Za razvoj kontinentalnog turizma, kao i obalnog, ključna je turistička, prometna i druga infrastruktura, ali još više autentični lokalni proizvodi, za što je potrebna podrška države, regionalnih i lokalnih vlasti te inicijativa lokalnih poduzetnika i stanovnika.

Zaključak je to s panela o razvoju kontinentalnog turizma s drugog dana 5. Adria Hotel Foruma (AHF), regionalne i europske hotelsko-investicijske konferencije koji je 8. i 9. veljače održan u Zagrebu.

“Kontinentalni turizam u ukupnom hrvatskom turističkom prometu godinama čini tek mali postotak koji se kreće oko pet posto, a iako se o tome puno priča, pa i ulaže u brojnim kontinentalnim županijama, još uvijek su brojke male u odnosu na obalni ili morski turizam”, istaknula je konzultantica Ivana Kolar.

Doprinos turističkom prometu u unutrašnjosti daju toplice, mali obiteljski hoteli, OPG-ovi te vinske ceste, izletnici, razne etno, vjerske i druge manifestacije te dijelom poslovni skupovi i specijalni oblici poput lovnog i konjičkog turizma i promatranja ptica, kaže ona.

Andreas Martin iz austrijsko-njemačke tvrtke PKF, naglašava da je teško definirati kontinentalni turizam, pogotovo što se primjerice u Austriji ili Mađarskoj tako može označiti njihov cjelokupni turizam, pa je istaknuo da to može biti oznaka za turizam izvan glavnih turističkih puteva i velikih gradova, mora i planina.

“Nije dobro da Hrvatska niti bilo koja zemlja kopira drugu, jer sigurno se ne može postići isti dobar rezultat, ali ključno za tu ponudu je dobra infrastruktura i sadržaji neovisni o vremenskim (ne)prilikama, čemu je dobar primjer Austrija u kojoj je jednako uspješna ljetna i zimska sezona”, kazao je Martin.

Uz pomoć vlasti i u unutrašnjem dijelu zemlje turizam može biti konkurentan i profitabilan, kaže on.

Konzultant i stručnjak Robert Rogner iz Austrije poručio je da je za Hrvatsku bitno da država učini više za pokretanje kontinentalnog turizma i poticanje potražnje za autentičnim proizvodima kojih ima jako puno, o čijoj vrijednosti treba osvijestiti i domaće stanovništvo, koje nerijetko misli da nema ništa za što bi netko platio da vidi ili kuša.

“Autentičnost je prilika, a ne prosječnost, pri čemu ne treba neka velika nova infrastruktura, jer ona traži investicije i održavanje. To slabi autentičnost koje u hrvatskim regijama ima dosta, a takvih je regija u Europi još jako malo”, naglasio je Rogner.

On smatra da za turizam na kontinentu inicijativa i volja za poslom treba doći od lokalnih poduzetnika i stanovnika, uz slogan “zaštititi i ne previše investirati”.

Petera Vesenjaka iz slovenske tvrtke Hosting iznenađuje mali udjel turizma na kontinentu, gdje po njegovom mišljenju, kao i na obali, ima puno toga za pokazati i pretvoriti u turističke proizvode, što je Slovenija obilno iskoristila.