Hrvatska je u ovoj godini na 43. mjestu od 133 zemlje predstavljene u ovogodišnjem Globalnom inovacijskom indeksu i nastavlja stagnirati na toj prestižnoj svjetskoj rang listi, upozorili su u utorak iz Akademskog sindikata.
U tom sindikatu ističu kako su već ukazali Vladi i nadležnim ministarstvima na problem pada Hrvatske na toj ljestvici zemalja.
‘Nedostaje suradnja između sveučilišta i industrije’
“Prije godinu dana, Akademski sindikat ukazao je Vladi Republike Hrvatske i resornim ministarstvima o položaju Hrvatske na Globalnom inovacijskom indeksu (GII), a posebice na nisku razinu znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije, jer se Hrvatska u tom podindeksu nalazila na 113. mjestu na listi od 132. zemlje. Državni zavod za intelektualno vlasništvo koji ima najbolji uvid u hrvatski inovacijski potencijal je ove godine napravio pregled podataka iz GII-a koji se odnose na Republiku Hrvatsku. Inače, GII objavljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization, WIPO) a predstavlja vodeću referencu za mjerenje inovacijskog učinka gospodarstva širom svijeta. Indeks mjeri inovacije na temelju kriterija koji uključuju institucije, ljudski kapital i istraživanja, infrastrukturu, poslovnu sofisticiranost, tržišnu sofisticiranost, rezultate znanja i tehnologije te kreativne rezultate“, stoji u priopćenju Akademskog sindikata.
Dodaje se kako je WIPO 26. rujna u Ženevi predstavio 17. izdanje GII-a, kojim su obuhvaćene 133 zemlje.
Švicarska, Švedska i SAD najinovativnije zemlje
Prema GII-ju za 2024. godinu, Švicarska već 14. godinu zaredom zauzima prvo mjesto, Švedska je zadržala drugo mjesto, a SAD je treći.
Slijede Singapur, koji je na četvrtom mjestu, zatim Ujedinjeno Kraljevstvo (5. mjesto), pa Južna Koreja, koja je s lanjskog 10. mjesta rangirana šesta, te Finska (7. mjesto), Nizozemska (8.), Njemačka (9.) i Danska (10.).
‘Imamo nisku razinu razvijenosti klastera’
S druge strane, Hrvatska ove godine tavori tek na 43. mjestu od 133 analizirane zemlje.
“Na temelju dosadašnjih rezultata, može se zaključiti da je Hrvatska već godinama stabilizirana na ljestvici na intervalu između 41. i 45. mjesta. Prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima, rezultati Hrvatske također su slični kao i prethodnih godina. Tako, i nadalje među najvećim slabostima Hrvatske ističu se, primjerice, niska razina razvijenosti klastera (126. mjesto), niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije (116.), te niska razina politika koje pogoduju poslovanju (“Doing Business”, 113. mjesto), u kojima je zamijećen pad“, ocjenjuju u Akademskom sindikatu.
Snažan uzlet Kine, jačaju i Indija, Vijetnam i Turska
Napominju kako je, za razliku od Hrvatske, i ove godine Kina jedino gospodarstvo srednjeg dohotka unutar prvih 30 zemalja prema GII-ju, nakon što je u tu skupinu ušla 2014. godine, i napredovala je za jedno mjesto te je sada 11. ekonomija.
Promatrano u desetogodišnjem ciklusu, najbrže rastuće su, uz Kinu, Turska, Indija, Vijetnam i Filipini. Ukupno je 19 gospodarstava nadmašilo inovacijama u odnosu na njihovu razinu razvoja. Indija, Moldavija i Vijetnam 14 su godina zaredom uspješni u području inovacija.
Kod ostalih zemalja, izdanje za 2024. ukazuje na znatno ublažavanje vodećih pokazatelja buduće inovativne aktivnosti, uključujući pad ulaganja u inovacije u odnosu na prethodno razdoblje 2020. – 2022. godine. Zbog većih kamatnih stopa, financiranje poduzetničkim kapitalom (VC) smanjeno je za oko 40 posto u 2023. godini, zamjetan je pad rashoda za istraživanje i razvoj (R&D), te pad broja međunarodnih patentnih prijava i znanstvenih publikacija na pretpandemijsku razinu, napominju u Akademskom sindikatu.
‘Zanemaruje se razvoj socijalnog poduzetništva’
Dodaju i kako ovogodišnji GII naglašava sve veći značaj socijalnog poduzetništva, ključnog izvora inovacija kojeg često zanemaruju kreatori politika, ekonomisti inovacija, razvojne agencije i financijske institucije.
“Sukladno ovoj preporuci WIPO-a, a da bi napredovali na listi, hrvatski političari bi morali shvatiti da nema razvoja gospodarstva bez potpore najkreativnijem i najinovativnijem dijelu društva koji se ovoga trenutka nalazi na sveučilištima. Naime, hrvatsko gospodarstvo nažalost ima premali broj velikih tvrtki koje samostalno mogu razvijati inovativne proizvode i nove tehnologije. Zato nam je razvoj industrije u Hrvatskoj spor, pa je i udio industrije u BDP-u ispod prosjeka razvijenih zemalja. Tako da su ovoga trenutka hrvatska javna sveučilišta najveća inovacijska središta i obavezno ih treba povezati s gospodarskim subjektima tako da se ponovo uspostaviti funkcioniranje inovacijskog sustava koji u Hrvatskoj trenutačno stagnira“, poručuju iz Akademskog sindikata.
Žele ministra za inovacije
Naglašavaju kako već skoro četiri godine ne funkcionira krovno tijelo inovacijskog sustava – Nacionalno inovacijsko vijeće (NIV), koje bi trebalo voditi inovacijsku politiku.
Vladi preporučuju još neke korake kojima bi potakla razvoj inovacija, a time i gospodarstva i hrvatskog društva u cjelini.
DRUŠTVO NEZNANJA Hrvatska potonula na svjetskoj inovacijskoj ljestvici, rezultati ispod očekivanja
Među njima su imenovanje ministra za inovacije i transfer tehnologije bez portfelja i razdvajanje Ministarstva obrazovanja, znanosti i mladih s ciljem stvaranja posebnog Ministarstva visokog obrazovanja, znanosti i tehnologije, zaključuje se u priopćenju Akademskog sindikata.
Komentari