Afganistan je u četvrtak potpisao mirovni sporazum s jednim od najgorih ratnih zločinaca, Gulbudinom Hekmatijarom, kojim se “kabulskom krvniku” koji je još u egzilu, jamči imunitet i omogućuje povratak u politiku unatoč prosvjedima.

Stanovnici afganistanske prijestolnice kojih je nekoliko stotina prosvjedovalo protiv tog sporazuma, misle da je Hekmatijar, tada premijer, naredio neselektivno bombardiranje grada početkom 90-ih, u kojemu je poginuo velik broj ljudi i prouzročena velika materijalna šteta.

“Nikada nećemo zaboraviti kabulskog krvnika”, moglo se pročitati na transparentima koje su nosili prosvjednici u središtu grada.

No potpisivanje mira s njegovim pokretom Hezb-i-Islamijem, drugom najvećom pobunjeničkom mrežom u zemlji, simboličan je uspjeh za predsjednika Ašrafa Ganija dok su pregovori s talibanima na mrtvoj točki a sigurnosna situacija je sve gora.

Ugovor su potpisali Visoko mirovno vijeće, vladino tijelo za vođenje pregovora radi nacionalne pomirbe i izaslanstvo Hezb-i-Islamija, koja sada mora položiti oružje i preobraziti se u političku stranku.

“Ugovor je potpisan nakon dvije godine pregovora (…) Jednoglasni smo u ocjeni da su mirovni pregovori sretno privedeni kraju”, rekla je potpredsjednica Vijeća, Habiba Sarabi, dodajući da će ugovor stupiti “na snagu kada ga službeno potpišu predsjednik Gani i Hekmatijar”.

Hekmatijar, 67-godišnjak s crnim turbanom, veteran je sunitskog protusovjetskog džihada u 80-im.

Pošto su ga talibani protjerali iz zemlje, zadnjih dvadeset godina je živio u egzilu, u Iranu i u Pakistanu, odakle je 2004. pozvao na “sveti rat” protiv Sjedinjenih Država, pridruživši se oporbi predsjedniku Hamidu Karzaju.

SAD ga nije skinuo s popisa “međunarodnih terorista”, što američkom veleposlanstvu u Kabulu nije smetalo da pohvali potpisivanje ugovora kao “korak prema mirnom rješenju” afganistanskog sukoba.

Europska unija i UN-ove snage za pomoć Afganistanu nazvale su taj korak “snažnim znakom nade”.

Human Rights Watch misli da će “povratak Gulbudina Hekmatijara nakon desetljeća egzila osnažiti kulturu nekažnjavanja koju podupiru afganistanska vlada i međunarodni financijaši odustajući od progona krivaca za tolike žrtve Hekmatijara i drugih ratnih vođa koji su u 1990-im poharali zemlju”.

HRW podsjeća da je Hekmatijar optužen za brojne zločine, pa tako i za osobito razorno bombardiranje u kolovozu 1992. u kojemu je, po podacima Crvenog križa, poginulo više od tisuću ljudi, a 8000 je ranjeno te za nestanak velikog broja predstavnika oporbe i mučenje zatvorenika u tajnim zatvorima.