova SDP-a koji u to sumnjaju.

Znam da ima ljudi i u stranci koji ne vjeruju u Davora Bernardića. Čitala sam intervju Vjerana Zuppe u Nacionalu, koji je rekao da ne bi bilo dobro za SDP, ali i Hrvatsku, da Davor Bernardić postane premijer. Cijenim Vjerana Zuppu kao hrvatskog intelektualca, ali on je u istom tom intervjuu i sam priznao da je pogriješio u svojim procjenama barem dvaput. Prvi put kada je smatrao da nije dobro da Zoran Milanović postane predsjednik SDP-a. A drugi put, prema njegovim vlastitim riječima, kada je mislio da će dolazak Andreja Plenkovića na mjesto predsjednika HDZ-a biti pozitivan i za HDZ i za Hrvatsku. Oba puta je pogriješio. Nadam se da će mu se to dogoditi i u ovom slučaju i da će mu Bernardić dokazati da je pogriješio. Davor Bernardić zna i slušati, što su dokazali izbori za europski parlament, kao i predsjednički izbori. Znao je zatomiti vlastitu taštinu i odlučio se za kandidate koji nisu bili u njegovu ekskluzivnom, bliskom krugu stranačkih drugova. Što god mislili o Bernardiću, upravo je to SDP-u donijelo rezultat i vjetar u leđa pa je u posljednjim anketama u popularnosti nadmašio i HDZ. Sve je, dakle, u rukama Davora Bernardića.

NACIONAL: Očekujete li onda od Bernardića da i vas stavi na izbornu listu za parlamentarne izbore, na poziciju koja jamči ulazak u Sabor?

Procedura za to u SDP-u je posve jasna. Općinske i gradske organizacije predlažu kandidate. Moja gradska organizacija može me predložiti, ali poslije toga te kandidature idu u Predsjedništvo, a potom i na Glavni odbor SDP-a. Ne opterećujem se time hoću li biti na listi ili neću. Stranka će o tome odlučiti. Ono što znam jest da neovisno o tome hoću li se naći na izbornoj listi ili ne, ostajem u SDP-u i nastavit ću se brinuti za svoj grad, Krapinsko-zagorsku županiju i građane. Ako se bude smatralo da trebam biti na izbornoj listi, sigurno je da to neću odbiti. Dosad su građani Zlatara moj rad prepoznali. To je pokazala i činjenica da sam na izborima za gradonačelnika već u prvom krugu bila izabrana sa 74 posto glasova. To je bio jedan od najboljih rezultata u cijeloj Hrvatskoj.

NACIONAL: Nacional je u prošlom broju objavio anketu prema kojoj bi članovi SDP-a kao premijerku radije vidjeli Biljanu Borzan, a ne predsjednika SDP-a Davora Bernardića. Prijateljica ste s Biljanom Borzan. Kako biste vi glasali u toj anketi: za Davora Bernardića ili Biljanu Borzan?

Davor Bernadić je predsjednik stranke, a pred SDP-om je ozbiljna zadaća da preuzmemo odgovornost za Hrvatsku i riješimo nered koji je uzrokovao klijentistički i koruptivni HDZ. Sigurna sam da ćemo u tome uspjeti. Za razliku od HDZ-a, mi smo kvalitetan tim. Pogledajte samo što se sada kod njih događa za vrijeme unutarstranačkih izbora. Sve se svodi na to tko će se više umiliti kultu ličnost Franje Tuđmana. S takvim pristupom HDZ više nalikuje kakvoj sekti nego stranci. U tom smislu se potpuno razlikuju od nas. Na europskim izborima prije nekoliko mjeseci potvrdu svog kvalitetnog rada dobilo je četvero naših zastupnika. Nije nikakvo iznenađenje što su Biljana Borzan, Tonino Picula i drugi istaknuti naši članovi cijenjeni unutar stranke i među građanima, što su dokazali i preferencijski glasovi. Oni su to zaslužili svojim predanim radom, a vjerujem da će se jednako dokazati i dvoje naših novih europarlamentaraca Predrag Fred Matić i Romana Jerković.

NACIONAL: Bili ste uz Zorana Milanovića u izbornoj kampanji. S obzirom na to da ste pobornica snažnijeg utjecaja žena u politici kroz obnašanja visokih dužnosti, a niste podržali predsjednicu Grabar-Kitarović, je li to bio svojevrsni sukob interesa?

Naravno da nije. Jednostavno, činjenica je da je predsjednica protiv sebe imala bitno boljeg kandidata u Zoranu Milanoviću. Ni u jednom trenutku nisam sumnjala u njegovu pobjedu. Pokazalo se da Hrvatska voli odlučne lidere, a Zoran to jest. Zna svakome reći ono što ga ide iako je katkad znao malo pretjerati, ali vidjeli ste da mu je to oprošteno.

‘Priznajem i ja da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović lijepa žena, ali to je u svijetu politike najmanje bitno. Ne bih rekla da je posve nebitno, ali i ljepotu u politici valja znati kvalitetno nositi’

NACIONAL: A čime vas je razočarala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović?

Obnašajući funkciju predsjednice nije otvarala vrata ženama za snažniji iskorak na političku pozornicu. Njezin mandat poslao je posve suprotnu poruku. Kolinda Grabar-Kitarović funkciju predsjednice maksimalno je estradizirala. Treba imati na umu da prema službenim statistikama u Hrvatskoj samo 18 posto žena obnaša najviše političke dužnosti, što je premalo, a predsjednica nimalo nije pomogla da se ta slika promijeni. Previše je govorila o za građane posve nebitnim stvarima – oblačenju, modi, dijetama, trepavicama – što doista nije bilo pametno. Zaustavite li ljude na ulici i upitate ih što misle o predsjednici, najčešći odgovori bit će: lijepa je žena, strastvena je navijačica koja skače po tribinama na sportskim terenima, voli pjevati… Tu su i gafovi iz izborne kampanje o plaćama od 8.000 eura i nošenju kolača u zatvor gradonačelniku Milanu Bandiću opterećenom brojnim aferima i sudskim procesima.

NACIONAL: Zašto mislite da je predsjednica ženama otežala pristup u politiku?

Nije dovoljno da žene budu samo kvote na listama, nego ih treba i poticati na bavljenje politikom. I građani se trebaju osloboditi predrasuda i napokon shvatiti da i žene mogu kvalitetno obavljati važne dužnosti, a predsjednica nije to dokazala. SDP o tome vodi računa i uveden je tzv. ZIP model na izbornim listama. Naizmjence će na listama poslije svakog muškarca biti kandidirana žena, odnosno obratno. To neće biti dovoljno, ali je za početak dobro. Uostalom, dokazano je da žene mogu biti i bolji, uspješniji političari od mnogih muškaraca. Pozitivnim primjerima treba mijenjati svijest ljudi, a predsjednica Grabar-Kitarović tome nije pridonijela. Za muškarce i žene trebaju vrijediti ista pravila. Muškarci nemaju pravo na bahaćenje. Priznajem i ja da je predsjednica lijepa žena, ali to je u svijetu politike najmanje bitno. Dakako, ne bih rekla da je posve nebitno, ali i ljepotu u politici valja znati kvalitetno nositi.

NACIONAL: A što mislite o Jadranki Kosor, bivšoj predsjednici vlade?

Čitam njene tweetove. Zanimljivi su. Jadranka Kosor bila je premijerka nakon Ive Sanadera, koji je završio u zatvoru zbog korupcije. No i u njenom slučaju HDZ je pokazao da se s lakoćom rješava svojih bivših predsjednika. U svakom slučaju, mislim da je HDZ nije znao cijeniti. U SDP-u se tako ne odbacuju ljudi. Vidite da je i bivši predsjednik SDP-a Zoran Milanović sada postao predsjednik Hrvatske. I u tome je SDP drugačiji od HDZ-a. Spomenula bih da i neke kolegice iz SDP-a vrlo uspješno obavljaju dužnosti načelnica i gradonačelnica. Imamo i super europarlamentarku Biljanu Borzan koja se bori da proizvodi u Hrvatskoj budu iste kvalitete kao i u razvijenim državama Europske unije, što do sada nije bio slučaj. Uspjela je nešto konkretno izboriti ne samo za Hrvatsku, nego i tržišta svih novih članica Europske unije. Spomenula bih i Sabinu Glasovac, vrijednu zastupnicu SDP-a koja je u Saboru i predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova. Građani je prepoznaju kao aktivnu saborsku zastupnicu koja diskutira o raznim temama, a posebno je upućena u probleme obrazovanja jer je i sama bila profesorica u zadarskoj gimnaziji. Ona se ne bavi ekskluzivno ženskim temama, nego i vrlo ozbiljnim društvenim pitanjima.

NACIONAL: SDP je u Saboru upravo pokrenuo inicijativu za donošenje zakona o pobačaju, a to je i novo neugodno političko pitanje za HDZ. Očekujete li da će taj zakon proći u Saboru ili će vladajuća većina opet podilaziti konzervativnom dijelu hrvatskog društva? Usvajanje Istanbulske konvencije ostavilo je ozbiljne posljedice u HDZ-u…

Da se razumijemo, stavljanjem zakona o pobačaju u proceduru SDP ne promovira pobačaj. Nismo njegovi promotori. Dapače, to je važno naglasiti, pravo na pobačaj ne uvodimo jer ono već postoji. Riječ je samo o nastojanju da se to važno pitanje autentično definira u okvirima hrvatskog pravosudnog sustava, a da se ne uskrate prava koja su žene dosad imale. Prema odluci Ustavnog suda iz 2017. godine, Vlada je već trebala donijeti prijedlog tog zakona, ali još to nije učinila. Rok je bio ožujak 2019. godine. Podsjećam, u Hrvatskoj je još uvijek na snazi zakon iz Jugoslavije. U novom zakonu ništa se bitno ne mijenja, nego se to pitanje konačno uređuje u okviru hrvatskog pravnog sustava. Jednostavno, Hrvatska mora urediti to važno pitanje.

NACIONAL: U čemu je postojeći zakon o pobačaju sporan?

Sam zakon je sporan jer ga je pregazilo vrijeme. Primjerice, jedan od tehničkih detalja u postojećem zakonu odnosi se na činjenicu da su sankcije propisane u jugoslavenskim dinarima, valuti koja već odavno ne postoji. S druge strane, svjesni smo da ne možemo spriječiti pobačaje, ne možemo pred tom činjenicom zatvarati oči, ali želimo omogućiti ženama da im to pravo ostane dostupno i besplatno. Ilegalni pobačaji imaju brojne tragične posljedice. To je, dakle, ponajprije humanitarno pitanje. Naglašavam da ovaj prijedlog zakona, koji nudi SDP, ne ograničava pravo na priziv savjesti liječnicima, ginekolozima. Ali živimo u 21. stoljeću i očekujemo kvalitetnu zaštitu i prava žena na izbor. U konačnici, život u 21. stoljeću trebao bi podrazumijevati i besplatnu kontracepciju za građane kao svojevrsni standard modernog društva. Spomenuli ste konzervativizam hrvatskog društva, ali i Irska je bila percipirana kao izrazito konzervativna država pa je čak i tamo nedavno usvojen zakon kojim je dozvoljen pobačaj.

NACIONAL: Što se dogodilo u Irskoj?

Dva su osjetljiva pitanja bila provjeravana na referendumima, a oba su dobila ogromnu potporu Iraca. Nakon što je zbog zabrane pobačaja jedna irska državljanka umrla u dramatičnim okolnostima, u irskom društvu kao da se dogodio kopernikanski preokret. Zakon kojim je dozvoljen pobačaj dobio je na referendumu podršku ogromne većine Iraca, naročito mlađe generacije. Unatoč raširenoj percepciji Irske kao izrazito konzervativnog društva, jednako je na referendumu potporu dobio i zakon o braku istospolnih zajednica. Vidimo da je i ta navodno konzervativna Irska sada ispred Hrvatske.

NACIONAL: Očekujete li da će ta inicijativa SDP-a proći u Saboru?

Zasad vjerojatno neće. Nisu se stekli uvjeti da se o tom zakonu raspravlja jer Vlada nije poslala očitovanja, a nije bilo ni predstavnika Vlade da iznese njen stav, što su bili dužni učiniti. U HDZ-u su trenutno počeli unutarstranački izbori pa se oko tog osjetljivog pitanja Vlada ne želi očitovati bojeći se da će izazvati nove dramatične podjele u stranci, kao što je bio slučaj i kod donošenja Istanbulske konvencije, kada se HDZ dramatično podijelio na izrazito konzervativnu struju s Mirom Kovačem na čelu i liberalnu struju u stranci koju i dalje vodi premijer Andrej Plenković. Ne žele se javno izjašnjavati o tom pitanju barem dok ne prođu unutarstranački izbori. Bojim se, međutim, da će tako ostati sve do parlamentarnih izbora ove godine, ma kada oni bili.

NACIONAL: Je li ipak to distanciranje od izjašnjavanja HDZ-a o pobačaju razuman potez, imajući na umu do kakvih je dramatičnih podjela u stranci dovelo usvajanje Istanbulske konvencije u Saboru?

Gledajući iz pozicije lokalne samouprave, iz svakodnevnih kontakata s građanima znam da građani cijene političare spremne donositi odluke i snositi za te njih odgovornost. Građani nisu naivni. Odlaganjem donošenja potrebnih odluka nećete ih zavarati. Taj je zakon o pobačaju trebao biti donesen još prošle godine. Vlada Andreja Plenkovića cijelo vrijeme to radi i maže oči ljudima. I neugodna pitanja morate rješavati, a ne ih odlagati, jer će vam račun za to prije ili kasnije stići. I sama donosim odluke koje nisu popularne, ali nužne su da bi Zlatar postao bolji grad, ugodniji za život.

‘Čitam tweetove Jadranke Kosor, zanimljivi su. Bila je premijerka nakon Ive Sanadera. No i u njenom slučaju HDZ je pokazao da se s lakoćom rješava svojih bivših predsjednika’

NACIONAL: Što mislite da će donijeti predstojeći izbori u HDZ-u? Hoće li se promijeniti odnos Vlade prema neugodnim pitanjima za tu stranku, poput pobačaja?

Ne želim se miješati u ono što treba raditi HDZ. Znam da nisu radili dobro pa ne očekujem da će se išta promijeniti u budućnosti. Neka rješavaju svoje odnose unutar svoja četiri zida. Ne želim se miješati u njihov posao.

NACIONAL: Veliku gužvu u vladajućoj koaliciji izazvao je novi zagrebački GUP, koji „gura“ gradonačelnik Milan Bandić, ali je podijelio zagrebačke zastupnike HDZ-a. Pitanje novog GUP-a ponovo je odloženo. Može li GUP srušiti aktualnu vladajuću koaliciju?

Ne očekujem da će se išta dramatično dogoditi dok Hrvatska ne odradi šestomjesečno presjedanje Europskom unijom. Amandmani na novi GUP bili su samo još jedan politički manevar gradonačelnika Bandića i premijera Plenkovića uoči unutarstranačkih izbora u HDZ-u. To se vidi iz aviona. U Zlataru nismo imali u skorije vrijeme izmjene prostornog plana, ali jasno je da se mora poštovati procedura. U Zagrebu je očigledno da gradonačelnik Bandić svim silama pokušava graditi taj svoj, kako ga je nazvao, Manhattan, izbjegavajući poštovati proceduru. Tako se suprotstavio kompletnoj arhitektonskoj i urbanističkoj struci, ali i velikoj većini građana. Sada je loptica ponovo prebačena Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Problem se opet gura pod tepih, ali po svemu sudeći, u Zagrebu se ne radi o dobronamjernim motivima. Čak i koalicijski partner gradonačelniku je počeo okretati leđa.

NACIONAL: Otkrivena je rupa u proračunu Grada Zagrebu od milijardu kuna. Može li gradonačelnik Bandić dovesti proračun Grada u normalno stanje? Kako to komentirate iz perspektive gradonačelnice?

Teško mi je to procijeniti jer Grad Zagreb ima proračun kao sve ostale jedinice lokalne samouprave zajedno u cijeloj Hrvatskoj. Mislim, međutim, da će gradonačelniku Bandiću to biti jako teško pokriti, jer sam gradonačelnica Zlatara koji je i sam bio grad slučaj zbog svojih dugova. Naš je dug 2009. godine bio 30 milijuna kuna, ali Zlatar je mali gradić s nešto više od 6200 stanovnika. Prošlo je 11 godina otkad je stvoren taj dug, a građani i Grad Zlatar još uvijek ispaštaju zbog lošeg rukovođenja jednog gradonačelnika. Iz iskustva mi je jasno da kad se uđe u velike dubioze, iz njih nije lako izići. Doduše, danas je proračun Zlatara preko 20 milijuna, a bio je samo osam milijuna kuna kada smo počeli upravljati gradom 2013.

NACIONAL: Imate li i danas problema zbog tog duga?

Sada smo stabilni i dobro radimo. Radimo na novim projektima, ali još uvijek vraćamo i jedan veliki kredit komercijalnoj banci. I danas mjesečno otplaćujemo 114.000 kuna, što je godišnje 1.400.000 kuna. I drugi gradovi dižu kredite, ali zbog participacije u sufinanciranju projekata, koji se najvećim dijelom financiraju iz europskih fondova. Država će se tim problem morati kad-tad pozabaviti, jer jedinice lokalne samouprave imaju jako puno projekata za apliciranje za sredstva iz europskih fondova da bi ih mogli pokrenuti. Novac iz europskih fondova stiže tek godinu dana nakon što projekt krene u realizaciju.

NACIONAL: Neki konkretan primjer?

Primjerice, za izgradnju dječjeg vrtića dobili smo 7,4 milijuna kuna. Radovi su počeli, polovicu sredstava dobit ćemo avansno, ali još nismo dobili ni kune. Mi ćemo izvođače morati plati, a sredstva ćemo moći povući tek za godinu dana. Izgradili smo cestu za 600.000 kuna, a novac i za taj projekt dobili smo iz europskih fondova tek nakon godinu dana. To je veliki problem jer se projekti u pravilu moraju najprije financirati, a tek potom povući novac iz europskih fondova. Doduše, banke za te europske projekte daju vrlo povoljne kredite. Nedavno smo krenuli u obnovu javne rasvjete pa smo dobili kredit s povoljnom kamatom. Ministarstvo za regionalni razvoj, Vlada i HBOR napravili su jednu omotnicu po ESIH modelu, za što je kamata bila 0,2 posto. Za vrtić polovicu novca još nismo dobili, a ostalo ćemo moći povući tek kada završimo projekt. Za europske projekte još možemo dobiti povoljne kredite, ali izvan tog okvira kredite više ne možemo dobiti jer smo prezadužen grad.

NACIONAL: U Andraševcu kod Oroslavlja izgorio je privatni dom umirovljenika i smrtno je stradalo šestoro štićenika. Je li i to posljedica neodgovornog ponašanja na razini lokalne samouprave?

To nije bilo u našem neposrednom susjedstvu, ali jest u našoj Krapinsko-zagorskoj županiji. Žao mi je žrtava i njihovih obitelji. Nažalost, uvijek nas tragedije moraju potaknuti da uočimo slabosti sustava, koji ne funkcionira i ne ispunjava kvalitetno potrebe ljudi. Statistika dokazuje da je Hrvatska koruptivno društvo. Zbog toga ljudi bježe i iseljavaju se. Mnogi rade suprotno zakonima. Kao da svi nešto pokušavaju smuljati. Zato je SDP pristupio stvaranju antikorupcijskog programa. Politika i političari moraju u tome postati primjer. Neki domovi nude potpuno neprimjeren smještaj starijim sugrađanima, usudila bih se reći, u nekim slučajevima i po šupama. Moramo pooštriti kontrolu, a možda i mijenjati neke zakone. U pozadini je uvijek korupcija. Baveći se politikom, političari odlučuju o sudbinama ljudi, a pokazuje se da ne znaju ispunjavati imovinske kartice. Cijeli sustav nam šteka, a ova tragedija u privatnom domu umirovljenika samo je drastičan slučaj stanja u društvu. Užasno me ljuti što su potrebne takve tragične situacije da se pokrenemo i počnemo kontrolirati situaciju. Uvijek nas na djelovanje potiču tek tragedije, kada se dogode.