Telegram je rekonstruirao najvažnije elemente afere s državnim kreditom od 590 milijuna kuna, koju je prezentirao u osam točaka.

Naime, krajem siječnja 2019. godine, ministar financija Zdravko Marić dopisuje se s Josipom Rimac, bivšom kninskom gradonačelnicom i u tom trenutku državnom tajnicom u Ministarstvu uprave. Tema njihovog dopisivanja su vjetroelektrane kod Knina.

Rimac u porukama javlja Mariću da je, po dogovoru, obavila razgovor s vlasnikom vjetroelektrana Milenkom Bašićem. Traži od Marića da ga primi na pet minuta, što će ministar financija i učiniti. Preko Rimac je poručio da želi da Bašić dođe sam.

USKOK istražuje kredite

Bašiću treba ogroman kredit od države, a zapinjalo je s državnom bankom, HBOR-om, koja je iznijela negativna mišljenja. Sastanak kod Marića, međutim, prošao je dobro, što se doznaje iz poruka Josipe Rimac i ministrice Gabrijele Žalac.

Dva tjedna nakon sastanka s ministrom Marićem, Bašićeve tvrtke dobit će ponudu HBOR-a na 80 milijuna eura. Marić je u tom trenutku predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a.

Rimac je dodatno Marića molila za pomoć i oko drugog državnog kredita koji je Bašić dobio: 15 milijuna eura od Hrvatske poštanske banke.

Na molbe Josipe Rimac, Marić je odlazio kod predsjednika Uprave HPB-a. USKOK-ovi istražitelji prošlog su tjedna proširili istragu protiv Rimac, upravo zbog kredita HBOR-a i HPB-a, a osumnjičena je i Gabrijela Žalac.

Iz poruka Josipe Rimac dalo se vidjeti da se državni vrh, na čelu s ministrom financija, jako angažirao oko krških vjetroelektrana Milenka Bašića. Premijer Andrej Plenković izjavio da su krediti odobreni po svim pravilima. Telegram je analizirao bizarnosti.

1. Premijer tvrdi da je sve bilo u redu. Postavlja se pitanje zašto je onda vlasnik vjetroelektrana išao kod Marića
Službeni zapisnici i privatne poruke Josipe Rimac otkrivaju kako se za vjetroelektrane žestoko lobiralo na najvišim državnim razinama tijekom 2018. i 2019. godine. Najčešće se, kažu, radilo o ministrici Žalac, ministru Mariću i ministru Tolušiću, te o predsjednicama uprava HBOR-a i HPB-a. U jednom trenutku Rimac i Bašić čak kažu kako će “ucijeniti” predsjednicu Uprave HBOR-a, a direktoru HPB-a Bašić je na sastanku ponudio mito.
Ako je sve regularno, postavlja se pitanje zašto su bili potrebni pritisci i lobiranja.

2. Nakon Marićevog sastanka o “modelu i dinamici”, Žalac i Rimac su jako zadovoljne
Sastanak između Milenka Bašića i ministra Marića organizirala je Josipa Rimac, s ciljem da njih dvojica na tom sastanku “definiraju model i dinamiku”. Rimac i Žalac čule su se odmah nakon sastanka, zadovoljno konstatirajući da je sastanak prošao dobro. Spominju i šeficu HBOR-a, Tamaru Perko. “Čula sam se s Tamarom i oni će to posložiti”, javila je Žalac.

Deset dana ranije HBOR je odbio dati kredit Bašiću za vjetroelektrane. Nakon sastanka s ministrom Marićem vjetroelektrane dobivaju ponudu za kredit HBOR-a.

3. Bašić se žalio na šeficu HBOR-a Tamaru Perko. Nakon sastanka s Marićem javlja da je “Tamara skroz ok”
Bašić je tražio od Rimac da je “srede”. Rimac mu odgovara kako “postoji lijek i za nju” i predlaže da je zajedno ucjene. Nakon sastanka s Marićem zaključuju da to nije potrebno.

4. HBOR nije htio jedini Bašiću dati kredit, no, odjednom su se naglo predomislili
Premijer tvrdi da HDZ nije pogurao kredit, a vidljivo je da HBOR naglo mijenja stav i pristaje biti jedina banka koja financira Bašićeve vjetroelektrane.
“HBOR je tražio formiranje sindikata banaka, pa bi svaka banka djelomično financirala projekt, a HBOR je bio spreman razmotriti financiranje do najviše 80 milijuna eura”, rekla je direktorica HBOR-a Tamara Perko na sjednici Nadzornog odbora u siječnju 2019.

HBOR nikad nije ponudio ništa samostalno, već isključivo kao dio grupe banaka. No, to skupljanje banaka je propalo, kaže Perko, “jer su banke redom odustajale pod projekta”.

Ministrica Žalac je zaključila da  je “očito da financiranje projekta bez konzorcija banaka neće biti moguće”. Žalac je u to vrijeme bila u stalnom kontaktu s Josipom Rimac i vlasnicima vjetroelektrana. Dva mjeseca kasnije, nakon lobiranja i Bašićevog sastanka s Marićem, kredit je ipak odobren bez konzorcija banaka.

5. HBOR je prvo nudio samo 50 milijuna eura; kreću pritisci
U lipnju 2018. HBOR nudi kredit od 50 milijuna eura, od ukupno 167 milijuna, koliko bi banke zajedno dale.

Vlasnik vjetroelektrana Milenko Bašić traži od Rimac da osigura veći iznos. Rimac lobira kod ministra Marića tražeći da se poveća ponuda HBOR-a. Sve javlja i ministrici Žalac. Potom Rimac odlazi do šefice HBOR-a Tamare Perko.

HBOR ubrzo vjetroelektranama nudi kredit od 65 milijuna, a potom diže iznos na 80 milijuna eura. Još uvijek računaju da nisu jedini koji kreditiraju Bašića.

6. Vlada tvrdi da je sve bilo regularno jer je novac dala i druga državna banka
Bašić je u jednom trenutku tražio 130 milijuna eura kredita, a odobrili su mu 80 milijuna. To vlasti navode kao dokaz da u HBOR-u nisu popustili pred pritiscima visokih HDZ-ovaca.

Usto, kažu, HBOR nije jedini sudjelovao u ovom kreditiranju. Međutim, pritom ne spominju da je jedina druga banka bio HPB, također državna banka, i to nakon višemjesečnog lobiranja ministara.

Postavlja se pitanje: Ako je projekt bio toliko atraktivan, zašto su ga podržale isključivo banke u državnom vlasništvu?

7. Vlasnik vjetroelektrana Bašić stalno je pisao da mu nema spasa. Kako je uopće dobio kredit, ako nije kreditno sposoban?
U dopisivanjima s Josipom Rimac, Milenko Bašić ponavlja kako hitno mora osigurati 30 milijuna eura za dobavljače. Inzistira da mu HBOR napravi pismo namjere o financiranju, koje bi pokazao dobavljačima, inače je gotov. To daje naslutiti da nije kreditno sposoban.

8. Zašto je Bašić bio zadovoljan s lobiranjem, ako lobiranja, kako tvrde vlasti, nije bilo?
Prema tvrdnjama USKOK-a, Josipa Rimac od Milenka Bašića godinama je primala 40 tisuća kuna mjesečno. Dobila je, između ostalog, i jedrenje kao dar za svoj trud oko kredita HBOR-a. Na tom joj se odmoru pridružila i Gabrijela Žalac.

U dopisivanjima Milenko Bašić naziva ih kraljicama i hvali njihove napore da mu pomognu. Ako Žalac ni Rimac nisu ništa napravile oko kredita, ako im nije pomogao ni ministar Marić, za što ih je onda Bašić nagradio? Ako je do državnog kredita mogao i bez njihovih usluga, zašto ih je svakodnevno nazivao i molio za pomoć?

Bašić je također bio u direktnom kontaktu s HBOR-om i HPB-om, i znao je da su sve ostale banke odavno odustale od projekta, piše Telegram.