Glavni izvršni direktor za restrukturiranje Agrokora Antonio Alvarez III. izjavio je u četvrtak, nakon sastanka s članovima koordinacijskog odbora banaka, kako su banke spremne financirati operativno poslovanje i operativne financijske potrebe koncerna, pod uvjetima prioriteta prema “lex Agrokoru”.

Alvarez je u izjavi novinarima u Agrokoru rekao kako se sastao sa svim članovima koordinacijskog odbora banaka, uključujući Erste banku, Intesa San Paolo (PBZ), Raiffeisenbank, Sberbank, Unicredit (Zagrebačka banka) i VTB banku.

“Oni nastavljaju podržavati daljnje poslovne operacija grupe kao i sve druge doprinose, posebno zaposlenika i dobavljača tijekom ovog izrazito neizvjesnog razdoblja. Oni jednoglasno izražavaju podršku i namjeravaju financirati operativno poslovanje i operativne financijske potrebe grupe pod uvjetom prioriteta prema novom Zakonu izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, koji je upravo izglasan u Hrvatskom saboru”, rekao je Alvarez.

Dodaje kako to moraju potvrditi i kreditni odbori tih banaka, “koji su upravo u ubrzanom procesu”.

“Oni zajedno sa svojim savjetnicima neprestano i kontinuirano surađuju s mojim timom i našim savjetnicima kako bi se našlo konačno rješenje. Ujedno kompanija razmatra sve raspoložive mogućnosti. Pripremamo se kako bi pronašli konačno rješenje”, poručio je Alvarez.

Hrvatski sabor u četvrtak je većinom glasova donio Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za državu, u javnosti nazvan ‘lex Agrokor’.

Nakon što se o njima pozitivno očitovala Vlada, saborska većina suglasila se da sastavnim dijelom zakona postanu tri amandmana koje je podnio Klub HDZ-a i jedan, od šest, koliko ih je podnio Klub HNS/HSU-a.

Prvi HDZ-ov amandman propisuje da će u slučaju kada kompanija koja se nalazi u postupku izvanredne uprave uzme kredit koji ima status najstarije tražbine zadržati taj status i ako se nagodba ne postigne, pa kompanija nad kojom se provodi postupak na kraju ode u stečaj.

Taj se amandman odnosi na članak 39. stavak 3. zakona i njime će se, kako obrazlaže Vlada, “jasno zaštititi novi vjerovnici koji su financirali dužnika u postupku izvanredne uprave odnosno kako bi se sačuvalo njihovo pravo na prednost pri namirenju i u slučaju ako postupak izvanredne uprave ne bi uspio te bi se nakon tog postupka morao otvoriti stečaj nad dužnikom”.

Trgovačko će se društvo, propisuje zakon, smatrati od sistemskog značaja ako zapošljava više od 5000 radnika i ima obveze veće od 7,5 milijardi kuna. Svim društvima koja udovolje tim kriterijima, a nađu se u gospodarskim teškoćama, omogućit će se jednak pravni okvir za postupanje.

Zakonom se uređuje postupak izvanredne uprave, čija su tijela sud, izvanredni povjerenik, savjetodavno tijelo i vjerovničko vijeće.

Usvajanjem HDZ-ovih amandmana zakonom se propisuje i da od dana otvaranja postupka izvanredne uprave do njegova završetka nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih i postupaka osiguranja, kao ni postupaka izvansudske naplate, protiv dužnika i njegovih ovisnih i povezanih društava, osim postupaka koji se odnose na sporove iz radnih odnosa.

U zakon je ušao i HDZ-ov amandman kojim se jasnije propisuje oslobođenje od obveze objave javne ponude u trenutku sklapanja nagodbi.

Od šest amandmana Kluba HNS-a i HSU-a, u zakon je ušao samo onaj kojim se precizira što su povezana i ovisna društva. Društva su to sa sjedištem u Hrvatskoj, u kojima dužnik drži najmanje 25 posto udjela. Društva s manjim udjelima neće biti obuhvaćena postupkom izvanredne uprave.