Vedran Đulabić, redoviti profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Facebooku je objasnio zbog čega i bivši, za korupciju osuđeni premijer taođer može biti mandatar za sastavljanje nove hrvatske vlade.

“Da, nigdje ne piše da Ivo Sanader ne može biti mandatar, pa ga se zato i može predložiti za mandatara ako to želi 76 novoizabranih zastupnika u Hrvatskom saboru”, piše prof. Đulabić.

“Zašto je to tako? Nekoliko je razloga za takav stav.

Prvo, zato jer je pravo na političko djelovanje temeljno ljudsko pravo, a koliko znam, Ivi Sanaderu nije zabranjeno političko djelovanje. Nisam čitao presudu tako da ne znam je li mu uz kaznu zatvora izrečena i mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Ako je izrečena takva mjera, onda je stvar riješena. Ako nije, idemo dalje“, piše.

Mandatar ne mora biti izabrani zastupnik

“Drugo, imenovanjem Tima Oreškovića za mandatara je prihvaćeno stajalište da ne mora biti izabrani zastupnik, pa se ograničenja za kandidaturu iz čl. 9. Z. o izborima zastupnika za HS na takvog mandatara ne primjenjuju”, pojašnjavma prof. Đulabić.

“Jedini uvjet za mandatara, pa onda i za predsjednika Vlade, u tom slučaju je hrvatsko državljanstvo propisano Zakonom o Vladi. Dakle, što se važećih pravnih propisa tiče, da, Ivo Sanader može biti predložen za mandatara ako to želi 76 izabranih saborskih zastupnika, koliko god to, bilo skandalozno.

Očita pravna praznina

Treće, evidentno se radi o zanimljivom slučaju očite pravne praznine koja je u pravu poznata i događa se jer zakodavac ne može predvidjeti apsolutno svaku moguću faktičnu situaciju. Zato je izrazito važno pravne norme nomotehnički vrsno i znalački oblikovati“, ističe prof. Đulabić.

“No, vratimo se na aktualnu pravnu prazninu. Nju se može popuniti primjenom analogije (ili nekom drugom metodom popunjavanja pravnih praznina poput primjene općih načela prava i sl.), odnosno primjenom propisa koji se odnose na izabrane zastupnike (čl. 9/4 Z. o izborima zastupnika) i na mandatara”, kaže.

“U tom slučaju bi primjenjivač analogije to svakako trebao dobro i argumentirano obrazložiti i za to primijeniti adekvatnu pravnu formu i proceduru. To sigurno u državi vladavine prava ne bi smjelo biti priopćenje ili neki takav sličan dopis, a čemu smo svjedočili dva puta u zadnjih mjesec i nešto dana”, ukazuje prof. Đulabić.

Peto, odvojeno je pitanje može li netko tko izvršava kaznu zatvora faktički biti mandatar i kad bi prošli sve prethodne korake i omogućili da Ivo Sanader i bude mandatar za sastav Vlade. A nije ni manje zanimljivo pitanje bi li ta osoba mogla izgovoriti tekst prisege za predsjednika Vlade, jednom kad bi i dobila hipotetsku potporu najmanje 76 izabranih zastupnika”, kaže.

Šesto, na kraju jedna zanimljivost iz komparativne političke i pravne perspektive. Pogledajte što se upravo događa u SAD-u s postupkom izbora predsjednika. Pogledajte pravnu situaciju Donalda Trumpa i postupke koji se protiv njega vode. Još uvijek mu nije nitko priopćenjem zabranio da bude kandidat za predsjednika najmoćnije države na svijetu. Možda bi naš Ustavni sud to mogao malo pogledati i pripomoći sirotim sucima Vrhovnog suda SAD-a da barem sastave neko priopćenje i upozorenje”, završava prof. Đulabić.