Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u utorak je izjavio da je središnja banka odgovorno radila svoje posao vezano uz Agrokor te da nema saznanja o navodnim kaznenim prijavama protiv HNB-a.

U svjetlu toga da Ivica Todorić posljednjih dana proziva svoje bivše suradnike te Vladu oko Agrokora, novinari su guvernera pitali vjeruje li hoće li Todorić u konačnici tražiti i odgovornost HNB-a za neke eventualne propuste, a Vujčić je odgovorio da je nemoguće da se to dogodi.

“Naravno, može to netko spominjati, no ja mislim da smo jako lijepo objasnili ulogu HNB-a u cijeloj toj priči. Mi smo vrlo dobro i odgovorno radili svoj posao u situaciji kad nismo mogli puno saznati”, odgovorio je Vujčić na upit nakon konferencije za novinare.

U travnju je, naime, HNB objavio da je od 2012. do 2016. proveo 27 nadzora izloženosti banaka sustavu Agrokor, u kojima su u 16 banaka utvrđene nepravilnosti i naložene mjere te adekvatna ograničenja, kojima je izloženost banaka Agrokoru smanjena za više milijardi kuna. U tu je svrhu izdano 13 rješenja, kojima je bankama naloženo provođenje brojnih mjera, a određena su im i adekvatna ograničenja. K tome, u dvije banke imenovani su povjerenici središnje banke, sa zadaćom da nadziru izvršenje tih mjera.

Time je, ocijenili su tada iz HNB-a, pravovremeno spriječeno da trenutna situacija u sustavu Agrokora aktivira sistemski rizik u bankovnom sektoru sa svim negativnim posljedicama za gospodarstvo, građane i proračun Republike Hrvatske.

Na pitanje novinara ima li saznanja o navodnim kaznenim prijavama protiv HNB-a zbog navodne uloge u aferi Agrokor, Vujčić je odgovorio da nema.

Vujčić je to kazao nakon konferencije za novinare na kojoj je predstavio informativnu listu ponude kredita potrošačima, preporuku za ublažavanje kamatnog i kamatno induciranoga kreditnog rizika pri dugoročnom kreditiranju potrošača, te izmjene regulatornog okvira za operacije monetarne politike.

“Nemoguće je predviđati točno gdje će se kretati kamatne stope, ali ono što smo rekli – da ove godine očekujemo da će dalje padati – se ostvaruje. U ovom trenutku imamo jednu glavnu središnju banku koja je promijenila svoju politiku i počela dizati kamatne stope, a to je američki Fed, i europsku centralnu banku, za koju se očekuje da će na sljedećem svom zasjedanju upravnog vijeća u listopadu odlučiti  opet o promjeni okvira monetarne politike, koji bi mogao ići u smislu smanjivanja ekspanzivnosti monetarne politike, što utječe i na kamatne stope”, naveo je Vujčić.

Napomenuo je da Hrvatska, krenu li nakon toga kamatne stope na europskom tržištu uvis, još uvijek, ako će voditi pametnu makroekonomsku i počne provoditi strukturne politike, ima mogućnosti amortizirati njihov rast smanjenjem premije na rizik Hrvatske.

“Ali, isto tako je moguće da, ako ne radimo dobre politike i ako dođe do poremećaja na međunarodnom financijskom tržištu, kamatne stope porastu”, upozorio je Vujčić.

Pokušavajući smanjiti kamatne rizike za korisnike kredita, HNB je objavio preporuke kreditnim institucijama – da što prije u pisanom obliku klijentima koji imaju ugovorene promjenjive kamatne stope ponude ugovaranje fiksne kamatne stope; da im pritom daju usporedne otplatne planove kako bi stekli jasan uvid; da ne zaračunavaju naknade pri izmjeni tih ugovora; da ne naplaćuju naknadu za prijevremene otplate kredita, kako bi se potrošačima olakšala mogućnost izbora; da pri izmjeni ugovora ponude visinu kamatne stope sukladnu onoj koju trenutačno nude, koja bitno ne odstupa od prosječne kamatne stope na tržištu; da za potrebe odobravanja novih kredita prošire ponudu kredita s fiksnim kamatnim stopama te da pri ugovaranju takvih kredita ne ugovaraju naknadu za prijevremenu otplatu kredita.