Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ocijenio je u petak još jedanput da je projekt plutajućega LNG terminala ekološki, ekonomski i energetski neodrživ, a načelnica Omišlja je rekla da će taj projekt, za koji smatra da je nezakonit i nakaradan, ako se nastavi, nanijeti veliku štetu državi i građanima.

Mirela Ahmetović podsjetila je da već godinu dana upozorava na nezakonitost projekta te da Općina Omišalj s tim u vezi vodi tri postupka – upravni postupak protiv rješenja mjerodavnoga ministarstva o prihvatljivosti projekta za okoliš i upravni postupak protiv lokacijske dozvole, a zatražila je i pokretanje postupka ocjene ustavnosti lex LNG-a.

Istaknula da je tema današnje konferencije “vrlo otvorena namjera pljačke građana Hrvatske u korist nekih trećih zemalja, Mađarske, Europske unije ili SAD-a”. Smatra kako je jasno da je projekt neisplativ te da je fijasko natječaja za zakup kapaciteta pokazao da nema interesa. Drži da nijedna zemlja u svijetu nije zainteresirana za taj plin te da je “to što se čini prividnim interesom samo Hrvatska sposobna učiniti, tj. natjerati svoja javna poduzeća Inu i HEP da zakupe prostor za plin, koji je posve neisplativ i nepotreban”.

Rekla je da će “valjda HEP sljedećih 20 godina uzimati skuplji plin, a jeftini hrvatski plin će predati Mađarima”.

Načelnica Omišlja smatra da se plutajući terminal jedno vrijeme ‘forsirao’ radi Mađarske, ali je Mađarska jasno rekla da uopće ne treba plin iz krčkoga LNG terminala.

“Mađari su na posljednjem natječaju napravili hrvatske građane budalama i javili se s neobvezujućom ponudom jer – kako drugačije objasniti da se netko na natječaj za obvezujuće ponude javi s neobvezujućom, uvjetnom ponudom”, istaknula je.

Rekla je da iz tvrtke LNG Hrvatske, koja provodi projekt, do danas nisu ponudili argumente o isplativosti punog kapaciteta, a ni minimalno isplativog, te da vode projekt netransparentno, manipulirajući netočnim informacijama.

Ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića upitala je misli li i dalje da je projekt plutajućega LNG terminala ‘svjetlo na kraju tunela’ jer su ostali propali te mu je poručila da se pripremi na nove prosvjede stanovnika otoka Krka i županije. Premijera Andreja Plenkovića upitala je je li veleizdaja isto što i strateški interes. Istaknula je da predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i američki veleposlanik u medijima govore da Hrvatska treba postati regionalni vođa u opskrbi prirodnim plinom, a nitko u okruženju za to nije pokazao interes, te da se plutajući terminal gradi radi američkih interesa, a SAD “za svoj strateški interes koristi leđa Hrvata”.

Građanima Hrvatske je poručila da “Plenković, Ćorić i LNG Hrvatska ovog časa računaju koliko će im uzeti iz džepa kako bi pošto-poto taj projekt proveli jer su veleizdajnici i jer za naklonost tko zna koga pljačkaju upravo njih”.

Zlatko Komadina je rekao kako se pokazalo da projekt plutajućeg terminala nije odživ ni u ekonomskom ni u energetskom ni u ekološkom smislu. “Pokazalo se i da nam ne treba plutajući terminal, nego kopneni, koji bi opskrbljivao Hrvatsku u interventnim situacijama, te da domaća komponenta mora biti vlasnik ako želimo imati kopneni terminal na Krku”, dodao je.

LNG Hrvatska je do isteka roka za podnošenje ponuda u drugom krugu postupka ugovaranja obvezujućeg zakupa kapaciteta terminala 20. prosinca 2018. zaprimio ponude za obvezujući zakup kapaciteta terminala od 0,52 milijarde kubika plina. HEP je poslao obvezujuću ponudu za zakup kapaciteta, a Ina je izvijestila kako njezina ponuda iz prvoga natječajnog kruga i dalje vrijedi. Osim ponuda za obvezujući zakup kapaciteta, pristigle su i uvjetne ponude za neobvezujući zakup kapaciteta od 0,3 milijarde kubika plina.

Kapacitet plutajućega LNG terminala u Krku trebao bi iznositi 2,6 milijarda prostornih metara na godinu, pri čemu je potrebno zakupaca za najmanje 1,5 milijarda prostornih metara da bi investicija bila donekle isplativa.

Komadina je u nastavku govorio i o problemima Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćine, koji, kako je rekao, ima porođajne muke, ali se, po zaključcima Županijske skupštine, ti problemi moraju riješiti.

“Mjerne postaje pokazuju, unatoč ekscesima pojedinih dana, da je vremenom u ovom mjesecu stanje ipak nešto bolje nego što je bilo. Ekscesa ima povremeno i dalje, kao i povremenih neugodnih mirisa, ali ne u kontinuitetu toliko često kao što je bilo do sada”, rekao je. Dodao je da je državni sustav predvidio četiri energane u Hrvatskoj koje bi se koristile gorivom iz otpada proizvedenim u centrima za gospodarenje otpadom. “Mi smo, kao i Istra, prvi u situaciji da nemamo kamo s nastalim gorivom iz otpada pa treba izgraditi te energane”, rekao je, dodajući da se za to očekuju financijska sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.